Stanje u Ulcinjskoj solani se pogoršava, a Vlada je malom političkom voljom može zaštititi, ocijenila je bivša ambasadorka Njemačke u Podgorici, Gudrun Štajnaker i poručila da se Poglavlje 27 ne smije otvoriti dok se ne zaštiti to područje.
Štajnaker, koja je osnivač Udruženja dr Martin Schneider Jacoby je, na konferenciji za medije Koalicije 27, koju čini 20 ekoloških nevladinih organizacija (NVO), kazala da je Ulcinjska solana u Evropi i van nje, prepoznata kao izuzetno mjesto biodiverziteta.
Ona smatra da je Vlada učinila vrlo malo da zaštiti taj kraj.
“Osim procesa privatizacije koji je vrlo sumnjiv, kada je riječ o Solani, desilo se toliko stvari koje su, po mome mišljenju čisti kriminal. Vidi se da crnogorska Vlada, odnosno nadležne institucije igraju sa vremenom, jer oni znaju da se stanje u Solani pogoršava i za određeno vrijeme neće biti više ništa za zaštitu”, ocijenila je Štajnaker u PR Centru.
Solana je, kako je istakla, poseban primjer gdje Vlada malom političkom voljom može nešto učiniti.
“Treba da ispune bar to što su obećali i da zaštite Ulcinjsku solanu, koja je vlasništvo naroda i države. Međutim, neki smatraju da je to lična svojina i da sa time mogu da rade šta hoće, ne u korist svih, nego samo u sopstvenu", navela je Štajnaker.
Ona se, kako je saopštila, nada se da će uskoro ipak naći načina da spasu Solanu, što će, dodala je, biti odličan primjer i za druge važne teme.
Štajnaker je navela da uslovi za otvaranje Poglavlja 27 nisu ispunjeni i bez pitanja Solane.
"To Poglavlje ne smije se otvoriti dok Vlada ne ispuni ono što je obećala i potpisala, odnosno dok ne zaštiti Ulcinjsku solanu", poručila je Štajnaker.
Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Jovana Janjušević, kazala je da aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine nisu prioritet crnogorske Vlade.
“Ograničen napredak je postignut u transponovanju EU pravnih tekovina životne sredine i klimatskih promjena. Harmonizacija je usporena i karakteriše je nedostatak jasne vizije”, ocijenila je Janjušević.
Ona je kazala da zakonodavne aktivnosti karakteriše nedostatak adekvatnih javnih rasprava i needovoljna koordinacija između zainteresovanih strana što, kako je navela, potvrđuje da su kapaciteti javne uprave ograničeni.
Izvršna direktorka NVO Grin Houm /Green Home/, Nataša Kovačević, rekla je da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda najveći izazov u finansijskom i u kadrovskom dijelu.
“Nedostatak sistemskog pristupa, adekvatnog strateškog planiranja dovelo je do dugoročne implementacije velikih projekata, uglavom bez konkretnih rezultata”, istakla je Kovačević.
Male hidroelektrane se, kako je kazala, najčešće izgrađuju bez adekvatne analize hidropotencijala.
“Jedan od primjera je remećenje korita Kutske i Mojanske rijeke gdje je došlo do presušivanja rijeke u pojedinim dijelovima korita. Izgradnja malih hidroelektrana se posmatra pasivno i izostaje adekvatna reakcija na očuvanje prirodnih resursa”, kazala je Kovačević.
Ona je ocijenila da se važnost planiranja u oblasti klimatskih promjena u Crnoj Gori i dalje ne prepoznaje na pravi način.
Kovačević je dodala da nadležne organizacije civilonog društva ne učestvuju u važnim procesima ili je, kako je kazala, njihovo mišljenje uglavnom marginalizovano u velikim slučajevima.
“Iako nadležne organizacije civilnog društva insistiraju na dijalogu u svim važnim procesima od nacionalnog interesa, resorno Ministarstvo i nadležne institucije to zanemaruju u velikoj mjeri. Njihovo mišljenje je uglavnom marginalizovano u velikim slučajevima kao što su uspostavljanje Eko fonda, zaštita Ulcinjske solane, ili izdradnja drugog bloka Termoelektrane itd”, smatra Kovačević.
Konferencija za medije je realizovana u okviru projekta „Jačanje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori“, koji realizuje Centar za zaštitu i proučavanje ptica u saradnji sa NVO Grin Houm, Društvom mladih ekologa Nikšić, Sjevernom zemljom i Zelenom akcijom iz Hrvatske, a koji je podržala Delegacija Evropske unije kroz IPA CSF program.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR