MO: Tender bi nas ograničio; Usvajanjem zakona u Skupštini i Vladinim prihvatanjem komercijalnog ugovora zaokružuje se pravni osnov za kupovinu dva patrolna broda

Višednevna polemika bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, admirala Dragana Samardžića i ministra odbrane Dragana Krapovića povodom kupovine dva patrolna broda od francuske kompanije "Kership" skrenula je pažnju ne samo domaće javnosti na taj posao vrijedan oko 120 miliona eura (bez PDV).

Upravo je cijena tih brodova, kao i procedura po kojoj teče nabavka, bila u fokusu kritika što ih je iznosio admiral Samardžić. Uz to, bivši prvi čovjek VCG problematizovao je činjenicu da Crna Gora kupuje brodove koji svojim gabaritima uveliko nadmašuju sve patrolne brodove na istočnom Jadranu, a istovremeno, pogotovo imajući u vidu cijenu, raspolažu srazmjerno slabim naoružanjem.

Antena M stoga je prošle sedmice uputila pitanja Ministarstvu odbrane kako bi javnost mogla steći objektivnu sliku o opravdanosti ovoga posla. U međuvremenu, konsultovali smo više stručnjaka iz regiona i prikupili podatke koji mogu pomoći da se i laička javnost lakše snađe u ovoj zahtjevnoj materiji. Od više sagovornika, među kojima su i bivši ministri odbrane susjednih država, dobili smo potvrdu da na našoj strani Jadrana nema nijednoga patrolnoga broda koji je duži od 50 metara, dok je dužina ovih koje je namjerila da kupi Crna Gora nešto manje od 60 metara.

Kao orijentir, uz uvažavanje da je inflacija svuda i u svemu, pa i u okruženju i u cijeni brodova, uradila svoje, može poslužiti podatak da je Hrvatska  u Brodogradilištu "Split" prije nekoliko godina za cca 12 miliona eura kupila patrolni brod "Omiš". Albanija je, sada već davne 2007. sklopila ugovor sa nizozemskom kompanijom "Damen" (koja je sada bila zainteresovana da proda Crnoj Gori brodove koje traži) za nabavku četiri patrolna broda tipa "Ilirija", svaki dug oko 43 metra, ukupne cijene 31 milion eura. Zanimljivo da je trećinu iznosa za te patrolne brodove Albaniji donirala Vlada Nizozemske. 

Pitanja smo prošlog četvrtka uputili ministru Draganu Krapoviću, a odgovore smo dobili jutros od Biroa za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane. U nastavku, odgovore Ministarstva odbrane prenosimo integralno.

Antena M: Da li je zaključen ugovor sa kompanijom "Kership" o kupovini dva patrolna broda?

MO: Ministarstvo odbrane, u saradnji sa Ministarstvom finansija, u završnoj je fazi pregovora za zaključivanje komercijalnog ugovora sa kompanijom „Kership“ o nabavci dva patrolna broda za potrebe Vojske Crne Gore. Ukoliko Skupština Crne Gore donese Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Francuske o saradnji u domenu odbrane, sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane Crne Gore i ministra odbrane Republike Francuske o nabavci dva patrolna broda od strane Crne Gore, usaglašeni komercijalni ugovor će biti dostavljen Vladi Crne Gore na prihvaćanje, što će u cjelosti zaokružiti pravni osnov za zaključivanje ovog ugovora.

Antena M: Koja je tačna cijena po kojoj su ti brodovi kupljeni?

MO: Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu (član 14 stav 1 tačka 19), propisana je mogućnost zaduženja za potrebe Vojske Crne Gore za nabavku dva srednja patrolna broda u iznosu do 120.000.000,00 eura. Konačna cijena nabavke dva patrolna broda biće utvrđena komercijalnim ugovorom sa kompanijom „Kership“ i ona će biti u okviru ograničenja koja je utvrdio navedeni zakon.

Antena M: Zbog čega nije bilo tendera za kupovinu dva patrolna broda?

MO: Tržište vojne opreme i/ili  bezbjednosno osjetljive opreme je specifično i ograničeno, što otežava izbor dobavljača i povećava rizik od zavisnosti od malog broja ponuđača. U sektoru odbrane i bezbjednosti, pouzdanost dobavljača ima direktnu korelaciju sa bezbjednosnim rizicima. Nepouzdani dobavljač ne samo da može izazvati kašnjenja i prekoračenja troškova, već može ugroziti i nacionalnu bezbjednost zbog mogućnosti kompromitacije povjerljivih informacija ili isporuke nekvalitetne opreme. Ovo čini izbor dobavljača kritičnim zadatkom sa ozbiljnim posljedicama. Zbog navedenih izazova, Zakonom o javnim nabavkama, prepoznata je potreba za drugačijim pristupom u nabavkama u sektoru odbrane i bezbjednosti. Bitno je istaći da Crna Gora, putem nabavki ove vrste, ne samo da efikasno osigurava potrebnu vojnu opremu, već i jača svoju poziciju unutar međunarodnih saveza, istovremeno smanjujući bezbjednosne rizike povezane sa nepouzdanim dobavljačima.

