Već 15 arhijereja UPC-MP — ogranka Moskovske patrijaršije/Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini — zvanično su i javno izjavili da su njihove eparhije prestale da obilježavaju pomen patrijarha Kirila u bogosluženjima zbog njegove podrške ratu Rusije protiv Ukrajine.
Međutim, rečeno nam je, ima još vladika UPC-MP koji su blagoslovili da u njihovim eparhijama Kirila ne pominju u bogosluženjima — ali bez javno objavljene pismene odluke o tome.
Oni, takođe, traže nezavisnost od Ruske pravoslavne crkve. Predstojatelj UPC-MP mitropolit Onufrij Berezovski, koji je i član Sinoda Moskovske patrijaršije, najoštrije osuđuje postupke Rusije. Pozvao je Kirila da utiče na Putina da zaustavi rat.
Prema podacima UPC-MP i „BBC News”, pisane okružnice da se moskovski patrijarh ne pominje u hramovima objavili su sljedeći eparhijski arhijereji: mitropolit ivano-frankovski i kolomjski Serafim; mitropolit hmeljnicki i starokostjantinovski Antonij; mitropolit mukačevski i užgorodski Teodor; mitropolit mogilevsko-podoljski i šargorodski Agapit; mitropolit volodimir-volinski i kovelski Volodimir; mitropolit sumski i ohtirski Evlogij; mitropolit vinički i barski Varsonofij; mitropolit žitomirski i novograd-volinski Nikodim; mitropolit ljvovski i halički Filaret; mitropolit čerkaski i kanivski Teodosij; arhiepiskop volinski i lucki Natanail; episkop rovnenski i ostroški Pimen; mitropolit belocerkovski i boguslavski Avgustin; mitropolit kamjanec-podilski i horodočki Teodor; mitropolit kirovogradski i novomirgorodski Joasaf [njihovi portreti su na naslovnoj slici uz ovaj tekst, prim].
Kiril je 13. marta i doslovno blagoslovio rusku vojsku za rat kada je poslije liturgije poklonio ikonu komandantu Rosgvardije [Росгвардия], koji je zauzvrat obećao da će zauzeti Ukrajinu što je prije moguće. Ruske trupe su dosad uništile desetine crkava UPC-MP, a neki njezini sveštenici su poginuli.
U UPC-MP ima mnogo nezadovoljnika koji žele da se sazove arhijerejski sabor i odluče da napušte Rusku crkvu. Međutim, rukovodstvo UPC-MP pokušava da odloži rješavanje problema i poziva na hladan um, ističući da je u ratu nemoguće sazivati sabor.
U Ukrajini trenutno postoje dvije velike pravoslavne zajednice: UPC-MP i autokefalna Pravoslavna crkva Ukrajine, koju priznaju četiri od 14 drugih pomjesnih crkava. Prema posljednjim podacima, UPC-MP je prije ruske invazije imala oko 12.000 parohija.
„BBC News” konsultuje predstavnike oba krila ukrajinskoga da bi doznali planira li UPC-MP raskid s Moskvom zbog rata protiv Ukrajine.
Patrijarh Kiril je, dakle, 13. marta, nakon službe na praznik Neđelje Pravoslavlja, zapravo blagoslovio rusku vojsku za rat protiv Ukrajine. Kiril je komandantu Rosgvardije poklonio pozlaćenu ikonu, a on je javno obećao Kirilu da će osvojiti Ukrajinu. „Kirilovoj pratnji je nedostajalo domišljatosti — ne na službi da se pozdravi, već docnije, na nekoj privatnoj večeri. Patrijarh je bio zbunjen kada je Zolotov, komandant Rosgvardije, počeo da govori”, opisao nam je jedan od mitropolita UPC-MP. Mnogi u UPC-MP su, dodaje, šokirani tim činom, još jednim dokazom da je „Kiril postao patrijarh samo Rusije, a ne Ukrajine“.
„Javni pozdravi patrijarha Kirila šefu Rosgvardije tokom liturgije su demonstracija stava rukovodstva Ruske crkve o ratu u Ukrajini”, kaže za „BBC News” teolog Kirilo Govorun.
UPC-MP je, više puta, apelovala na Kirila i Rusku crkvu da pomognu u okončanju rata i ubijanju ljudi, ali su njezini apeli ignorisani. Nakon prvih patrijarhovih skandaloznih izjava u prilog Putinovom ratu, unutar UPC-MP se širi inicijativa da prestanu da ga liturgijski obilježavaju, što je snažan znak neposlušnosti u pravoslavnome svijetu. Kiril je ljut, a za takve klirike u UPC-MP kazao da će ostati upamćeni kao „nevjerni“.
Ali ne samo sveštenici, nego i neki arhijereji UPC-MP prestali su da ga pominju. Kako je priznao portparol UPC-MP, otac Mikola Danilevič [ranije poznat po naglašeno proruskim stavovima, prim], 15 eparhija je zvanično i javno odlučilo da liturgijski ne obilježavaju Kirila.
UPC-MP ima ukupno 53 eparhije, od kojih se sedam nalazi na aneksiranome Krimu i samoproglašenim „ДНР" (Donjeck) i „ЛНР" (Luganjsk).
Neke eparhije ne samo da su odlučile da ne pominju Kirila, već su apelovale na Onufrija da odmah sazove arhijerejski sabor kako bi ozvaničili napuštanje Ruske crkve.
Uslijedila je reakcija mitropolita Antonija Pakaniča, jednoga od uticajnijih arhijereja iz UPC-MP [4-5. septembra prošle godine prisustvovao ustoličenju Janikija Mićovića — prim]: „Ne podliježite provokacijama”, upozorio je Antonij. „Sva crkvena pitanja treba razmatrati i riješavati isključivo u okviru kanona i sabornoga uma. I sve to ne treba da se dešava pod suzama, već u miru Hristovom i molitvi. Emocije u riješavanju bilo kojega pitanja nije najbolji savetnik".
Što se zaista misli u jerarhiji UPC-MP? Prema riječima nekoliko njezinih vladika, opšte raspoloženje je „što dalje od Moskve“, ali niko ne planira da zasad preduzima drastičnije korake. „Treba da postupamo kanonski — da sprovedemo ankete i eparhijske sabore, utvrdimo da većina želi autokefaliju“, rekao nam je jedan od mitropolita.
Ili se, dodaju, jednostavno vratiti na apel iz 1990, kojim se bezmalo cjelokupan pravoslavni episkopat Ukrajine obratio Patrijaršiji u Moskvi tražeći autokefaliju, na čelu s mitropolitom Filaretom Denisenkom [u to vrijeme egzarhom Moskovske patrijaršije za Ukrajinu, prim].
Ne treba smetnuti s uma da je apel za ukrajinsku autokefaliju iz 1990. potpisao je i aktuelni predstojatelj UPC-MP Onufrij [potpis kasnije povukao, prim].
„Ako Kiril ne odobri autokefaliju, onda je sljedeći korak da se obratimo poglavarima pomjesnih crkava“, rekao nam je sagovornik, koji napominje da arhijereji UPC-MP nijesu raspoloženi za ulazak u postojeću autokefalnu Pravoslavnu crkvu Ukrajine…
Vaseljenski patrijarh Vartolomej i dalje priznaje kanonskim sve episkope i sveštenike UPC-MP i više puta ih je pozivao da se pridruže autokefalnoj Pravoslavnoj crkvi Ukrajine. I mitropolit Epifanij, poglavar autokefalne Crkve, posljednjih dana je upućivao takve apele. Međutim, UPC-MP naziva Epifanija „nekanonskim“, a prekinuli su [slijedeći ranije odluke Moskovske patrijaršije, prim] i liturgijsku zajednicu s Vaseljenskim Patrijarhom — pa je stoga zbližavanje trenutno prilično komplikovano.
U intervjuu za „BBC News”, šef sinodalno-informativnoga odjeljenja UPC-MP, mitropolit Kliment Večerja, oštro se zasad protivi približavanju autokefalnoj Pravoslavnoj crkvi Ukrajine, naglasivši da „do kraja rata ne treba preduzimati ishitrene korake”.
„Budućnost UPC-MP će odrediti sabor, svi episkopi. Danas nije moguće da se svi episkopi okupe, u nekim eparhijama, poput moje, teritorija je podijeljena i nema slobodne veze unutar nje“, rekao je vladika Kliment.
Dakle, zbog rata, neće se sazvati arhijerejski sabor UPC-MP. Shvatanje načina orgnizacije crkvenoga života u budućnosti može biti samo na nivou individualnih promišljanja, koje neće uvijek odgovarati stvarnim izgledima. „Prave, legitimne, dakle, autoritativne odluke može donositi samo arhijerejski sabor UPC-MP. Te odluke ne treba da dovedu do novih podjela, već do jačanja jedinstva Svete Crkve“, rekao nam je Kliment.
„Prije održavanja toga sabora će se održati sastanci sa sveštenstvom i mirjanima po eparhijama”, dodao je. „Važne stvari ne treba da se rade brzo“. Kliment insistira da je jedina kanonska i održiva crkva u Ukrajini UPC-MP, na čelu s mitropolitom Onufrijem.
Sagovornik „BBC News” u autokefalnoj Pravoslavnoj crkvi Ukrajine ističe da nema ozbiljnih pregovora o bilo kakvom masovnom pristupanju njima više jerarhije UPC-MP. „Odozdo, od parohijskoga sveštenstva i mirjana, ima pokreta i želja, a odozgo vidimo obamrlost rukovodstva. Nešto ozbiljno se može očekivati poslije rata, kada se veterani i izbjeglice vrate kućama", rekao je on.
Stručnjaci koje smo intervjuisali ističu da će UPC-MP sačekati kraj rata i djelovati na osnovu njegovih rezultata. Sveštenik i teolog Kiril Govorun, koji je rukovodio Odjeljenjem za vanjske crkvene odnose UPC-MP i još je formalno redovni klirik Ruske crkve, rekao je za „BBC News” da je rano govoriti o pomirenju i ujedinjenju dviju ukrajinskih crkava. Potez dijela episkopata UPC-MP da se Kiril ne pominje i dalje je simboličan, iako je izazvao bijes u Moskvi. „To je više pokušaj da se smiri savjest i samosugestija nekih u UPC-MP. Ovaj potez se ne može nazvati ozbiljnim", rekao je Govorun.
On objašnjava da to zasad nema nikakve crkvene posljedice, jer su sveštenici i episkopi potčinjeni Moskovskoj patrijaršiji preko mitropolita Onufrija, koji i danas liturgijski obilježava patrijarha Kirila.
Međutim, Govorun smatra da UPC-MP neće moći da opstane u obliku i na osnovu ideja koje su se pojavile nakon formiranja autokefaalne Pravoslavne crkve Ukrajine i konfrontacije Moskovske patrijaršije i vezano s njom UP-MP protiv Vaseljenske patrijaršije.
Prema njegovim riječima, raskol unutar UPC-MP sazrijeva; prije ili kasnije će morati nešto da se uradi po tom pitanju. „Ono što je nekada izgledalo kao jedna planeta, jedinstvena UPC-MP unutar Moskovske patrijaršije, postalo je pojas asteroida — ako mi to dozvolite takvu komparaciju. Rastojanje između asteroida raste, jer vidimo progresivne razlike između različitih grupa unutar UPC-MP", rekao je Govorun.
Jedni zahtijevaju da se prekine obilježavanje pomena patrijarha Kirila, drugi su spremni da idu dalje i traže autokefaliju, a treći nastavljaju da se fokusiraju na Rusiju. Ali sve to Kirilo Govorun naziva iluzijom izlaska iz krize. A izlaz vidi u obnavljanju liturgijske zajednice od strane UPC-MP s autokefalnom Pravoslavnom crkvom Ukrajine i Vaseljenskom patrijaršijom.
Prevod: Vladimir Jovanović
Mij
Sta kaze nedostojni