Ilarion: SAD ne osuđuju progon Crkve Srbije u Crnoj Gori, Vartolomej nije poglavar svih pravoslavaca

Priredio: Vladimir Jovanović

Povodom sastanaka 25. oktobra u Vašingtonu vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja s američkim predśednikom Džozefom-Džo R. Bajdenom i državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, oglasio se u intervjuu za „RIA Novosti” mitropolit Ilarion Alfejev, rukovodilac odjeljenja za vanjske crkvene veze Ruske pravoslavne crkve, koji ponavlja frazu o navodnome progonu Crkve Srbije (SPC) u Crnoj Gori…

„RIA NOVOSTI”: Kako ocjenjujete to što je patrijarh Vartolomej Bajdena nazvao „našim predśednikom“?

ALFEJEV: Kao što znate, većina pastve patrijarha Carigrada ne živi u Turskoj, već u SAD. Grčka dijaspora u ovoj zemlji glavni je pokrovitelj Carigradske patrijaršije, lobirajući za njezine interese u visokim državnim kancelarijama. Stoga ne vidim ništa iznenađujuće u ovoj formulaciji saopštenoj od patrijarha Vartolomeja, za koga je fokus na SAD strateški i to ne krije.

„RIA NOVOSTI”: Da li Stejt department, naglašavajući poslije sastanka patrijarha Vartolomeja i Blinkena „zalaganje SAD za podršku vjerskim slobodama širom svijeta”, razmišlja o slobodama progonjenih vjernika kanonske Crkve u Ukrajini, o vjernicima u Crnoj Gori u kojoj se podržava raskol?

ALFEJEV: Rukovodstvo SAD je, kao što znate, pokazalo direktnu zainteresovanost za formiranje raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine. Novoizabranome lideru ove strukture prvi je čestitao predstavnik Stejt departmenta. Nije iznenađujuće što do sada od američkih vlasti nijesmo čuli osudu progona kanonske Crkve u Ukrajini ili Crnoj Gori. I mislim da je malo vjerovatno da ćemo čuti.

„RIA NOVOSTI”: Kakve su prijetnje s planovima, najavljenim na sastanku patrijarha Carigrada i američkoga državnoga sekretara, za „rad s pravoslavnom zajednicom širom svijeta na pitanjima od zajedničkoga interesa”? O kakvom interesu i o kojim pitanjima govorimo?

ALFEJEV: Mislim da ne treba da budemo prevareni. Niti je predśednik SAD vođa cijeloga svijeta, niti je patrijarh Carigrada poglavar svih pravoslavnih hrišćana. Niko nije ovlastio ni jednoga ni drugoga da rade „s pravoslavnom zajednicom širom svijeta“. Na primjeru Ukrajine vidimo čemu takva interakcija vodi – rascjepu pravoslavlja i ugnjetavanju vjernika.