Svjesni činjenice da je toliko vrijednih sadržaja o Crnoj Gori koje treba prezentovati, a s druge strane kad je ljubav jedini motiv za taj rad, prosto se ne ośete godine ili decenija koje, prije bi se reklo da su prolećele, a ne prošle. Naravno, kad su drugi motivi koji nekog pokreću na rad, onda i svaki dan predstavlja vječnost —– poručio je VESELIN-VESKO MILOVIĆ, vlasnik i urednik „Montenegrine - kulturne kapije Crne Gore” (montenegrina.net) u povodu dvije decenije postojanja ovoga portala.
„Montenegrina” je pokrenuta u drugoj polovini 2004, sa zapaženim brojem kvalitetnih članova iz nevladinog udruženja „Infomont” i saradnicima koji su imali želju da na savremen način predstave bogato kulturno naslijeđe Crne Gore. Karakterisao ih je ogromni entuzijazam, energija, mnoštvo ideja i planova i naravno velika (ispostavilo se uzaludna) očekivanja da će nadležne državne institucuje naći načina da podrže postojanje i razvoj projekta od nacionalnog značaja.
Upornim radom, iz godine u godinu se obogoćivao sadržaj „Montenegrine” i pravilnim izborom objavljenih priloga stvorila se izuzetna arhiva tekstova iz raznih oblasti crnogorske nacionalne kulture, umjetnosti, nauke, dijaspore....
„Na taj način je omogućeno korišćenje velikog broja sadržaja koji do tad nijesu bili prisutni na internetu” — saopštio je Vesko Milović. — „Naravno, takav rad i veoma dobra uređivačka politika, na čijem čelu je bio BORO MILOVIĆ, dala je izvanredne rezultate, što je izazvalo veliku pažnju pośetilaca, kako iz Crne Gore, tako i iz regiona i širom svijetu”.
U tin prvim godinama „Montenegrine”, osobito za našu dijasporu, portal im je jedini pružao cjelovitu kulturnu sliku Crne Gore.
„Koliko je ovakav projekat bio neophodan, najbolje govori podatak da je u 2004. godini zabilježeno 1.770 pregledanih strana, 2006. – 73.097, 2012. – 819.978, a narednih godina taj broj je prešao milionsku cifru”, navodi Vesko Milović. Ali, „zabrinjava, što ni dvije decenije kasnije, na nivou države ne postoji sličan projekat”.
Cijeneći kvalitet ovoga projekta, brojni su inostrani portali, zatim Wikipedije - na raznim jezicima, biblioteke i naučne zajednice na svojim sajtovima naveli linkove do tematskih sadržaja na portalu „Montenegrina”.
„Mnogi od njih su direktno prenosili priloge sa našeg portala uz korektno naglašavanje izvora, te upućivali svoje pośetioce na naš portal kao vjerodostojan izvor informacija”, navodi Vesko Milović, koji od 2010. uređuje portal.
Iako su „neizvjesno finansiranje i sve veći izdaci za rad i održavanje portala uslovili smanjenje broja članova redakcije, maksimalnim naporom uspio se održati isti nivo kvaliteta, između ostalog i radom saradnika”.
U protekle dvije decenije članovi su redakcije i saradnici (od kojih su neki pokojni): Boro Milović (Budva, Brisel), Stefan Aleksić (Podgorica), Vesna Milović (Budva), Dušan Đurović (Podgorica), Slobodan-Bobo Slovinić (Podgorica, Budva), Veljko Rajković (Podgorica), Darko Drljević (Podgorica), Vlado Duletić (Budva), Gordan Stojović (Crna Gora, Argentina), Boris Jovanović Kastel (Podgorica), Zoran Drašković (Zagreb), Nataša Žurić (Mojkovac), Božidar Proročić (Cetinje), Vojislav Karas (Nikšić), Čedo Vuković (Budva), Ljubomir Mudreša (Podgorica), Ljubeta Labović (Beograd), Zlata Marjanović (Beograd), Ramiz Hadžibegović (Beograd), Dušan Medin (Petrovac, Beograd), Branislav Borilović (Cetinje), Simon Vučković (Kotor), Sande Dodevski (Herceg Novi), Vladimir Kuljača (Lovćenac), Vladimir Jovanović (Podgorica), Miraš Martinović (Herceg Novi), Milenko Ratković (Bar)...
