Ukinuto rješenje Višeg suda kojim je odbačena optužnica protiv Duška Kneževića

Apelacioni sud Crne Gore je donio rješenje kojim je povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, po službenoj dužnosti ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je odbačena optužnica SDT-a u odnosu na okrivljenog Duška Kneževića.

Navedenom optužnicom, kako je saopšteno iz Apelacionog suda, "ovom okrivljenom je stavljeno na teret izvršenje produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, pruduženog krivičnog djela pranje novca i produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa putem pomaganja".

"Predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Viši sud u Podgorici je odbacio optužnicu SDT-a u odnosu na okrivljenog Kneževića zbog postojanja okolnosti koja privremeno sprječava krivično gonjenje, obrazlažući svoju odluku činjenicom da u odnosu na ovog okrivljenog nije pribavljeno potrebno odobrenje za krivično gonjenje, imajući u vidu da izručenje nije odobreno za krivična djela koja se konkretnom optužnicom SDT-a ovom okrivljenom stavljaju na teret.

Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, odredba člana 23 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima na koju se pozvao prvostepeni sud ne može se primijeniti na konkretan slučaj. Ova zakonska odredba primjenjuje se u slučaju kada strana država traži izručenje nekog lica koje se nalazi na teritoriji naše države, dok se odredba člana 33 istog zakona primjenjuje u slučaju kada naša država traži izručenje lica protiv kojeg se u Crnoj Gori vodi krivični postupak", navedeno je u saopštenju.

Ovaj propust, kako su dodali, imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, razloge prvostepenog suda na kojima je zasnovao odluku, čini nejasnim.

"Apelacioni sud je u svom rješenju takođe naveo da prvostepeni sud nije imao u vidu član 14 Evropske konvencije o ekstradiciji (tzv. pravilo specijalnosti), koju je bio dužan da primijeni osnovom člana 9 Ustava Crne Gore i u skladu sa tim cijeni i da razloge o tome da pravilo specijalnosti u konkretnom slučaju podrazumijeva da se postupak protiv okrivljenog može voditi u slučaju da država izručenja da naknadni pristanak za vođenje krivičnog postupka. U vezi sa tim naloženo je prvostepenom sudu da da razloge o organu koji je tu saglasnost dužan da traži, kao i razloge o tome da li je takva saglasnost zatražena i pribavljena", zaključuju u saopštenju.