UBNOR i Antifašisti Nikšića obilježili 80. godišnjicu oslobođenja Nikšića

Kod Spomenika strijeljanim rodoljubima pod Trebjesom UBNOR i antifašisti Nikšića svečano obilježili 80. godišnjicu oslobođenja Nikšića.
Na svečanosti delgacija UBNOR-a položila je cvijeće a zatim je dječiji hor vrtića „Dragan Kovačević“ iz Nikšića otpjevala Himnu Crne Gore. Skup je pozdravio predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Mirjačić, a o doprinosu Nikšića u pobjedi nad fašizmom i njegovim slobodarskim tradicijama govorio je istoričar Vukota Vukotić. Moderator manifestacije bio je Mirko Nikolić.

Govor Vukote Vukotića:

Drugarice i drugovi, danas smo se okupili ovdje, podno Trebjese, kako bi smo na najljepši mogući način proslavili 80 godina od oslobođenja Nikšića od fašističke okupacije. Na današnji dan, prije tačno osam decenija, okupator je napuštio ovaj grad i ulaskom partizanskih jedinica povraćena mu je sloboda. A za slobodu, Nikšić se dugo borio. Još od Veljega rata kada su ga opsijedale jedinice knjaza Nikole i kada su posljednje osmanske trupe napuštile Bedem i tvrde hane Mušovića, Nikšić je postao izraz i najveći domet crnogorske slobode. Otuda poštovanje i ime slobodarskog grada u kojem je knjaz Nikola želio da oformi novu prijestonicu Crne Gore.
Od tada građani Nikšića i cijele njegove okoline, protagonisti su svakog oslobodilačkog rata kojeg je vodio crnogorski narod. Nikšićana je bilo i pod Skadrom 1913., i u odbrani od Austro-Ugarske i na Mojkovcu 1916. godine. Na svaki pokušaj okupacije, Nikšić se uvjek herojski odupirao. Komite ovoga kraja pružale su srčani otpor i austrougarskoj soldatesci i karađorđevićkim trupama.
Svijetle stranice crnogorske borbe za slobodu ispisali su nikšićki komiti od Božićnog ustanka do krvavog ugušenja borbe za „pravo, čast i slobodu Crne Gore“!

Na takvoj podlozi, vječite odbrane oslobode i slobodarskog duha, nikla je nakon Prvog svjetskog rata, u Nikšiću jedna od prvih ćelija Komunističke partije u Crnoj Gori. Zahvaljujući tome, unutar članstva Komunističke partije i na njenom čelu našli su se brojni intelektualci poput: Jovana Tomaševića, predsjednika, Nikole Kovačevića, Niše Milanovića, Boža Ljumovića, Jovana Marinovića, Nikole Lekića, Blaža Jovanovića, koji su bili sekretari. Kako se pokret razvijao tako su organizovani Mjesni komiteti, a u Nikšiću su na njegovom čelu stajali sekretari: Ljubo Vušović, Pavle Kovačević, Aleksa Popović Ćuk, Veljko Zeković, Dragutin Radović i Miloš Lalović.
Sa jasno upisanim ciljem, obnove crnogorske državnosti i stavljanjem Crnogoraca na mjesto ravnopravnih naroda u Jugoslaviji, KPJ se uporno suprostavljala beogradskom režimu. Iako je bila stavljena van zakona, Partija i njeno članstvo činili su sve da pomognu crnogorskom narodu u svakom pogledu. Štrajkovima, demonstracijama, parolama, sukobima sa policijom, nekada samo, kao u Nikšiću, gađanjem jajima premijera Milana Stojadinovića, ali humanitarnim radom stalno se borila za ovaj narod. Takva Partija dočekala je početak Drugog svjetskog rata i Trinaestojulski ustanak.

Toga 13. jula 1941. godine, u Crnoj Gori je podignut prvi ustanak protiv fašističkog okupatora u porobljenoj Evropi. Otpočeo je i predvođen KPJ, kada su fašističke sile bile na vrhuncu svoje moći i kada je porobljena Evropa pognute glave i u strepnji iščekivala dalji tok događaja na svjetskoj sceni. I Nikšić i Nikšićani bili su među prvima na braniku slobode i otporu okupaciji. Svoje „nedavanje“ slobode grad je skupo platio u fašističkom teroru. Više od 40% svih zgrada u gradu i okolini je spaljeno, a 2 000 njegovih stanovnika je uhapšeno i mučeno po okupatorskim zatvorima. Samo toga 09. maja 1942. godine, u Nikšiću su okupatori i njihovi kvislinzi strijeljali narodne heroje Ljuba Čupića i Joku Baletić, čije je herojstvo zadivilo tadašnji svijet. Tada je iz Nikšića u svijet poslata najljepša slika patriotizma i ponosnog prkosa okupatoru i domaćim izdajnicima. Vođeni Ljubovim nesalomivim osmjehom, Nikšić se nije dao onim koji su htjeli da ga porobe, već su njegovi stanovnici činili veliki dio partizanskih crnogorskih brigada koje su vojevale protiv fašizma. Konačno, prije osam decenija, Nikšić je dočekao oslobođenje od okupatora, među prvim gradovima u Crnoj Gori.

Zato je danas, izuzetna čast, biti ovđe i proslavljati 80 godišnjicu povratka slobode i izgona fašizma iz Nikšića. Jer današnjom proslavom pokazujemo svima, da mi baštinimo antifašistički Nikšić i njegovu borbu za slobodu. Da ne želimo da se povinujemo onim koji bi opet da na mala vrata uvedu fašizam u njega i koji skrnave veličinu NOB-a. Na današnji dan proslavljamo Dan oslobođenja Nikšića jedan od najsvjetlijih datuma u istoriji ovog grada, kada je iz njega oćerano zlo fašizma i kada je Nikšić postao predvodnik slobodne Crne Gore. Zbog toga ovo nije nikakav nemušti praznik opštine, već dan kada se sjećamo svih koji su pali za slobodu ovog grada i cijele Crne Gore, pod zastavom KPJ.
Jer danas je na nama da očuvamo velike tekovine, koje su nam naši preci ostavili, da sačuvamo duh antifašizma u vrijeme kada zlokobna fašistička ideologija ponovo izviruje na svakom koraku. Slavljenjem ovog datuma, činimo da se borba ovog naroda protiv okupatora i domaćih izdajnika ne zaboravi i ne isčili u hodnicima vremena. Zato nam je bitan svaki ovakav datum, kako bi smo se borili protiv onih koji žele da relativizuju značaj NOB-a i ukupne crnogorske istorije. Okupljanjem na današnji dan pokazujemo da znamo i pamtimo, veličinu i herojstvo onih koji su pali za našu slobodu. Da su nam bitni događaji i istina o tim događajima, nego vjerski praznici na koje su se desili. Da je antifašizam temelj na kojem želimo da gradimo našu budućnost i da nam to niko ne može oteti.