Stručnjaci, a ne laici treba da pričaju o mentalnom zdravlju, SOS linija pokrenuta nakon tragedije na Cetinju najvjerovatnije će ostati trajno aktivna, najčešći pozivi su zbog anksioznosti, panike, depresije i usamljenosti, a problemi mladih leže u očekivanjima i motivaciji.
To su neke od poruka sa velike studentske tribine „Mentalno zdravlje i zdravstveni sistem Crne Gore: izazovi i perspektive”, koju su organizovali Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) u saradnji sa Studentskim radiom Krš, Studentskim vijećem Medicinskog fakulteta i studentskom organizacijom MOMSIC. Tribina održana u prepunom amfiteatru Medicinskog fakulteta prvi je u nizu događaja u vezi mentalnim zdravljem, kriminologijom, kaznenom politikom, vršnjačkim nasiljem itd.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun, rekao je da je nakon tragedije na Cetinju, individualnu podršku zatražilo oko 30-ak pacijenata iz tog grada, a što se tiče SOS linije, bilo je oko 400 poziva, od čega 200 intervencija.
„Interesantno je da od ljudi koji su se javili za intervenciju, 60 odsto nikada prije nije tražilo psihijatrijsko-psihološku pomoć. Oko 90 odsto onih koji su pozvali je zrele životne dobi, odnosno 40 godina i više. Razlozi za poziv uglavnom su anksioznost, panika, depresija i usamljenost“, istakao je Šimun.
Sa Ministarstvom prosvjete, kako je dodao, organizovan je niz edukativnih radionica, psihološkog brifinga, a ciljna grupa su nastavnici, roditelji i djeca.
„Mentalno zdravlje je slagalica i jednu kockicu čini zdravstveni dio, ali tu su i drugi apsketi, koji se odnose na socijalni aspeket, bezbjednost, obrazovanje i vaspitanje, ekonomski faktor. Sve su to oblasti života koje moramo na adekvatan način njegovati i u tom saglasju omogućiti podizanje mentalnog zdravlja na viši nivo“, smatra Šimun.
Vlada će, kako je najavio, formirati operativni tim koji će biti multiresorski i koji će unaprijediti mentalno zdravlje našeg stanovništva.
„Imamo 23 psihijatra angažovana u domu zdravlja i 26 psihologa, 28 psihijatara i 21 psiholog u bolnicama, osam specijalizanata psihijatrije, tri specijalizanta dječje adolescentne psihijatrije i tri specijalizanta medicinske psihologije. Za ovu godinu smo planirali još 14 specijalizacija iz oblasti psihijatrije, tri iz dječje adolescentne psihiijatrije i dvije iz medicinske psihologije“, naveo je Šimun.
U okviru Instituta za javno zdravlje biće formiran i Centar za mentalno zdravlje.
„Ministarstvo zdravlja je u samoj fazi finiširanja Programa za unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2024-2026. Očekujemo da će za nekoliko sedmica ovaj dokument biti usvojen. Neophodna je i kontinuirana edukacija medicinskih radnika. Treba nam i podrška ostalih resora i svih građana, a posebo studenata, koji su generator svih promjena“, kazao je Šimun.
Odgovarajući na pitanja studenata, rekao je da u tri doma zdravlja u Andrijevici, Kolašinu i Tivtu nisu formirani centri za mentalno zdravlje, ali da će to uskoro biti učinjeno.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore, Aleksandar Radović, podsjetio je da je otvorena nova Klinika za psihijatriju, a u toj zdravstvenoj ustanovi postoji i Centar za rani razvoj.
„U našim redovima rade psihijatri, psiholozi, psihoterapeuti, logopedi, somatopedi. U zadnje vrijeme je primljen značajan broj srednje medicinskog kadra i na taj način jačamo pružanje zdravstvenih usluga“, kazao je Radović.
U odgovoru na pitanja studenata, rekao je da je Klinika za psihijatriju moderan objekat koji pruža apsolutno sve uslove za liječenje pacijenata i rad profesionalaca. Na Klinici radi 14 psihijatara, još tri ljekara su na specijalizaciji, a ima i sedam psihologa.
„Ovo je ustanova otvorenog tipa, odnosno pacijenti koji se kod nas hospitalizuju su pacijenti koji dobrovoljno prihvataju hospitalizaciju i liječenje. Po prvi put je formirano i otvoreno Odjeljenje dječje adolescentne psihijatrije. Imamo četiri dječja psihijatra i još tri ljekara su na specijalizaciji“, naveo je Radović.
Poručio je da o mentalnom zdravlju treba da pričaju stručnjaci, a ne laici.
„Kada se desi nemili događaj javi se mnogo senzacionalističkih naslova, koji obično nisu istiniti, i mi smo ti, koji zajedno sa vama to treba da ispravimo, a to nije lak put“, jasan je Radović.
Plan je, kako je rekao, da SOS linija pokrenuta nakon tragedije na Cetinju, ostane trajno aktivna.
Psihološkinja, Radmila Stupar Đurišić, pojasnila je da je važno osvijestiti doživljenu traumu i da postoji period prevazilaženja.
„Nekada će vam nanijeti traumu, a trauma je ono što nas mijenja. Zato je važno da svi znate da je psihologija prijatelj. Psihologija je nauka, koja vam daje sjajnu prevenciju mentalnih bolesti. Ne postoji jača tableta od knjige filozofske grane, koja se bavi psihologijom“, riječi su Stupar Đurišić.
Na pitanje studenata o najčešćim problemima sa kojima se ta populacija suočava, odgovorila je da su to očekivanja i motivacija.
„Nekad očekivanja ne budu adekvatna. Nekad se precijenimo, nekad potcijenimo i onda smo ni tamo ni ovamo. Nismo na pravi način ocijenili profesora, predmet, a ni sopstvene mogućnosti. Onda dolazi do anksioznosti. Zato je tu psihologija, da pokuša da vas nauči da kada birate ciljeve oni budu svrsishodni, realni i održivi“, pojasnila je Stupar Đurišić.
Početna anksioznost, kako je objasnila, zove se trema i ima je svaka odgovorna osoba.
„To znači da ste odgovorni, da ono što radite shvatate ozbiljno. Uzbuđenje će da bude sastavni dio toga. A anksioznost nastaje kada sam ja odgovoran, želim, i moji roditelji žele, drugari žele i moja zajednica želi, a ja sam nekako na pola. Malo sam preskočio ovdje, malo tamo, ovo malo ne znam, a možda me to neće pitati i odatle kreće anksioznost. I ako je to na jednom ispitu, to možda nije problem, ali ako je sam na svakom ispitu takav, ako sam takav kada biram partnera, kao i za druge stvari u životu, onda je to problem“, pojasnila Stupar Đurišić.
Specijalistkinja psihijatrije, Mirjana Varagić, naglasila je da ljudi treba da shvate da imati mentalni poremećaj nije razlog za stid.
„Cijeli sistem je tu da nam pruži podršku onda kada sa mnogo manje intervencija i uloganja, mnogo efikasnije možemo napraviti promjenu i prevazići problem. Mentalnim poremećajima se u zdravstvenom sistemu Crne Gore bavimo na tri nivoa, a to je primarna, sekundardna i tercijarna zdravstvena zaštita“, podsjetila je Varagić.
Akcenat je stavila na primarnu zdravstvenu zaštitu i centre za mentalno zdravlje, koji funkcionišu u okviru domova zdravlja.
„To su otvorene službe u okviru domova zdravlja. Važno je da znate da ne treba uput, nema procedure, već su vrata centara za mentalno zdravlje otvorena za sve. Možete doći kad poželite, da dogovorite tretman, podijelite dileme, potražite savjet. U centrima za mentalno zdravlje pored psihijatra rade psiholog, socijalni radnik i medicinske sestre“, rekla je Varagić.
Prevencija u mentalnom zdravlju, kako je ustvrdila, bila je prilično zapostavljena, ali stvari se mijenjanju.
Varagić smatra da je diskutabilno da li postoji apsolutno zdravlje, ali tjelesno zdravlje, mentalno zdravlje i socijalno okruženje treba da budu usklađeni kako bi se ljudi osjećali haromonično u tijelu i glavi.
Na pitanje studenata o važnosti telemedicine kazala je da ona može da bude veoma korisna naročito da se neko odluči da potraži savjet, ili pomoć, ali je kontak licem u licem između terapeuta i pacijenta nezamjenjiv.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR