Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje da li će se države regiona kretati u pravcu ekonomskog i društvenog razvoja, ili će stagnirati i tonuti u probleme, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje i njemačka fondacija Fridrih Ebert.
Predsjednik Upravnog odbora Transparency International u Bosni i Hercegovini (BiH) Srđan Blagovčanin je, na panelu „Ka pravednoj budućnosti kroz jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu”, istakao da je za uspješno uspostavljanje i jačanje vladavine prava presudno osiguravanje političke volje, ali i da to ostaje pitanje svih pitanja za region.
„Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje put zemalja Zapadnog Balkana - da li ćemo se kretati u pravcu ekonomskog, društvenog i svakog drugog razvoja, ili ćemo stagnirati i tonuti u probleme koji su i dalje jako prisutni“, rekao je Blagovčanin.
On je naveo da ne postoji država u kojoj je korupcija iskorijenjena, dodajući da države Zapadnog Balkana dijele slične probleme uslovljene dubljim strukturalnim problemima.
Pojasnio je da tu, prije svega, misli na fenomen zarobljene države u kojem je sadržan najkompleksniji oblik korupcije, gdje političke elite ili vladajuća politička stuktura zarobi i zemlju, procese i institucije i podredi njihov rad i funkcionisanje partikularnim interesima uske grupe ljudi na vrhu piramide vlasti.
„Procesuiranje političke korupcije je indikator u kojoj mjeri je pravosuđe nezavisno. Ako se politička korupcija ne procesuira, to je pouzdan znak da je pravosuđe u toj zemlji pod političkim uticajima“, kazao je Blagovčanin.
On je ocijenio da u svim zemljama regiona politička korupcija, u najvećoj mjeri, ostaje nekažnjiva što vodi zaključku da postoje nedozvoljeni politički uticaji na rad pravosuđa, ali i naglasio da to ne znači da se cjelokupno pravosuđe nalazi pod političkim uticajem.
Drugi dio problema kada je u pitanju vladavina prava u regionu se, kako je rekao, odnosi na činjenicu da su sve zemlje Zapadnog Balkana prepoznate kao hibridni režimi.
„Na papiru smo svi demokratski uređene zemlje. No, u praksi, u značajnoj mjeri naginjemo ka autokratskim praksama. Ovdje se primarno radi o odsustvu temeljne podjele vlasti“, kazao je on.
„Dominacija izvršne vlasti je karakteristička za sve zemlje regiona, a zakonodavna, i posebno, sudska vlast su u podređenom položaju i zavisne od izvršne vlasti“, rekao je Blagovčanin.
Prema njegovim riječima, u procesu oslobađanja država polazišna tačka je prepoznavanje da reforme nijesu samo tehnički procesi - da nije dovoljno samo napisati dobar zakon, uspostaviti novu instituciju i kadrovski i materijalno ojačati kapacitete, već da su to i politički procesi za koje je potrebna politička volja.
Profesor Univerziteta Mediteran i advokat Miloš Vukčević rekao da Crna Gora jeste lider u procesu evropskih integracija, ali i da najduže pregovara i da se već osjeća zamor u pravosuđu i institucijama, kojima sve više nedostaje potrebni kadrovski i administrativno-tehnički kapacitet.
„Kako ostvariti vladavinu prava ako nemate sudije i tužioce? I, šta je uzrok tome? Bojim se da će se Crna Gora i region suočiti sa problemom nedostatka kadra, a sudijska funkcija bi trebalo da bude privilegija“, naveo je Vukčević.
On je kazao da je problem dublji i složeniji, ilustrujući to i činjenicom da godinama unazad broj studenata na Pravnom fakultetu opada.
„Uzrok treba tražiti u stanju u kojem se sudstvo i tužilaštvo trenutno nalaze. Sudijski posao je težak, odgovoran, a zarade u sudstvu su male i nijesu se mijenjale unazad desetak godina“, rekao je Vukčević.
Crna Gora i sve države u regionu, kako smatra, treba da i te kako porade na tome.
„Kod nas se dugo priča se o tzv. Palati pravde, kao da je to projekat od 300 ili 400 miliona EUR, a nikako da vidimo ni javni poziv za idejno rješenje. To je, između ostalog, tako jer političkoj eliti, prethodnoj i sadašnjoj, ne odgovara da ima jako i nezavisno sudstvo“, rekao je Vukčević.
On je ocijenio da je nedavna izjava premijera Spajića o „sramnim presudama“ neprimjerena i da obeshrabrije sve one koji imaju pomisao da budu sudije i tužioci i poručio da se mora povratiti povjerenje građana u sudstvo, koje je sada veoma poljuljano.
Govoreći o SKY šifrovanoj komunikaciji, Vukčević je kazao da crnogorski sudovi moraju dati odgovor da li je SKY aplikacija dokaz ili nije.
„Dobro bi bilo da taj odgovor dobijemo što prije“, podvukao je on.
Vukčević smatra da je Crna Gora, u pogledu transparentnosti, nazadovala.