Sprovođenje nabavki u oblasti odbrane, bez raspisivanja međunarodnog tendera, a u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, dalo je više mogućnosti Ministarstvu odbrane, da u direktnim pregovorima sa zainteresovanim kompanijama, postigne najbolji odnos cijene i tehničkih karakteristika brodova. Naime, kompanije imaju standardne platforme brodova koje proizvode i koje se mogu prilagođavati potrebama kupca jedino u neposrednim pregovorima. U slučaju da je Ministarstvo odbrane raspisalo tender za nabavku brodova, bili bismo ograničeni uslovima tendera i dostavljenim ponudama, kako u dijelu koji se odnosi na cijenu, tako i u tehničkim karakteristikama brodova. Bilo koja naknada izmjena predstavljala bi kršenje uslova tendera i stvorila bi osnov za žalbene postupke koji bi proces nabavke brodova odložio na neodređeno vrijeme, što bi dovelo do uvećanja cijene i nemogućnosti sprovođenja ove nabavke u okviru sredstava predviđenih Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu.

Takođe, naglašavamo da Ministarstvo odbrane nikada nije vršilo nabavke vojne opreme iz inostranstva putem tendera.

Antena M: Po kojoj cijeni su izraelska i holandska kompanija bile spremne da prodaju Crnoj Gori brodove traženih performansi?

MO: Sve informacije po pitanju cijena od kompanija su dostavljene kao poslovna tajna tih kompanija. Takođe, kompanije su dostavljale ponude sa ograničenim rokom važenja, te je svaki put cijena za dva patrolna broda bila znatno veća kada se dobije nova ponuda.

Antena M: Zbog čega je MO odlučilo da kupi brodove dužine gotovo 60 metara sa, po ocjeni stručnjaka koje smo konsultovali, relativno slabim naoružanjem, kad nijedna država na istočnoj obali Jadrana nema patrolni brod duži od 50 metara?

MO: To što trenutno nijedna zemlja na istočnoj obali Jadrana nema brod duži od 50 metara ne znači da ga neće imati u budućnosti.  Recimo,Hrvatska ratna mornarica planira nabavku brodova veličine korvete. Predlog za nabavku patrolnih brodova kompanije „Kership“ predložila je stručna komisija koja je sastavljena od aktivnih i penzionisanih vojnih lica nakon sagledavanja svih ponuda koje su dostavile kompanije, gdje se zaokružio tehnički i finansijski dio. Kompanija „Kership“ ponudila je najbolju modularnu platformu koja može odgovoriti zahtjevima crnogorske mornarice.

Navedeni brodovi su najveće ponuđene platforme, omogućavaju najširu upotrebu u izvršavanju misija i zadataka, kao i najveću autonomiju na moru. Brodovi imaju najveći potencijal za buduću nadogradnju i modifikacije (prilagođavanje novim sistemima i misijama) u dugoročnom periodu eksploatacije od najmanje 30 godina. Ostale ponuđene platforme nijesu imale ove mogućnosti.

Antena M: Imate li informaciju da Brodogradilište u Splitu proizvodi patrolne brodove za potrebe Hrvatske, po cijeni i nekoliko puta manjoj od one koja se pominje za kupovinu brodova "Kership"-a?

MO: Ministarstvo odbrane raspolaže sa informacijom o izgradnji patrolnih brodova koji izgrađuje kompanija BRODO SPLIT tipa Omiš. Ovi brodovi se koriste za potrebe obalske straže R. Hrvatske koja je u sklopu njene ratne mornarice.

Isti brodovi, za potrebe obalske straže, trebali su biti izgrađeni prije više godina, što nije realizovano, i samo se jedan trenitno nalazi u operativnoj upotrebi. Radi se brodu skromnih mogućnosti koji teško može odgovoriti potrebama dugotrajnog boravka na moru. Razlika između dvije platforme je neupredivo veća u korist brodova koje izgrađuje kompanija „Kership“, a pogotovu kada govorimo o periodu od 30 i više godina gdje platforma koja se kupi treba odgovoriti zahtjevima modernizacije i nadogradnje, jer se na tržištu stalno pojavljuju novi oružni i optoelektronski sistemi. Tim zahtjevima ne mogu odgovoriti brodovi koji ste vi pomenuli.

Antena M: Možete li da citirate dio Sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između Crne Gore i Francuske, koji Vi i premijer Spajić smatrate osnovom za kupovinu dva patrolna broda od francuske kompanije "Kership"?

MO: Članom 3 stav 1 tačka c) Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Francuske o saradnji u domenu odbrane, između ostalog, predviđena je i saradnja između dvije države koja se odnosi na naoružanje, posebno istraživanje i razvoj, kao i nabavke odbrambene i bezbjednosne opreme. Članom 2 ovog sporazuma propisano je da se modaliteti sprovođenja ovog sporazuma u djelo, mogu definisati putem sporazuma između strana ili naročitim dogovorima između nadležnih ministarstava.

Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane Crne Gore i ministra odbrane Republike Francuske o nabavci dva patrolna broda od strane Crne Gore (član 1), precizirano je da je ugovor o nabavci patrolnih brodova komercijalni ugovor na osnovu Tehničkog aranžmana, između Ministarstva odbrane Crne Gore i Francuske kompanije „Kership“. Članom 2 Tehničkog aranžmana precizirani su osnovni elementi komercijalnog ugovora (maksimalna cijena, rok isporuke brodova, garantni rok, rješavanje sporova itd.).