Masakr na Cetinju, u kome je 1. januara Aco Martinović ubio dvanaest osoba, uključujući dvoje djece, i teško ranio četvoro ljudi, otvorio je, između ostalog, pitanje da li su i koliko u ovom slučaju zakazale službe bezbjednosti u Crnoj Gori.
Građani koji organizuju proteste, zahtijevajući smjenu čelnika sistema bezbjednosti, traže odgovore da li je zbog malog broja policajaca na dužnosti u Cetinju i loše organizacije na terenu, Martinović, kako je navedeno iz policije, mogao da djeluje 30 minuta i izvrši ubistva na pet lokacija širom grada?
Psiholog Radoje Cerović ukazuje da su, na nedavnoj konferenciji za novinare, ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije priznali da Crnoj Gori nedostaje dovoljan broj policajaca.
On, međutim, ističe da u ovakvoj situaciji, priznanje greške nije dovoljno. Potrebno je, kako navodi, preuzeti odgovornost.
"Ostavka ministra i direktora Uprave policije najmanji je moralni čin koji se može očekivati. Ovaj gest bi pokazao ne samo kajanje, već i svijest o ozbiljnosti situacije. Međutim, ostavka nije kraj priče. Potrebno je sistemsko rešavanje problema, koje uključuje depolitizaciju policije, ulaganje u obuku novih kadrova i jačanje njenog kapaciteta kako bi ponovo mogla da odgovori na potrebe građana", kaže Cerović za Glas Amerike.
On, takođe, navodi da nedovoljan broj policajaca nije rezultat nepredvidljivih okolnosti ili iznenadnih kadrovskih problema, već je "posljedica svjesnih političkih odluka koje su dovele do urušavanja jedne od najvažnijih institucija u državi – policije".
"Smanjenje broja policajaca nije rezultat analize stvarnih potreba bezbjednosnog sektora, već politički motivisane odluke da se napravi prostor za zapošljavanje 'svojih' kadrova. Ove odluke su donijete bez razmišljanja o dugoročnim posljedicama, kako za građane, tako i za institucionalni kapacitet države", navodi Cerović i naglašava da policija nije institucija koja se može brzo popuniti kada kriza nastupi.
Da bi se obučio kvalifikovan policajac potrebne su, kako kaže, godine ulaganja, obuke i profesionalnog razvoja, a "zanemarivanje tih činjenica pokazuje duboko nerazumijevanje sistema i ignorisanje odgovornosti prema građanima".
"Diletantizam i političko improvizovanje dodatno su produbili ovaj problem. Oni koji su donijeli ove odluke ponašaju se kao da je moguće sve 'zabašuriti' konferencijama za novinare, populističkim izjavama i praznim obećanjima. Međutim, stvarnost je daleko surovija. Nedostatak obučenih policajaca znači veću ranjivost građana na kriminal, slabiji odgovor na krizne situacije i smanjeno povjerenje u bezbjednosni aparat države", navodi Cerović i upozorava da “ovakav diletantizam ima tragične posledice”.
On naglašava da policija nije institucija koja može opstati bez jasne vizije, stručnosti i kontinuiteta i podsjeća da njena uloga u društvu nije samo represivna, već i preventivna.
"Ona je prva linija odbrane građana od nasilja, kriminala i haosa. Kada se ovakva institucija svjesno oslabi zbog političkih interesa, posljedice osećaju svi građani", upozorava Cerović.
On, takođe, poručuje da “Crna Gora ne može sebi da priušti dalje urušavanje institucija zbog političkog oportunizma”.
"Očuvanje i jačanje institucija, uključujući policiju, mora biti prioritet, jer su one temelj svake funkcionalne države. Sada je vrijeme za odgovornost, stručnost i odlučne korake, za sve ono što je do sada izostajalo", navodi Cerović.
Kada institucionalni mehanizmi funkcionišu, ovakvi slučajevi su često predvidivi i mogu se prevenirati.
"Duboke implikacije masovnih ubistava"
Psiholog Radoje Cerović kaže da masovna ubistva, poput nedavnog slučaja na Cetinju, predstavljaju kompleksne i tragične događaje sa dubokim psihološkim, društvenim i institucionalnim implikacijama.
"Iako je prirodno fokusirati se na psihijatrijske faktore kod počinilaca, važno je istaknuti da populacija s psihijatrijskim dijagnozama nije opasnija od populacije bez dijagnoza. Naprotiv, kada institucionalni mehanizmi funkcionišu kako treba, ovakvi slučajevi su često predvidivi i mogu se efikasno prevenirati", objašnjava on.
Cerović navodi da psihološke karakteristike masovnih ubica variraju, ali istraživanja identifikuju četiri osnovna tipa počinilaca.
"'Pravednik', koji veruje da sprovodi moralnu pravdu; 'razočaran', koji reaguje na lične neuspjehe i gubitke; 'anomičan', vođen društvenim haosom i 'paranoidan', često vođen deluzijama i iracionalnim uvjerenjima. U slučajevima porodičnih anihilatora, poput Martinovića, ključnu ulogu igraju poremećaji poput teške depresije sa suicidalnim tendencijama, paranoidnih psihotičnih poremećaja ili teških poremećaja ličnosti, uključujući narcisoidni, antisocijalni i borderline poremećaj", navodi psiholog Cerović.
Počinilac masakra na Cetinju, Aco Mratinović osuđivan je zbog nasilničkog ponašanja, ranije je kod njega primijećeno antisocijalno ponašanje i tražen psihijatrijski pregled.
Cerović ističe da se pored individualnih faktora, važno osvrnuti na društvene i institucionalne okolnosti koje doprinose ovakvim tragedijama.
On kaže da su upozoravajući signali, poput naglih promjena ponašanja, iritabilnosti ili fanatičnih uverenja, često prisutni, ali da na njih porodice rijetko mogu adekvatno odgovoriti bez institucionalne podrške.
"Reakcija zajednice i institucija ključna je u prevenciji sličnih tragedija. Porodice, koliko god bile brižne, same po sebi nemaju kapacitet da se nose sa potencijalnim rizicima koje ove osobe predstavljaju. Alarmiranje psihijatrijskih ustanova i kreiranje sistema za razmjenu informacija između socijalnih, obrazovnih i bezbjednosnih službi predstavljaju samo prvi korak ka pravovremenoj intervenciji. Posebno je važno osnivanje centara za psihološku podršku koji bi nudili diskretnu i proaktivnu pomoć putem različitih kanala", navodi Cerović, ukazujući da su posljedice masovnih ubistava na zajednicu i preživele razorne.
"Na individualnom nivou, preživjeli i populacija izložena događaju, često pate od akutnih anksioznih poremećaja, poput napada panike i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Na kolektivnom nivou, ovakvi događaji povećavaju osjećaj nesigurnosti i društvenog nepovjerenja. Ključ za oporavak zajednice leži u pružanju kontinuirane podrške preživjelima, jačanju solidarnosti i stvaranju inkluzivnog i empatičnog društvenog okruženja", kaže on.
Cerović, takođe, ukazuje da se ne smije zaboraviti širi društveni kontekst koji doprinosi ovakvim tragedijama.
"Socijalno-ekonomsko raslojavanje i politički podstaknute identitetske podjele značajno doprinose fragmentaciji društvenog tkiva, povećavajući nivoe agresije i nasilja. Bez efikasnih institucionalnih mehanizama kontrole i prevencije, ovakvi fenomeni postaju sve učestaliji. Strategije prevencije nasilja moraju uključivati jačanje institucionalnih kapaciteta, edukaciju zajednice i dugoročne reforme koje adresiraju korjene socijalnih i ekonomskih nepravdi", navodi Cerović i poručuje da masovna ubistva, iako rijetka, predstavljaju jasan signal da je neophodno sistemsko djelovanje na svim nivoima društva.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR