Izmjenama Zakona o sudskim vještacima i osnivanjem jedinstvenog strukovnog tijela unaprijedio bi se njihov rad, osigurala veća transparentnost i omogućila efikasnija kontrola, čime bi se postigao viši nivo stručnosti i povjerenja u rad te struke. To je poručeno na okruglom stolu „Sudsko vještačenje u Crnoj Gori“, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).
Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić upozorila je na niz ozbiljnih nedostataka u radu i kontroli sudskih vještaka u Crnoj Gori.
„Među najvećim problemima izdvaja nedostatak odgovarajuće kontrole nad radom vještaka, izostanak postupaka za razrješenje u situacijama kada to zakon nalaže, kao i neblagovremene isplate za obavljene usluge. Problemi su dodatno otežani čestim sudskim postupcima za naplatu advokatskih i izvršiteljskih usluga, nedovoljno stručnjaka u određenim oblastima, te neravnomjernom raspodjelom poslova među vještacima“, navela je Popović Kalezić.
Ukazala je da je CEGAS uspostavio kontakt sa tri udruženja sudskih vještaka u pokušaju da se unaprijede postojeći uslovi rada, ali bez značajnijih rezultata.
„Ipak, zahvalni smo najstarijem Udruženju sudskih vještaka na dosadašnjoj saradnji, kao i Nezavisnom udruženju sudskih vještaka s kojim smo nedavno počeli surađivati. Nismo dobili odgovor od Komore procjenitelja i sudskih vještaka, koje je registrovano kao nevladino udruženje“, dodala je Popović Kalezić.
Istakla je potrebu za većom kontrolom i transparentnošću u radu vještaka, naglašavajući da bi zaštita državnih resursa i praćenje radnih sati uloženih u vještačenja morali biti prioriteti, posebno kada se posao obavlja unutar državnih institucija.
„Nepostojanje obaveze odazivanja na poziv pred nekom od komisija za etički kodeks, čak ni u slučajevima povreda pravila etičkog kodeksa, dodatno otežava situaciju. Ovo je ozbiljan propust zbog kojeg se CEGAS u kontinuitetu bavi pitanjem sistema sudskih vještaka, kako bi kroz konstruktivan pristup doprinijeli rješavanju problema u ovoj oblasti“, istakla je Popović Kalezić.
Prema njenim rijelima, još jedan alarmantan podatak dolazi iz finansijskog izvještaja Tužilačkog savjeta za period januar-jun 2024. godine, prema kojem su vještacima isplaćene naknade u ukupnom iznosu od 78.302,98 eura, od čega je jedan sudski vještak iz oblasti sudske medicine primio čak 75.219,05 eura, uključujući troškove advokatskih i izvršiteljskih usluga.
„Ovo je pokazatelj dubljih problema koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i hitne promjene“, poručila je Popović Kalezić.
Pomenula je istraživanje koje je sproveo CEGAS, a koje ukazuje na važnost uvođenja zakonske obaveze učlanjivanja vještaka u udruženja i osiguravanja jednakih obuka za sve, bez obzira na članstvo.
„Pokretanje postupaka za razrješenje vještaka gotovo da ne postoji. U proteklih šest godina, samo je jedan sudski vještak razriješen dužnosti, dok sudije i tužioci rijetko preispituju kvalitet rada vještaka“, rekla je Popović Kalezić.
Kazala je da analiza CEGAS-a pokazuje da je broj registrovanih vještaka velik, ali da samo mali broj njih aktivno obavlja vještačenja.
„Neujednačenost u obuci i podršci dodatno otežava rad, jer obuke uglavnom organizuju udruženja vještaka, u koja je učlanjen mali broj stručnjaka. Naš cilj je da kroz sistemsko uređenje rada sudskih vještaka i uvođenje kontrole doprinijemo transparentnosti, odgovornosti i unapređenju kvaliteta njihovih usluga“, zaključila je Popović Kalezić.
Generalni direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković istakao je potrebu za sveobuhvatnom reformom sistema sudskih vještaka, u okviru šire Strategije reforme pravosuđa za period 2024–2027. godine.
„Ministarstvo pravde u potpunosti prepoznaje značaj poboljšanja rada sudskih vještaka, što je prepoznato kao poseban operativni cilj u Strategiji, s akcentom na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa“, kazao je Jauković.
Naglasio je da Ministarstvo već učestvuje u radu komisije za vještake, gdje ima svog predstavnika, kao i da je kroz dugogodišnje praćenje stanja uočeno više nedostataka koji zahtijevaju hitne promjene.
„U Strategiji reforme pravosuđa jasno su naznačene aktivnosti koje su obuhvaćene akcionim planom za period 2024–2025, a koje se odnose na poboljšanje pravnog okvira kroz izmjene Zakona o sudskim vještacima. Izmjenom zakona nastojimo adresirati sve probleme na koje su ukazali stručnjaci, kako bismo obezbijedili održivo i dugoročno rješenje“, rekao je Jauković.
Kazao je da je u narednom periodu planirano osnivanje radne grupe koja će raditi na izradi izmjena i dopuna postojećeg zakona, uz aktivno učešće predstavnika sudova, tužilaštva, Ministarstva pravde, kao i udruženja sudskih vještaka.
„Vjerujem da će rezultati ove studije i svi doprinosi na ovom skupu značajno pomoći u identifikaciji ključnih problema i iznalaženju novih rješenja koja će unaprijediti rad sistema sudskih vještaka“, zaključio je Jauković.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Snežana Šišević naglasila je važnost uloge sudskih vještaka u procesu donošenja presuda, ističući da gotovo u svakom predmetu ima potrebu za njihovim angažovanjem.
„Gotovo svaki predmet u kojem radim uključuje ili zahtijeva angažovanje vještaka“, rekla je Šišević, dodajući da je to segment rada pravosuđa koji se ne može zanemariti.
Prema njenim riječima, ključna pitanja su kako kvalitet, tako i etičnost rada vještaka.
Šišević je istakla da se vrlo često daje prilika novim vještacima, ali da njihovi prvi angažmani zahtijevaju posebnu pažnju i provjeru da bi zaslužili povjerenje za buduće slučajeve.
„Pružamo priliku novim vještacima, ali oni moraju zaslužiti povjerenje kako bi u narednim predmetima mogli biti angažovani sa sigurnošću u njihov rad“, objasnila je Šišević.
Ukazala je i na važnost ocjenjivanja rada vještaka, navodeći da je sadašnji sistem površan i da bi ocjene trebalo obavljati češće.
„Mislim da ocjena rada vještaka mora biti detaljnija i češća, jer svaki naš angažman sa vještakom ostavlja značajan utisak koji dijelimo interno, kao preporuku ili upozorenje za buduće saradnje“, kazala je Šišević.
U pogledu etičnosti vještaka, Šišević je istakla da se većina predmeta zasniva na nalazima i mišljenjima vještaka i da je od suštinskog značaja da oni pokažu visok nivo stručnosti i etičkog ponašanja.
„Kada angažujemo vještaka, potrebno je da se uvjerimo u njegovu etičnost, jer to direktno utiče na kvalitet predmeta. Iako brzina postupaka igra važnu ulogu, ona nikada ne smije biti na štetu kvaliteta“, istakla je Šišević.
Pojasnila je da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu uključuju mogućnost pokretanja disciplinske odgovornosti u slučajevima kada se vještaci ne pridržavaju zakonskih obaveza, što predstavlja dodatni korak ka unaprjeđenju odgovornosti i kvaliteta njihovog rada.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ukazala je na važnost osnivanja strukovnog udruženja ili komore sudskih vještaka, što bi, kako smatra, unaprijedilo kvalitet rada i efikasnost pravosuđa.
„Ovo pitanje saradnje sa vještacima je ključno za rad suda, budući da trećina odlaganja postupaka ima veze s radom vještaka", navela je Jovović.
Istakla je da trenutna praksa pokazuje značajne probleme u angažovanju vještaka, uključujući njihov kvalitet rada i etičke standarde.
„Posebno zabrinjava činjenica da je samo 30 odsto vještaka uključeno u udruženja, dok preostalih 70 odsto djeluje samostalno. Ovo ne samo da utiče na kvalitet rada, već i na mogućnost komunikacije i kontrole njihovih angažmana“, rekla je Jovović.
Naglasila je da su redovni sastanci sa predstavnicima vještaka ključni za razumijevanje i prevazilaženje izazova u njihovom radu.
„Ti sastanci omogućavaju razmjenu iskustava i rješavanje problema, što je od suštinskog značaja za unapređenje pravosudnog sistema“, kazala je Jovović.
Tokom drugog panela, izvršna direktorica CEGAS-a Popović Kalezić, predstavljajući „Studiju o sudskom vještačenju u Crnoj Gori“, kazala je da su od Tužilačkog savjeta dobili podatke o vještacima i tumačima, što je bilo korisno za istraživanje.
„Prema ovim podacima samo 28 odsto sudskih vještaka pripada udruženjima, dok 72 odsto radi samostalno, što izaziva zabrinutost zbog nedostatka odgovornosti i etičkog kodeksa koji bi regulisao njihov rad. Prema podacima Ministarstva pravde, u 2023. godini registrovano 701 fizičko lice kao sudski vještak i 12 pravnih lica, ali zabrinjavajuće je što u pojedinim specifičnim oblastima postoji samo jedan ili dva vještaka, što značajno otežava rad pravosuđa“, navela je Popović Kalezić.
Napomenula je i da, prema podacima, 65,3 odsto sudskih vještaka nije bilo angažovano u 2023. godini, što ukazuje na neiskorišćenost kapaciteta, dok je samo 34,7 odsto vještaka radilo tokom godine.
Govoreći o preporukama, Popović Kalezić je kazala da je potrebno povećati kontrolu nad radom sudskih vještaka, njihovu stručnost i profesionalizam, uz učešće najodgovornijih u ovom dijelu, ti predsjednika suda, rukovodioca državnog tužilaštva, starješine drugog organa koji vodi postupak, sudije i državnih tužilaca u čijem predmetu je postupao vještak.
„Potrebno je razviti mehanizme podspješivanja razvoja struka iz pojedinih oblasti, kao i osnaživanja za poslove sudskog vještačenja, kao i naći model ravnomjerne zastupljenosti sudskih vještaka, tamo gdje mogućnost izbora postoji“, rekla je Popović Kalezić.
Ukazala je da je neophodno i mijenjati status udruženja sudskih vještaka, gdje se mora razmisliti da li će to ići u pravcu Komore, ili strukovnog Udruženja, čije bi članstvo, obuke i prolaz kod Etičkog odbora bio obavezan i išao kroz osnaživanje integriteta i profesionalizma ovog poziva.
„Posebno treba normativno urediti proceduru i načine prilikom vještačenja od strane pravnih lica, kao i povećati obuke za rad vještaka, sa akcentom na sporne oblasti i profesije. Takođe, važno je pronaći mehanizme zaštite državnih resursa prilikom izvođenja vještačenja, kao i način kontrole broja sati rada unutar istih, tokom obavljanja vještačenja“, rekla je Popović Kalezić.
Poručila je da sudstvo treba da slijedi dobar primjer koji smo dobili izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu u junu tekuće godine, prema kojima je propisano kao lakši disciplinski prekršaj državnog tužioca ukoliko ne podnese predlog za razrješenje sudskog vještaka u skladu sa zakonom.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić istakao je značaj transparentnosti i organizovanosti među sudskim vještacima, napominjući da je sadašnji sistem fragmentiran i da zahtijeva temeljnu reformu.
„Naša udruženja ne smiju biti 'mrtva slova na papiru'. Ako želimo da sudsko vještačenje bude poštovana i relevantna djelatnost, moramo osigurati da svaki član zaista ispunjava svoje obaveze, a ne da formalno bude član samo kada mu to odgovara“, poručio je Lakić.
Predložio je uvođenje jedinstvene organizacije koja bi obuhvatala sve vještake u Crnoj Gori, što bi, kako tvrdi, omogućilo bolje praćenje rada i veći stepen odgovornosti u profesiji.
Lakić je istakao potrebu za centralizovanim upravljanjem i većom kontrolom u radu udruženja.
„Jedinstveno udruženje obavezalo bi svakog vještaka na odgovornost i posvećenost, čime bi se spriječile situacije u kojima pojedinci koriste članstvo samo kad im je potrebno, a izbjegavaju obaveze prema struci“, naveo je Lakić.
Osvrnuo se i na potrebu za strožijim kriterijumima za prijem novih članova, naglašavajući značaj kvalitetne obuke i mentorstva:
„Svaki novi vještak treba da prođe kroz mentorski proces kako bi, uz iskusnije kolege, shvatio kompleksnost posla i stekao potrebne vještine prije nego što dobije zvaničan status. To nije samo pitanje profesionalizma, već i zaštite sudova i građana od potencijalnih grešaka u vještačenju“, rekao je Lakić.
Smatra da zakon koji reguliše rad vještaka mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard.
„To je put kojim moramo ići ako želimo da vratimo povjerenje u našu struku i obezbijedimo njen prosperitet“, istakao je Lakić.
Predsjednik Nezavisnog udruženja sudskih vještaka Crne Gore Dragan Žarković naglasio je važnost podizanja kvaliteta vještačenja, etičnosti i ažurnosti u radu sudskih vještaka, što je od ključne važnosti za poboljšanje pravosudnog sistema u Crnoj Gori.
„Kvalitet vještačenja moramo da podignemo na veći nivo. Mi smo toga svjesni, da koliko god bili nezadovoljni svojim statusom, sa pravom i svojim naknadama, vještačenje nije na visokom nivou“, smatra Žarković.
Istakao je i potrebu za nezavisnošću sudskih vještaka, bez političkih ili drugih vanjskih pritisaka, kako bi vještačenja bila objektivna i odgovorna:
„Sudski vještak mora biti nezavisan u svome radu, nepristrasan i odgovoran. Dakle, da postupa u svemu pošteno, bez ikakve pristrasnosti i bilo kakve sugestivnosti“, istakao je Žarković.
Smatra da je trenutni zakon zastario i neprimjenjiv u mnogim segmentima, što dovodi do neregularnosti i lošeg rada u oblasti sudskog vještačenja.
„Zakon o sudskim vještacima je potpuno izopštio mnoge aspekte i postao neprimjenjiv. Moramo donijeti novi zakon, jer ovako ne možemo dalje“, istakao je Žarković.
Ukazao je i na diskriminaciju i favorizovanje određenih udruženja u sektoru, što negativno utiče na profesionalizam i kvalitet sudskih vještačenja.
„Dok ne dođe do promjena u zakonodavstvu, neće biti moguće ostvariti poboljšanja. Zakon koji reguliše naš rad mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard“, naveo je Žarković.
Pozvao je na nužnost uključenja sudskih vještaka u izmjene zakona koji se tiču njihovog rada – akona o parničnom, krivičnom i upravnom postupku, kako bi se stvorili uslovi za efikasniji pravosudni sistem u Crnoj Gori.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“, kojeg CEGAS realizuje u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), a koji je finansirala Evropska unija i kofinansiralo Ministarstvo javne uprave.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR