Šuković: Injac tražila od Samardžića da je obavještava šta radi Đukanović u Briselu

Slušajući retoriku u Skupštini i generalno na javnoj sceni, od ljudi koji su ključni igrači u crnogorskoj vlasti, ima više nego dovoljno razloga da se prognozira zaoštravanje odnosa sa susjednom Hrvatskom - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik Antene M - Darko Šuković.

"Crna Gora je i ranije, posljednjih dvadeset i kusur godina, imala sa Hrvatskom niz otvorenih pitanja, ali je politika vlasti u Podgorici i politika vlasti u Zagrebu bila takva da se ta otvorena pitanja nijesu pretvarala u problem. Sjetićete se svi Prevlake, koje je u jednom trenutku gotovo, makar i formalno, bilo jedan od važnih povoda za oružani sukob, ne Crne Gore, nego tadašnje zajedničke države sa Hrvatskom. Kasnije je čitav taj grijeh zločina prema Dubrovniku i tom dijelu Hrvatske, fakturisan Crnoj Gori ... ali to su prepričane teme.

Pominjem Prevlaku zato što je ona u jednom trenutku djelovala kao ogroman problem, međutim, kasnije tim privremenim režimom i, ponavljam, dobrosusjedskom politikom, a za dobrosusjedske odnose potrebne su dobrosusjedske politike u objema zemljama, to neriješeno pitanje praktično je zaboravljeno. Ni pitanje broda Jadran, ni neka druga, nijesu ni na koji način opterećivala odnose, naprotiv. Hrvatska je bila, posljednjih dvadeset godina, ne samo naš prvi susjed nego prva pomoć Crne Gore i kad je na dnevnom redu bio ulazak u NATO, i kad je na dnevnom redu bilo ispunjavanje evropske agende. Mnogo toga je Hrvatska uradila za Crnu Goru besplatno, uvijek u dobroj namjeri. Ne sjećam se da je bilo iole ozbiljnijeg faula na štetu Crne Gore iz Zagreba dugo, dugo vremena. I, onda, odjednom došla je ta Rezolucija o Jasenovcu” - rekao je Šuković uz "važnu napomenu" da tu rezoluciju dva puta nije usvojila Skupština Srbije i zaklučak - mudrima dovoljno.

Ministar odbrane Krapović, povodom slučaja generala Lazarevića i kupovine patrolnih brodova, kaže Šuković, pokvario je utisak koji je imao o njemu, jer je vjerovao da je on, "za standarde Demokrata", pristojan poslanik.

"Argumentacija koju je dao bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Samardžić, u odnosu na argumentaciju koju je dao ministar Krapović, za mene je neuporedivo uvjerljivija, logičnija, jasnija... Kad vam neko umjesto konkretnih odgovora, kao demanti ponudi etikete, kao što je ministar Krapović na presu reagovao na kazavši da pitanja naše novinarke, najajasnije mguća, rekao da ih on ne razumije, iako ih nije bilo moguće ne razumjeti - ni jezički, ni logički, ni na bilo koji način u tim pitanjima ništa nije sporno... To znači samo jedno - da on nije imao odgovora na ta pitanja", ističe Šuković.

Kupovinu patrolnih brodova, u ime Vojske Crne Gore, problematizovao je admiral u penziji Dragan Samardžić, pojašnjava Šuković i dodaje da je admiral razobličio suštinu priče: da se komercijalni ugovorom sa brodogradilištem Keršip ne može sprovesti po proceduri koja vazi za ugovore između dvije vlada (G2G). I da se ne može izbjeći tender za posao id 120 mil €, kao ni obavještenje EU o tom poslu.

Šuković je u razgovoru za ETV otkrio na šta je tačno admiral Samardžić mislio kad je kazao kako se plaši da ćemo se opet naći u situaciji da ministarks odbrane naređuje da je izvještavaju o tome šta predsjednik CG radi u Briselu. Samardžić je to kazao danas u emisiji DRV Antene M. Pozivajući se na riječi bivšeg načelnika GŠ VCG, urednik Antene M kaže kako mu je on rekao da je u maju 2021. tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac tražila da je obavještava o sadržaju razgovora predsjednika CG Mila Đukanovića i generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga u Briselu, kao i o onome što se dešavalo tokom biravka tadašnjeg predsjednika CG u našoj Misiju u tom gradu. Admiral Dragan Samardžić tada je bio na službi u Briselu.