Institucionalnim djelovanjem i fokusiranim edukacijama roditelja i mladih treba postaviti prevenciju kao primarnu mjeru kojom će se stepen maloljetničke delinkvencije smanjiti, a sljedstveno tome opasti broj maloljetnih učinilaca krivičnih djela, poručeno je na sastancima koji koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici, Bijelom Polju i Budvi na temu postupanja prema maloljetnicima u krivičnim postupcima – prevenciji, procesuiranju i resocijalizaciji.
Na sastancima je predstavljen nacrt analize o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim postupcima koji je izradio tim CGO-a. Učesnici/e su bili predstavnici/e svih relevantnih institucija uključenih u krivične postupke protiv maloljetnika, odnosno policije, centara za socijalni rad, tužilaštva, sudstva i psihološko-pedagoških službi. Oni su, kako se navodi u saopštenju, dobili priliku da kroz diskusiju pomognu u identifikaciji problema koji utiču na primjenu postojećih procedura, ali i da daju komentare, sugestije i preporuke za unaprijeđenje postupaka koji se odnose na maloljetnike, što će biti uključeno u konačnu verziju studije.
„Imali smo sjajnu diskusiju koja je naglasila važnost multidisciplinarne saradnje u cilju suzbijanja maloljetničke delikvencije i vršnjačkog nasilja. Smatram da je nužno obratiti pažnju na prevenciju, a tek onda poboljšati represivni sistem, jer kada dođe do toga da je maloljetnik izvršilac krivičnog djela, kada je pred sudom - već je kasno. Dakle, akcentujem prevenciju kao jedan od načina suzbijanja maloljetničke delikvencije i vršnjačkog nasilja,“ mišljenja je Predrag Tabaš, sudija Apelacionog suda.
„Tema je neiscrpna i vrlo važna, a porast nasilja podvlači i značaj međusektorske saradnje, što nije sporno iako imamo dosta razlika u sagledavanju tog problema. Potrebna je ova živa komunikacija kako bi se učinila funkcionalnijom ta međusektoraska saradnja i dalje stalno nadograđivala, a u tome ovakvi sastanci mnogo mogu pomoći,“ navela je Marija Lopović, socijalna radnica u Centru za socijalni rad Danilovgrad.
I Marko Radović, socijalni radnik iz JU Centra „Ljubović“, akcentuje prevenciju.
“Moramo više uključiti razne profesije, imati više psihologa i pedagoga u školama, ali i socijalne radnike. Mnogo je toga u sistemu zakazalo… Ukoliko dođe do izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnim licima u krivičnom postupku akcenat bi morao biti i na prevenciji. Svi smo svjesni da ne treba da se vežemo za kazne, već za afirmaciju nekih pozitivnih vrijednosti, pa ako istrošimo sve resurse onda da pričamo o nekim represivnim mjerama“, rekao je on.
Stanko Rakočević, tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, ističe da je “jako važno proširenje institucionalnog okvira, uz osnivanje instituta zatvorenog tipa u kojima će se izvršavati kazne, gdje će stručna lica vršiti resocijalizaciju. Mi sada nemamo adekvatne ustanove zavodskog tipa u kojima bi se vršila resocializacija, i na tome treba biti fokus”, rekao je on.
“Treba da se radi na prevenciji i na sprečavanju uzroka. Kad nastupi posljedica možda je za tog maloljetnika kasno”, decidna je Jelena Vučetić, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
“Složili smo se da su institucije pomalo udaljene jedne od drugih, a i porodice i svi mi profesionalci smo nekako udaljeni od potrebe mladog čovjeka koji može doći ili je došao u sukob sa zakonom, ili je negdje registrovan kao počinilac nekih prekršajnih radnji, krivičnih djela vršnjačkog nasilja itd,” ukazuje Esad Plunac, rukovodilac Službe za djecu, mlade, odrasla i stara lica u Centru za socijalni rad Rožaje.
Nataša Gospić, samostalna savjetnica i za stručnu podršku iz Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu Podgorica, cijeni da je uvezivanje institucija neophodno.
“Zajednički je stav da treba pronaći neke možda i posrednike, stručna lica, koja bi to uvezala, bilo da su ta lica pod Ministarstvom pravde, odnosno pravosudnim organima u sudstvu, tužilaštvu ili du u centrima za socijalni rad ili u okviru prosvjete. Neko mora da povede o tome računa, jer se institucije same od sebe neće povezati”, predlaže ona.
“Ovakvi sastanci su jako važni jer su prilika za sve nas koji se iz svojih profesionalnih uloga bavimo ovom temom da se fizički nađemo, a nekad je to dio koji nam mnogo nedostaje. Potrebno nam je da nekad zajedno promišljamo, da zajednički prepoznamo određene probleme i da bolje razumijemo izazove sa kojima sve te naše kolege iz drugih sektora suočavaju. Dosta toga nije jasno propisano, a teme o kojima smo danas pričali su one na koje ne možemo ostati imuni,” zaključuje Saša Mamula, pedagog iz Centra za socijalni rad Tivat.
Sastanci koji su okupili oko 70 učesnika/ca u tri regija su dio projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, finansijski podržanog od strane EU uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR