Nedovoljno razvijena ekološka svijest građana

Crna Gora je unaprijedila normativni i institucionalni okvir u oblasti životne sredine, ali stanje nije zadovljavajuće, a ekološka svijest građana nije dovoljno razvijena, ocijenjeno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i slobode.

Zaštitnik je ukazao da su pravo na zdravu životnu sredinu, pravo na informisanost o stanju životne sredine, kao i pravo učešća u procesu donošenja odluka koje se odnose na tu oblast, Ustavom prepoznata kao temeljna ljudska prava.

Zaštitnik je naveo da su zaštita životne sredine i očuvanje prirode, osim što spadaju u najviše vrijednosti ustavnog poretka, ujedno i osnova za razvoj države i društva.

“Zbog tako velikog značaja i uticaja koji ima na život ljudi, potrebno je jačati svijest građana o potrebi odgovornog odnosa prema prirodi, a istovremeno je neophodno jačati kapacitete nadležnih državnih organa da preventivnim mjerama ali i adekvatnim kaznama utiču na poboljšanje stanja”, poručio je Zaštitnik povodom 5. juna - Svjetskog dana zaštite životne sredine.

On je ukazao da je Crna Gora unaprijedila normativni i institucionalni okvir u toj oblasti, kojim su stvoreni uslovi za ostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu.

Međutim, kako je rekao Zaštitnik, posmatrano u cjelini, stanje u toj oblasti još nije zadovljavajuće, a ekološka svijest građana nije dovoljno razvijena.

“Iz iskustva Institucije, povrede prava na zdravu životnu sredinu uglavnom su posljedica nedosljedne primjene propisa iz oblasti urbanizma, građevinarstva i prostornog planiranja, odlaganja komunalnog otpada, zagađivanja vazduha i prekomjerne komunalne buke”, saopšteno je iz institucije Zaštitnika.

Zaštitnik, kako se navodi, posebnu pažnju posvećuje praćenju stanja životne sredine u pojedinim gradovima (Pljevlja, Podgorica, Nikšić i Bar), kao i aktivnostima i mjerama koje nadležni organi preduzimaju za zaštitu zdravlja i životne sredine.

Kvalitet vazduha je, prema podacima o prekoračenjima srednjih dnevnih dozvoljenih koncentracija zagađujućih materija u prethodnoj godini, tokom zimskih mjeseci, bio veoma loš.

S obzirom na to da se radi o dugogodišnjem problem, Zaštitnik ukazuje da je za njegovo rješavanje neophodno bez odgađanja pristupiti sprovođenju zajedničkih mjera državnih i lokalnih organa, u skladu sa svojim nadležnostima.

Neophodno je, kako je ocijenio Zaštitnik, donijeti Plan zaštite sa mjerama sanacije stanja životne sredine u ovim opštinama i redovno obavještavati javnost o realizaciji.

“Neophodno je i ojačati administativne kapacitete na državnom i lokalnom nivou, a naročito u oblasti ekološke inspekcije”, dodao je Zaštinik.

On ukazuje da je u posljednjem peridu sve aktuelniji i izražen problem komunalne buke, naročito na primorju za vrijeme turističke sezone.

Stanje zaštite od komunalne buke je, kako smatra, i dalje nezadovoljavajuće i zahtijeva preduzimanje odgovarajućih mjera i aktivnosti na nivou države.

“Neophodno je da nadležne inspekcije, u skladu sa domaćim i međunarodnim prihvaćenim standardima, preduzimaju sve potrebne radnje u cilju stalnog nadzora, praćenja i kontrole stanja ekvivalentnog nivoa komunalne buke, kako se ne bi prelazile granične vrijednosti i ugrožavalo zdravlje ljudi”, poručeno je iz institucije Zaštitnika.

Zato, kako se navodi, svi crnogorski gradovi treba da izrade "kartu buke" na osnovu koje će se moći uspostaviti pravila ponašanja za sve subjekte, odnosno subjekte u saobraćaju, građevinarstvu, privredi, pa i pravila ponašanja za ugostiteljske objekte u odnosu na životnu sredinu, koja je kompleksna, jer u njoj ljudi obavljaju svakodnevne aktivnosti.

Iz institucije Zaštitnika podsjećaju da se usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine, Crna Gora opredijelila da bude ekološka država, čime je nivo privrženosti vrijednostima zdrave životne sredine podignut na veći nivo.

Kako se navodi, da ta ideja ne bi ostala samo puka deklarativna forma i da bi se opravdala i unapređivala, potrebno je da svi subjekti društva doprinesu odgovornim odnosom prema prirodi.

S tim u vezi je i, dodaje se, slogan ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine "Povezivanje ljudi sa prirodom".

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 5. jun Svjetskim danom zaštite živote sredine, jer je tada održana Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine.

Povodom tog Dana širom svijeta različitim aktivnostima i kampanjama ukazuje se na važnost očuvanja životne sredine i potrebu odgovornog odnosa prema okruženju, kao i neraskidivu vezu čovjeka i prirode.