Komitet Savjeta Evrope: Primijećen pritisak tokom popisa u Crnoj Gori, međunacionalni odnosi uzdrmani zadnjih godina

"Uprkos snažnim političkim i društvenim turbulencijama u Crnoj Gori u proteklih pet godina, koje su pogoršane uticajem spoljnih aktera, Crna Gora ostaje posvećena manjinskim pravima, definišući se kroz svoju različitost i interkulturalizam i ostajući aktivna u promovisanju kultura, identiteta i učešća nacionalnih manjina u teškim društvenim uslovima", navodi Savjetodavni komitet Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Evrope (FCNM) u danas objavljenom mišljenju.

Međutim, kako ističu u dopisu na engleskom jeziku, potrebni su istinski napori da se stabilizuju i unaprijede međunacionalni odnosi koji su uzdrmani posljednjih godina. U tom tekstu koji nam je proslijeđen iz SE, takođe se pominje da spoljni akteri mogu nastojati da instrumentalizuju različitost kako bi uticali na političku i društvenu situaciju u zemlji.

Period monitoringa u Crnoj Gori, kako napominju, obilježen je političkim turbulencijama i nestabilnošću, pri čemu su zemlju u periodu od pet godina vodile četiri različite vlade. Tokom velikog dijela tog perioda, ističu, te vlade upravljale su zemljom dok su bile u tehničkom mandatu. Nova vlada naimenovana je 31. oktobra 2023., sedmicu prije posjete Savjetodavnog komiteta.

"Dio pomenutih turbulencija proizašao je iz pandemije Covid-19, ali je njihov veći dio rezultirao iz Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je na kraju izmijenjen na način da su nakon protesta velikog obima i promjene vlasti uklonjene osporavane odredbe.

Imajući u vidu multietnički i multivjerski sastav Crne Gore, politička pozicija Srpske pravoslavne crkve i uticaj susjednih zemalja djeluju kao destabilizujuće snage. Uz nestabilnu političku situaciju, pomenute snage karakteriše i rizik da će kreirati neravnotežu u međuetničkim i interkulturnim odnosima koji su ostali
relativno harmonični, ali su se pogoršali tokom perioda monitoringa. U tom smislu, element koji treba istaći je pritisak koji je vršen u odnosu na pravo na slobodno samoodređivanje tokom popisa 2023. godine", ističe se u Izvještaju.

Dok vlasti Crne Gore rade u nadi da će se situacija s vremenom stabilizovati, i sa stabilnom vladom koja je sada na snazi, ima posla na evaluaciji efekata proteklih pet godina i osmišljavanju mjera politike za sveobuhvatno rješavanje ovih pitanja, takođe angažovanje sa civilnim društvom, predstavnicima manjina i drugima na (ponovnoj) izgradnji povjerenja, kaže Komitet.

Pravni okvir za zaštitu pripadnika nacionalnih manjina, uglavnom nepromenjen, ostaje čvrsta osnova za unapređenje manjinskih prava, koja se dobro poštuju, posebno u pogledu obrazovanja na albanskom jeziku manjine, navodi se u Izvještaju. 

Situacija Roma i Egipćana i dalje je zabrinjavajuća i zahtijeva hitnu pažnju vlasti na svim nivoima kako bi se riješila lokalna pitanja u vezi sa stanovanjem, dokumentacijom i pristupom zdravstvenoj zaštiti, piše Komitet SE.