Estetska hirurgija: Put ka samopouzdanju ili opasna zamka

U svijetu ljepote, podmlađivanja i težnje ka savršenstvu, estetska hirurgija zauzima posebno mjesto. Ova grana medicine proširila je svoj uticaj i u Crnoj Gori, gdje sve više ljudi pokazuje interesovanje za različite hirurške i nehirurške procedure.

U razgovoru za naš portal, doktorka Dubravka Radonjić, specijalistkinja plastične rekonstruktivne i estetske hirurgije, podijelila je svoja iskustva, mišljenja i savjete vezane za ovu temu.

Antena M: Koji estetski zahvati su najpopularniji,bilo da je riječ o manjim korekcijama ili značajnim rekonstrukcijama tijela?

Dubravka Radonjić: Najčešće intervencije koje radimo ne samo u CG nego i širom regiona prema informacijama od kolega koje dobijamo na kongresima su klasične hirurške intervencije poput uvećanja grudi, facelifta, operacije gornjih i donjih kapaka.

Abdominoplastika i liposukcija su među najpopularnijim zahvatima koje pacijenti najčešće traže. Pritom, neinvazivne metode poput aplikacije botoksa, hijaluronskih filera i PRP-a takođe zauzimaju visoko mjesto na listi želja pacijenata.

Antena M: Koji su najčešći razlozi za estetske intervencije?

Je li to želja za dostizanjem estetskog ideala koji se danas promoviše u medijima ili poboljšanjem samopouzdanja?

Dubravka Radonjić: Svako od nas ima neki svoj razlog zbog čega želi da mijenja nešto na svom tijelu. Mi u cijeloj priči prvo treba da budemo dobri psiholozi i da prepoznamo zbog čega nam neko nešto traži.

Ljekarima je posao da izađu u susret njihovim željama, a opet na drugoj strani sve ono što radimo bude po nekim postulatima i pravilima za koje smo se školovali, po postulatima plastične rekonstruktivne hirurgije.Estetske intervencije doprinose jačanju samopouzdanja.

Navešću kao primjer dijete koje ima klempave uši.

Taj estetski problem stvara mu velike komplekse najčešće zbog surovosti i maltretiranja vršnjaka. Zatim tu su žene koje nakon rođenja djeteta imaju probleme na grudima i stomaku,kojima je potrebna psihološka podrška, kako bi se osjećale sigurnije.

Antena M: Ulaganje u ljepši izgled zahtijeva i prilična materijalna sredstva. Cijene variraju od klinike do klinike. Koja estetska intervencija je najskuplja?

Dubravka Radonjić: Cijene estetskih operacija variraju i zavise od niza faktora. Iako ne postoji univerzalno pravilo koje određuje koja operacija je najskuplja ili najjeftinija, generalno se smatra da su one koje zahtijevaju veliku vještinu hirurga, duže vrijeme provedeno u operacionoj sali i nose sa sobom veći rizik, obično i skuplje.

Facelifting, na primjer, pripada grupi operacija čija cijena može biti na višem spektru zbog složenosti samog zahvata, i potencijalnog rizika od komplikacija.

Ono što primarno oblikuje cijenu operacije jeste vrijeme koje hirurgu treba da izvede proceduru, stepen rizika i mogućnost kasnijih komplikacija.

Zbog toga cijene estetskih intervencija nijesu fiksne, a često se dešava da se pacijenti odlučuju za više operacija odjednom, čime se cijena paketa može razlikovati od individualnih zahvata.

Antena M: Žene najčešće biraju zahvate poput uvećanja grudi, liposukcije i faceliftinga.
S druge strane, muškarci pokazuju određeni interes za korekciju nosa, oblikovanje tijela i liposukciju
Pored fizičkih promjena, ne može se ignorisati psihološka dimenzija koja prati odluku o podvrgavanju estetskom zahvatu.

Dubravka Radonjić: Na samopouzdanje intervencije mogu uticati u velikoj mjeri, naročito ako je osjećaj nezadovoljstva ličnim izgledom razlog za gubitak samopouzdanja.

U takvim slučajevima, intervencija koja ispravlja fizičku karakteristiku koja smeta osobi može dovesti do znatnog povećanja samopouzdanja.

Međutim, važno je naglasiti da estetska hirurgija ne može biti rješenje za mentalne probleme. Ako osoba misli da je estetska operacija odgovor na njene psihičke probleme, na pogrešnom je putu.

Stoga, stručnjaci u oblasti estetske hirurgije moraju biti oprezni u komunikaciji sa pacijentima, te moraju naglasiti da određene intervencije neće nužno riješiti dublje psihičke probleme.

Antena M: Porast broja nelegalnih klinika označava opasnost za pacijente. Kako tome stati na put?

Dubravka Radonjić: U Crnoj Gori, kao i u ostatku regiona, zabilježen je porast broja klinika koje nude estetske intervencije, što predstavlja veliki problem, ne samo za struku, već i za pacijente koji često postaju žrtve šarlatana i nekvalifikovanih "stručnjaka".

Ova pojava dovodi do sve većeg broja slučajeva koji zahtijevaju rekonstruktivne zahvate nakon neuspješnih estetskih intervencija.

Pacijenti suočeni sa težnjom ka ljepoti i savršenstvu, često se odlučuju za zahvate kod osoba koje nemaju adekvatno medicinsko obrazovanje ili čak tvrde da su specijalisti estetske medicine, iako takva specijalizacija formalno ne postoji.

Veliki broj ljudi se lažno predstavljaju kao specijalisti estetske medicine,uprkos činjenici da nisu stekli neophodno medicinsko znanje i vještine."

Strogi kriterijumi i obavezna edukacija postoje iz dobrog razloga, i pacijenti bi trebalo da temeljno da istražuju i raspituju se o kvalifikacijama i iskustvu osobe kod koje planiraju da urade bilo kakav estetski zahvat.

Ono što jedan poznati kolega nauči mene, i što sada smatram važnim, jeste da nikad ne pristupimo intervenciji čije komplikacije kasnije nismo sposobni da riješimo.

Zakonska regulativa u domenu estetske medicine i hirurgije je takođe segment koji zahtijeva detaljnu revidaciju kako bi se zaštitili pacijenti i osigurali standardi struke.

U današnje vrijeme, kada informacije nikad nisu bile dostupnije, poziva se na oprez prilikom odabira estetskih intervencija i stručnjaka koji ih izvode.

Ovaj problem ne samo da ističe važnost edukacije i opreza među potencijalnim pacijentima, nego i hitnu potrebu za jačanjem regulative i kontrole, kako bi se spriječilo djelovanje nekvalifikovanih pojedinaca.

Sigurnost i zdravlje pacijenata treba da budu da prvom mjestu, a to zahtijeva zajedničku akciju i podizanje svijesti o ovom ozbiljnom problemu.

Problemi nastaju kada se botox, koji nije sertifikovan niti odobren za upotrebu na crnogorskom tržištu, nepravilno aplicira.

To može dovesti do razvoja alergijskih reakcija, teških infekcija, pa čak i trajnih oštećenja lica, što stručnjaci opisuju kao veoma opasne posljedice.

Osim Botoxa, upotreba bio-polimera za povećanje volumena usana se pominje kao još jedna česta, ali visoko rizična praksa.

Bio-polimeri su trajni materijali koji ne mogu biti razgrađeni niti uklonjeni iz tijela, stvarajući potencijal za ozbiljne komplikacije.

Iako mnogi tretmani prođu bez problema, dovoljan je samo jedan slučaj sa negativnim ishodom da ukaže na ozbiljnost situacije.

Zato je nužno pristupiti ovakvim estetskim zahvatima sa maksimalnom opreznošću i pod nadzorom ovlaštenih stručnjaka.

Antena M: Kome se ne preporučuju estetske intervencije?

Dubravka Radonjić: U osnovi, određene grupe ljudi trebalo bi da se suzdrže od estetskih intervencija.

Na primjer, osobe mlađe od 18 godina generalno se ne smatraju dobrim kandidatima za većinu estetskih zahvata.

Izuzetak čine slučajevi urođenih deformiteta ili anomalija gdje plastična i rekonstruktivna hirurgija može igrati ključnu ulogu u poboljšanju kvaliteta života pacijenta.

Osim toga, pacijenti sa psihijatrijskim oboljenjima ili oni koji se bore sa nekom malignom bolešću treba da budu oprezni kada je riječ o odluci za estetski zahvat.

U ovim situacijama, preoperativne konsultacije i detaljno razmatranje medicinske istorije su od ključne važnosti.

Za sve pacijente koji razmatraju estetsku intervenciju, važno je da imaju besprekoran zdravstveni karton. Prije bilo kakve odluke o operaciji, vrši se temeljna analiza zdravstvenog stanja pacijenta. Ovo uključuje razmatranje trenutnih i prethodnih zdravstvenih problema, lijekova koje pacijent uzima, kao i opšteg životnog stila pacijenta.

Cilj je osigurati da ne postoji ništa što bi moglo povećati rizike povezane s operacijom ili uticati na konačni rezultat.

Opširnije o ovoj temi sa doktorkom Radonjić poslušajte u emisiji Radio terapija koja je na programu u subotu od 10 sati i 15 minuta.