Piše: Vladimir Jovanović
Nikola Mrenović, s monaškim imenom Justin (na slici gore), rodom s Kosova, postavljen je za protosinđela manastira Podlastva u Lastvi Grbljanskoj (Kotor). Mitropolit područne eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC), Joanikije Mićović, 8. jula o.g. Mrenovića je proizveo u taj čin.
Mićović je Mrenovića poslao u Podlastvu da čvrsto stavi pod kontrolu ovaj ženski manastir, koji je prošle godine uzburkao skandal.
Kako smo pisali, Akvilinu Čereković, monahinju, namjesnicu-ekonomkinju sestrinstva Podlastve, Mićović je iz manastira — išćerao. Rodom iz Novoga Sada, Akvilina je po obrazovanju medicinska sestra.
Proćerivanju Akviline — motivi javno nijesu saopšteni, što je indikativno — protivio se lokalni klan braće Carević. Objavili smo i video-snimak žestoke svađe u prostorijama manastira Podlastva, dok je igumanija bila Doroteja Delić — porijeklom iz BIH (Lopara), od obrazovanja ima svršenu osnovu školu.
Nebojša Carević, brat ranijega čelnika budvanske opštine Marka-Bata Carevića, svađao se s nekim svetosavskim sveštenicima i Dorotejom u atmosferi nalik kafanskoj.
„Nećeti ni vi biti ovđe, ja vi se kunem!” — poručio im je Carević.
Neki Grbljani zatim su skupljali pare za proćeranu: „Dâti prilozi za sestru Akvilinu, koja na žalost parohijana napušta božju službu u manastiru Podlastva-Grbalj, PROGNANA PRAVDE RADI”. Na spisku priložnika je i Marko-Bato Carević (1.000 eura)…
Sada, protivno crkvenim pravilima, obitavaju u Podlastvi i muški i ženski. Novi nastojatelj, Justin Mrenović, prenosi eparhijski sajt, rekao je 8. jula u prisustvu Mićovića i desetak monahinja kako mu je jedan od zadataka „da brine o matuški Doroteji”…
Iako je pretvaranje ženskih u muške manastire i obrnuto zaista u ingerenciji eparhijskoga arhijereja, kakav je Joanikije Mićović — tipici (crkveni ustavi), iz razloga da se spriječe sablazni i smutnje, zabranjuju mješovite, muško-ženske manastire, kakav je sada Podlastva.
Citiram 47. kanon VI Vaseljenskog sabora: „Ni žena u muškom manastiru, ni čovjek u ženskom da ne spava; jer vijerni moraju biti slobodni od svake smutnje i sablazni, i moraju upravljajati svoj život za pristojnu i lijepu službu Gospodnju (I Kor 7,35). A koji ovo učini, bio on klirik, bio svjetovnjak, neka se odluči” (odluči = isključi iz Crkve). Isto nalažu 18, 20. i 22. pravio VII Vaseljenskoga sabora.
Onomad i do danas najbolji srpski bogoslov, episkop dr Nikodim MIlaš (1845-1915), komentariše: „Pravilo je ovo jasno — a smjer mu je da sačuva manastire od svakoga podozrijenja”.
I Uredba za unutrašnji i spoljašnji manastirski život Crkve Srbije iz 1963, ukoliko nije mrtvo slovo na papiru, zapovijeda: „Manastiri mogu biti muški ili ženski, NE MEŠOVITI…” (čl. 2).
U Uredbi dalje se navodi da muškarac-duhovnik, sveštenoslužitelj i ispovijednik neke ženske obitelji — a taj „ne treba da je mlađi od 50 godina” — „ne može nasamo razgovarati sa sestrama” (čl. 47); „monah s monahinjom ne može nasamo niti govoriti niti jesti” (čl. 63)…
S tim u vezi, slučaj Justina Mrenovića, monaha-protosinđela usred sestrinstva manastira u Lastvi Grbaljskoj, negacija je ovih pravila.
Mrenović je mlađi od 50 godina, rođen je 1979. On neće biti samo duhovnik monahinjama Podlastve, i-ili tamošnjim iskušenicama, nego je sada i njihov šef, nastojatelj. A monahinje su zavjetovane na bespogovornu poslušnost, u suprotnom podložne su kaznama; iz kojih su, ukoliko pravila opet nijesu mrtvo slovo na papiru, isključene samo tjelesne.
Zvanični sajt eparhije crnogorsko-primorske i dalje klasifikuje Podlastvu u rubrici — „ženski manastir”.
Nikola-Justin Mrenović je rođen i odrastao u Vitomirici kod Peći. Sada u jednom intervjuu, prenemažući se nad „kosovometohijskim kandilima”, tvrdi da je „imalo svako vrijeme Brankovića, ali je bilo Obilića”. Mrenović je, vaistinu, tome dao ličnu potvrdu, makar za „Brankoviće”. Jer je 1999. pobjegao s Kosova u Crnu Goru. Amfilohije Radović ga je 2010. zamonašio.
Premda Mrenović nema više bogoslovsko obrazovanje, preporučio se za više crkvene funkcije kao „kelejnik” — jedna vrsta batlera koji je uz Amfilohija bio i dok je ovaj u jesen 2020. umirao.
I poput Mrenovića, većina drugih igumana i igumanija u našim manastirima su stranci i strankinje — iz Srbije, BiH, Hrvatske…
ANALIZA Stranci upravljaju crnogorskim manastirima
16.10.2021. 07:00
Crkva Srbije je 2006. u manastirskoj porti Podlastve sagradila doslovno četničku spomen-kosturnicu. Tu se 2019, uz pokojne Amfilohija i patrijarha Srbije Irineja Gavrilovića, slavila izmišljotina o „800 godina autokefalnosti SPC”...
O nekim aspektima istorije hrama u Lastvi Grbaljskoj pročitajte na linku dolje.
Crnogorčević: Ni pomena o Nemanjićima u Lastvi Grbaljskoj (1895)
19.09.2022. 10:57
Sve vi cvjetalo
Ljepota poroka.
Ivan
Kako istinu zborio tako ti Bog pomogao, pa ovđe 90% popova i monahinja je sa strane, i svi su dobro omastili brade, a mrze Crnu Goru iz dna duše, jer oni ne vole ni ono okle su došli ili utekli... Ali zlo na kraju gubi to treba da je jasno ss sekti.
Luka
Tačno je da ne smije biti mješovitih manastira,ali je činjenica da je većina igumana i Jeromonaha i monaha iz Crne Gore,a ne sa strane.