Novinari stalno da usavršavaju provjeru informacija

Crnogorski novinari treba stalno da usavršavaju vještine provjere informacija, navodi se u priručniku „Informacijski poremećaj u medijskom izvještavanju“.

Priručnik su na konferenciji za novinare predstavili članovi Tehničke radne grupe za samoregulaciju, koji su izradili tu publikaciju.

Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi rekao je da je Tehnička radna grupa počela sa radom 2017. godine i da je bila katalizator saradnje između medijskih kuća.

„Misija je posvećena snaženju samoregulatornih mehanizama u Crnoj Gori“, poručio je Gabasi.

Kako je kazao, mediji su ključ za odgovarajuće izvještavanje.

Gabasi je rekao da će ove godine započeti rad na kodeksu etike crnogorskih novinara.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da je danas predstavljen priručnik o dezinformacijama i tome kako bi novinari i mediji trebalo da se nose sa dezinformacijama.

„Mislim da je ovo prvi dokument kod nas ove vrste“, naveo je Vujović.

On je istakao da se generalno dezinformacije doživljavaju kao negativna pojava, ali da se posljednjeg vikenda sa nekih visokih političkih adresa moglo čuti da „dezinformacije nijesu tako loše“.

Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić rekla je da je digitalizacija medijskog sektora na globalnom nivou značila da je dezinformacija, kao alatka propagande, sve više u upotrebi, zbog interneta.

„Dezinformacija je karakteristika neprofesionalnih medija. To je rezultat alternativnih medijskih prostora, koji na taj način bivaju dio svakodnevnice i u priličnom smislu nas kontiminiraju“, dodala je Spaić.

Ona je objasnila da se u prvim segmentima priručnika debatuje o samom terminu, gdje se koristi naziv „informacijski poremećaj“, jer je to terminologija etablirana od Savjeta Evropa, koji smatra da lažna vijest nije ugodan naziv.

„U prvim stranicima govorimo da dezinforamciju možemo definisati kroz definiciju koja je data u Aktu o suzbijanju dezifnormacija na internetu“, rekla je Spaić.

Kako je rekla, prema toj definiciji, dezinforamcije su sadržaji koji se plasiraju i šire sa najmernom da se proizvede ekonomska šteta ili da se izazove poremećaj u društvu.

Ombudsman Dana Ilija Jovićević rekao je da svakodnevni razvoj informacionih tehnologija pomalo utiče da se zanemari etički kodeks, ali je njegov značaj još veći u današnjem digitalnom okruženju.

„Obrađena profesionalna informacija je najsigurnija zaštita u sprečavanju informacionog poremećaja i njegovih pojava“, kazao je Jovićević.

On je objasnio da postoje tri podjele i to na misinformacije, dezinformacije i malinformacije.

Jovićević je rekao da su svi kodeksi u reigonu, osim kodeksa Srbije, zastarjeli i nijesu dovoljno ispratili promjene.

Kako je rekao, ove godine se radi, u organizaciji OEBS-a, na doradi crnogorskog kodeksa.

Jovićević je ocijenio da se kodeksi mogu svesti na tri oblasti i to odbrana slobode izražavanja, autonomija novinara i zaštita čovjekovog integriteta i ličnosti.

„Ali ono što ostaje kao prva i osnovna obaveza novinarstva je istina, a o njoj nije uvijek lako izvještavati, nije dovoljno uvijek vidjeti dvije strane, nekad je potrebno vidjeti i treću“, dodao je Jovović.

Kako je kazao, treba voditi računa da se izvještava uvijek u interesu javnosti i odvajati interes od interesovanja javnosti.