Istraživanje CGO-a: Devedesete u očima mladih – kombinacija negativnih osjećanja i neznanja

Devedesete godine u Jugoslaviji mladi u Crnoj Gori uglavnom povezuju s negativnim događajima poput ratova i ekonomskih poteškoća, iako ih prate i određeni kulturni i lični momenti, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Istraživanje je dio projekta „Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije.

„Devedesete su u kolektivnoj svijesti mladih obilježene ratovima i konfliktima, ali i određenom muzikom i kulturom, što stvara složenu percepciju perioda. Međutim, formalni obrazovni sistem nije omogućio adekvatno znanje o ovom periodu,“ izjavila je Maja Marinović iz CGO-a predstavljajući nalaze istraživanja.

Prema istraživanju, mladi uglavnom povezuju devedesete sa ratnim zločinima i vjeruju da su za njih odgovorni pojedinci, dok istovremeno misle da je njihova nacija najviše stradala. Većina ispitanika smatra da treba poštovati presude Haškog tribunala, ali izražava rezervu prema selektivnosti u radu tog suda.

Takođe, većina mladih vjeruje da je NATO izvršio agresiju na SRJ i da je bombardovanje Crne Gore tokom 1999. godine bilo zločin. Ispitanici su mišljenja da ideologije iz devedesetih i dalje postoje u društvu, a značajan broj podržava procesuiranje crnogorskih državljana odgovornih za ratne zločine.

Iako mladi u formalnom obrazovnom sistemu rijetko uče o devedesetim godinama, većina smatra da bi to trebalo biti dio obrazovnog programa. Marinović ističe da su oni koji su učili o ovom periodu najčešće dobili informacije o NATO bombardovanju, ratu na Kosovu i ratu u BiH, dok su najmanje znali o operaciji "Bljesak" i sporazumu u Kumanovu.

Prema riječima Damira Suljevića, koordinatora programa Ljudska prava u CGO-u, dvije trećine mladih vjeruje da je Crna Gora učestvovala u ratovima 90-ih, a više od polovine ispitanika zna za napad na Dubrovnik, iako većina ne zna koliko je Crnogoraca tada poginulo.

Istraživanje pokazuje i da veliki broj isp itanika nije siguran ili odbija odgovoriti na pitanje da li su na teritoriji Crne Gore počinjeni ratni zločini (42,2%). Među onima koji potvrđuju postojanje zločina (38,6%), najviše su čuli za slučajeve Deportacija (47,2%) i Štrpci (45,6%), dok je najmanje poznat slučaj porodice Klapuh (22,8%).

„Velika većina ispitanika, 73,8%, upoznata je s događajima u Srebrenici, a 66,9% mladih smatra da je tamo počinjen genocid“, rekao je Suljević. Ipak, 14,6% negira genocid, dok 18,4% ispitanika nema jasno formiran stav. Među onima koji negiraju genocid u Srebrenici, najčešći argumenti su da su u pitanju ratna stradanja ili zločin, ali ne genocid, dok neki vjeruju da su događaji iscenirani.

Što se tiče vojne operacije „Oluja“, istraživanje pokazuje da je podjednak broj mladih koji su čuli i koji nisu čuli za tu akciju (oko 40%). Među onima koji su upoznati s operacijom, 61,7% smatra da je bila udruženi zločinački poduhvat, kako je presudio Haški tribunal. Za slučaj Lora nije čulo 57% mladih, dok je 17% upoznato s njim.

Četiri petine ispitanika su upoznate s NATO bombardovanjem SRJ, ali većina ne zna ili odbija odgovoriti na pitanje koliko je ljudi poginulo u Crnoj Gori tokom bombardovanja 1999. godine.

Suljević je dodao da 63,2% mladih nije čulo za antiratni pokret koji je postojao u regionu 90-ih, dok je 68,8% neupoznato s antiratnim pokretom u Crnoj Gori. Takođe, istraživanje pokazuje da su mladi slabo informisani o spomeničkoj kulturi posvećenoj žrtvama ratova iz tog perioda, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.

Zanimljivo je i da većina ispitanika nije sigurna ili se ne izjašnjava o tome da li se Crna Gora suočila sa svojom ratnom prošlošću iz 90-ih godina. Među onima koji su se izjasnili, 30,8% vjeruje da se država suočila s prošlošću, dok 28,4% smatra da nije.

„Iako 44% mladih podržava proces suočavanja sa ratnom prošlošću 90-ih u Crnoj Gori, značajan broj ga ne podržava (26%) ili nema jasan stav o tome (30%)“, istakao je Suljević.

Istraživanje je pokazalo i da većina mladih nije svjesna da su neki građani Crne Gore optuženi za ratne zločine počinjene tokom devedesetih godina, kako unutar Crne Gore, tako i van njenih granica.

Ovo istraživanje sprovedeno je od 17. do 23. septembra 2024. godine, primjenom CAPI metode, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 500 ispitanika uzrasta od 18 do 25 godina. Stručnu podršku istraživanju pružio je Institut DAMAR.