„Imali smo pregršt zakona koji su usvajani bez javnih rasprava, na to je ukazala i EK u svom izvještaju“, podsjetio je on.
Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vanja Bajović ocijenila je da su, kada je riječ o vladavini prava, ključni izazovi korupcija, partitokratija i zavisnost pravosuđa.
“Stičem utisak, kao građanka Srbije, da su demokratija i vladavina prava politička floskula na koju se svaka vlast poziva do onog trenutka kada dođe na vlast. Onog trenutka kada pribavi vlast, to se izvitoperi”, kazala je Bajović.
Ona je rekla da u nijednom slučaju u Srbiji uzbunjivači nijesu zaštićeni, već da oni “budu kažnjeni za svoj doprinos i skrajnuti”.
“Kada se kaže korupcija, to djeluje, na prvu loptu, kao apstraktan pojam. Korupcija je tiha i neprimjetna do onog trenutka dok ne krene da odnosi ljudske žrtve, čega smo, nažalost, svjedoci i u BiH i Srbiji”, ukazala je Bajović.
Sistem partitokratije, prema njenim riječima, znači dolazak podobnih, a ne sposobnih, a tome je u velikoj mjeri doprinijelo i urušavanje sistema obrazovanja.
“Imamo situaciju da su privatni fakulteti postali fakulteti za obrazovanje političkih kadrova. Imamo konstantno kupovinu diploma i niz nesposobnih kadrova koji su zaposjeli institucije, i samim tim nesposobnost dolazi na naplatu. Poenta je da imamo i niz afera koje ne dobijaju sudski epilog, recept je oproban – afera smjenjuje aferu, ona pređašnja se zaboravi i tako idemo u krug ”, dodala je Bajović.
Prema njenim riječima, zavisnost pravosuđa ogleda se i u nejednakosti pred zakonom.
“Sada građani očekuju odgovornost za Ribnikar, za tragediju u Novom Sadu. Niko ne preduzima odgovornost, jer su navikli da funkcionišu po principu političke i sudske zaštićenosti”, kazala je Bajović.
Građani, kako je rekla, ne vide izlaz iz začaranog kruga.
„Što se tiče međunarodnih aktera, tu postoji ogorčenje javnosti koje je vidljivo, prije svega, na aferi krađe izbora i Rio Tinta“, navela je Bajović, dodajući da je pritisak javnosti jedino što je do sada davalo rezultate.
Besa Arifi sa Pravnog fakulteta Univerziteta Jugoistočna Evropa u Sjevernoj Makedoniji ukazala je da je ta zemlja imala zanimljivu istoriju razvijanja koncepta vladavine prava, podsjećajući da neuspjeh uspostavljanja vladavine prava vodi pesimizmu progresivnih građana i rastu drugih ideologija.
„Da bi se u Sjevernoj Makedoniji i ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu ukorijenila vladavina prava, bitno je da podržimo pojedince koji imaju integritet“, istakla je Arifi.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li je rješavanje spora sa Grčkom bilo dovoljno za napredak na evropskom putu, podsjetila da je Sjeverna Makedonija prva potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dobila status kandidata 2005. godine, i da je onda napredak stao.
„Činjenica je da su nakon toga građani očekivali da možemo dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovara, što je, opet, daleko od toga da je očekivanje bilo da postanemo članica EU. Veto na odluku o otvaranju pregovora bio je veliki udarac i vjetar u leđa nacionalistima koji su rekli - evo mi smo uradili sve što je bilo do nas, a nijesmo ništa dobili“, navela je Arifi.
Direktor Kosovskog instituta za pravo Ehat Miftaraj kazao je da Vlada Kosova ne uspijeva da finalizuje strategiju za borbu protiv korupcije, dodajući da bi taj važan dokument pokazao opredijeljenost i posvećenost izvršne vlasti rješavanju tog problema. On je naveo i da su dosadašnji nacrti tog dokumenta bili u koliziji sa različitim zakonskim rješenjima.
Miftaraj je kazao i da Ministarstvo pravde Kosova nije donijelo akcioni plan za strategiju o vladavini prava.
On je podsjetio da je na Kosovu usvojen i Zakon o sprečavanju sukoba interesa, dodajući da je bilo slučaj da su određeni visoki funkcioneri obnašali dvije, tri, pa i sedam funkcija.
„Taj zakon je usvojen 2019. godine i tome se stalo na put“, naveo je Miftaraj.
Izvršni direktor Centra za proučavanje demokratije i upravljanja Arijan Dirmiši kazao je da je Albanija napravila značajan iskorak u pogledu jačanja vladavine prava, zahvaljujući pravosudnoj reformi koja je počela 2015. godine.
Kako je rekao, iako bi optužnice u slučajevima korupcije trebalo da obeshrabre one koji se odlučuju za takvo djelovanje, ostaje prisustvo korupcije, što ne znači da reforma nije dala rezultate već da su oni i dalje ograničeni.
On je dodao da se mora sačekati za procjenu da li će ta reforma povećati povjerenje javnosti u sistem.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR