Nakon šest mjeseci istrage o uzrocima nestanka struje i raspada elektroenergetskih sistema 21. juna ove godine u cijeloj Crnoj Gori te djelovima BiH, Albanije i Hrvatske, asocijacija evropskih mrežnih operatora ENTSO-E objavila je izvještaj prema kojem je uzrok kolapsa lociran na dalekovodima u Crnoj Gori te na granici Albanije i Grčke.
"Prvo je došlo do kvara na dalekovodu Ribarevine - Podgorica 2 u 12.09 sati. Drugo isključenje dogodilo se na dalekovodu Zemblak - Kardia u 12.21 sat. Utvrđeno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnim razmakom dalekovoda od vegetacije. To je rezultiralo ispadanjem drugih dalekovoda i kolapsom napona u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj", navodi se u izvještaju asocijacije ENTSO-E. Drugim riječima, iako se neposredno nakon energetskog kolapsa na zapadnom Balkanu pokušavalo utvrditi jedan kvar koji je lančanom reakcijom doveo do pada napona i ispadanja cijele mreže, spomenuta organizacija utvrdila je kako su se dogodila dva kvara u razmaku od 12 minuta s istim uzrokom i posljedicama po snabdijevanju strujom u čak četiri države.
Automatski ispad
Razrađujući nalaz da je uzrok ispada spomenutih dalekovoda vegetacija, ENTSO-E navodi kako je u oba slučaja došlo do "skraćivanja udaljenosti između dalekovoda i površine ispod njega", nakon čega se aktivirao sistem zaštite i isključio rad dalekovoda. Prema istom izvoru, sistem se pokušao ponovno automatski uključiti, ali to nije uspjelo. U izvještaju se ne razrađuje odgovornost operatora u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj za eventualno neodržavanje površina ispod dalekovoda, nego se najavljuje dodatni izvještaj o junskom kolapsu do kraja 2025. S druge strane, ističu se uticaji snažne potrošnje električne energije zbog temperatura viših od 40 stepeni koje su tada vladale na zapadnom Balkanu.
"Prosječna evropska temperatura za jun ove godine bila je 1,57 stepeni viša od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020., što je jun 2024. učinilo drugim najtoplijim junom u tom razdoblju. Temperature više od 40 stepeni zabilježene su na mnogim mjestima, Atina je imala najtopliji jun u evidenciji podataka koja seže do 1860., a Grčka je imala najtopliji jun od 2010. godine", navedeno je u izvještaju.
Albanski rekord
Osvrnuvši se na junsku rekordnu potrošnju struje na zapadnom Balkanu, ENTSO-E, među ostalim, donosi podatak da je najveća cijena struje zabilježena u Albaniji, od 176,32 eura za megavatsat. Za poređenje, na hrvatskoj berzi električne energije "kobnog" 21. juna trgovanje u kupoprodajama "dan unaprijed" zaključeno je s baznom cijenom od 96,75 eura za megavatsat, a kada je u pitanju obim trgovine, rekordnim količinama struje za jun trgovano je 22. juna.
"Opterećenja odražavaju sezonske promjene i povećavaju se zbog turizma i sličnih vremenskih uslova širom regije. Dnevna krivulja opterećenja 21. juna bila je oko deset odsto viša od prosjeka radne sedmice, a ukupna potrošnja značajno raste", utvrdila je zajednica mrežnih operatora Starog kontinenta.
Velika potražnja za električnom energijom ključna je za razumijevanja kolapsa koji je uslijedio nakon ispada na dalekovodima u Crnoj Gori te na granici Albanije i Grčke.
"Taj dan, kao i većinu vremena na području zahvaćenom incidentom, zabilježena je značajna razlika između redovne komercijalne razmjene i zabilježenih tokova do 500 megavata", utvrdila je spomenuta istraga. U prekogranične prebačaje uobičajenog prijenosa struje taj dan izvješće ubraja i prekoračenje izvoza električne energije iz Hrvatske u BiH za 100 megavata, dok je očekivani saldo bio uvoz u Hrvatsku iz BiH od 364 megavata.
Kabal iz Italije
Prema utvrđenom redoslijedu "blackouta" 21. juna, nakon kvarova na dalekovodima Ribarevine - Podgorica 2 i Zemblak - Kardia u razmaku od samo 15 minuta iz sistema je ispalo 19 dalekovoda, među kojima i dalekovodi koje u cijelosti, poput dalekovoda Brinje - Pađene, ili u saradnji s elektroprivredama susjednih država, poput dalekovoda Trebinje - Plat, održava Hrvatski operator prenosnog sustava (HOPS). Među ostalima, bez struje su u Hrvatskoj ostali Split, Dubrovnik, Zadar, Makarska i Omiš. Uklanjanje kvarova i ponovna uspostava napajanja strujom u Crnoj Gori te djelovima BiH, Hrvatske, Albanije i Grčke potrajali su taj dan tri sata. Iz podataka koje je istraga prikupila proizlazi kako do kolapsa ovakvih razmjera ne bi došlo da se u tako kratkom vremenu dogodio samo jedan kvar.
Zajednica evropskih operatora naglašava i uticaj podmorskog kabla Monita, koji povezuje elektroenergetske sisteme Crne Gore i Italije, na junski "blackout".
Značaj spomenutog podmorskog kabela jest u tome što države u kojima je došlo do "blackouta" nemaju u junu dovoljno svoje proizvedene električne energije, nego je moraju uvoziti.
Javor
A sad odgovornog ministra energetike ili kako se odgovorno ministarstvo zove, na sud zbog nemara koji je rezultirao visemilionskim štetama.