Ramiz Hadžibegović, saradnik „Montenegrine” iz Beograda u povodu njezine 20. godišnjice je zapisao prije par dana u članku „Prozor u dušu crnogorske kulture - dvije decenije rada”:
„Kako iz kulturnih okonosti, tako i iz individualne kreativnosti, ‘Montenegrina’ se svojim univerzalnim aspektom pojavljuje na horizontu medijske recepcije Crne Gore 2004. godine, kao samozadata, samorazumljiva i samoispunjena činjenica. Sa izuzetnom posvešćenošću, uredništvo postavlja visok nivo pismenosti i kulturne sadržajnosti rubrika i tema. Na tom putu kreativnih izazova redakcija pronalazi mjeru odnosa između tradicionalnog i modernog, aktuelnog i publicističkog. Povratak starim vrijednostima zaođenut je novim tehnološkim načinom predstavljanja, dok se koherentna programska koncepcija i misija temelji, sa većim stepenom prioriteta, na kulturološkim postulatima tradicije, naslijeđa i kulture śećanja. Ovim zahtijevnim kvantumom, željeli su da ponude mjeru razumijevanja za svakoga čitoca, kako u izboru tema, tako i u načinu njihove obrade, uvjereni da jezgrovite i slikovite refleksije, u sinhroniji i na moderno prihvatljiv način, čuvaju našu prošlost, tradiciju i samosvojnost, koje su osnova na kojoj je zasnovan i osmišljen projekat ovoga portala. Na tome putu kreativnih izazova jasne vizije, nastojali su, s punom posvešćenošću, da pronađu mjeru odnosa između sadržaja tradicionalnog i modernog, umjetnosti i dizajna, tehnologije i zanatstva”.
„S druge strane, programska misija koju realizuje ‘Montenegrina’ daleko je od svake strategije i valorizacije kuturnih institucija Crne Gore, koje bi finansijski podržale ovaj projekat. Pa ipak, svjesni činjenice da se nijedna civilizacija ne može razvijati bez oslonca na sopstvenu tradiciju i korijene, kreatori ovoga portala su sa velikim entuzijazmom i energijom ušli u cijeli projekat”.
„Koncepcija kakvu od početka sprovodi ovaj portal pokriva onaj bitni segment kulture jedne države, čiji dobar dio često zna ostati van širih strategija koje se bave valorizacijom materijalnog i nematerijalnog naslijeđa, što u konačnom predstavlja veoma važnu dopunu procesu otkrivanja i afirmisanja crnogorskog kulturnog naslijeđa”, napisao je Hadžibegović. „Zahvaljujući takvoj uređivačkoj fokusiranosti, stručnoj i laičkoj javnosti omogućen je uvid u često nepoznate slojeve narodnog stvaralaštva, kako onog materijalnog tako i onog koje se čuva u śećanju ljudi. Bez takvih pisanih tragova, veliki dio naslijeđa izgubio bi svoju autentičnost ili nestao u neumoljivom toku vremena”.
Na „Montenegrini” stvaraoci iz raznih oblasti imaju mogućnost da se predstave i da promovišu svoja djela. „Za sve one koji su predstavljeni na našem portalu, bilo da su u pitanju institucije kulture, festivali, nevladine organizacije i društva iz oblasti kulture, pojedinci i sl. —— sve je besplatno i uvijek će biti. Za dvije decenije, za ove usluge naplaćeno je ukupno: 0 €”, navodi Vesko Milović.
„Paralelno sa prezentovanjem aktivnosti institucija i pojedinaca iz oblasti kulture, vršeno je i dodavanje sadržaja iz raznih oblasti, tako da je za dvije decenije stvorena izuzetno velika arhiva. To je uslovilo i stvaranje većeg broja tematskih rubrika, kako bi se omogućila laka dostupnost svih sadržaja. O kolikom obimu se radi dovoljno govori podatak da trenutno ima preko 9.000 postova, od kojih neki sadrže obimne knjige, pa tako ima i po neki post od 600 strana”.
Objavljen je i veliki broj fotografija, preko 52.000. Oblasti koje su zastupljene na sajtu: - Arhitektura; - Književnost; - Likovna i primijenjena umjetnost; - Muzika; - Scenska umjetnost (Pozorište, Film); - Humor-Satira-Karikatura; - Strip; - Moda; - Istorija; - Jezik; - Antropologija; - Arheologija; - Religija; - Gastronomija; - Reportaže-Putopisi; - Galerije; - Crnogorska prezimena; - Crnogorska imena; - Porijeklo; - Dijaspora.
„Ulaskom u treću deceniju, ‘društvo malo, ali odabrano’, koje uređuje portal, nastojaće da ostvari želju koju je u čestitci povodom 10 godina rada saopštio uvaženi dr Zoran Drašković: - Da kulturna kapija Crne Gore nikad ne bude ni priškrinuta, a kamo li zatvorena” —– poručuju iz „Montenegrine”.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR