Priviliegija je živjeti u Bokokotorskom zalivu, jednom od 20 najljepših zaliva svijeta, ali se neplanskom gradnjom, povećanjem turističkog prometa i nebrigom prema moru i njegovoj obali, ovaj prostor sve više devastira.
Povodom Međunarodnog dana obale Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru je apelovao na građane da pažljivije koriste prostor na održivi način, kako bi ga sačuvali u nasljeđe generacijama koje dolaze.
On je podsjetio da je kontaktna zona između mora i kopna jedna od najdinamičnijih zona u morskom eko sistemu.
Obale Bokokokotorskog zaliva najviše ugrožavaju svakodnevni građevinski radovi, divlja gradnja i uopšte radovi koji nijesu u skladu sa zakonskim propisima.
Institut za biologiju mora je, kroz brojne projekte, utvrdio da je zaliv nažalost svojevrsna deponija za odlaganje svakojakog otpada, počev od olupina automobila i automobilskih guma do kućnih aparata, keramike, građevinskog materijala.
Ovim se ugrožava morski eko sistem i rijetke vrste biljnog i životinskog svijeta.
Nekada se, po predanju mješatana, ni kamenčić nije smio baciti u more, a dana se cijela brda odvaljuju i mijenja se geografija zaliva.
Đurović je, za Skala radio napomenuo da, u dijelu kotorsko-risanskog zaliva žive specifične vrste morskih organizama koje su prioritetno pod zaštitom, poput korala i školjke palasture.
Takođe je Bokokotorski zaliv stanište odomaćenih morskih sisara delfina i morskih kornjača, kojima se posvećuje posebna pažnja od strane naučnika, što je takođe obaveza i mještana i turista koji borave i dolaze u Bokokotorski zaliv.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR