Boris: Uz Božju pomoć, biće sve više parohija Crnogorske pravoslavne crkve

Za ovih 10 mjeseci odblokiran je rad Crnogorske pravoslavne crkve, obnovljen rad Svetoga Sinoda u koji su, po staroj tradiciji iz Knjaževine Crne Gore, izabrani najugledniji svještenici — kazao je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Boris, koji je na tron Crkve izabran prošle godine na crkveno-narodnom Opštecrnogorskom zboru.

„Povećan je broj sveštenstva i monaštva. Veliki broj vjernika koji dolazi na bogosluženja je pokazatelj da naše sveštenstvo predano služi Bogu i narodu. U našoj dijaspori oformili smo parohije”, kazao je poglavar Crnogorske pravoslavne crkve u intervjuu za hrvatski portal Hrvatskog kulturnog vijeća (hkv.hr).

„Od onoga što je urađeno, prije svega izdvajamo kanonizaciju za svetitelja našeg obnovitelja mitropolita Antonija”. 

„Mogu reći da je Crnogorcima najteže u Crnoj Gori, i da svi imaju riješeno svoje nacionalno i vjersko pitanje, osim nas pravoslavnih Crnogoraca”.

Govoreći o osnivanju novih parohija u Crnoj Gori, Boris kaže „biće ih sve više”.

„Radimo polako, uz Božju pomoć, šireći ljubav i hrišćanski duh, đe su dobrodošli svi ljudi dobre volje”.

„Crnogorska pravoslavna crkva sada ima Mitropolita, dva episkopa i umirovljenog mitropolita, 21 sveštenika i đakona u Crnoj Gori i dijaspori. Imamo trenutno tri kandidata za sveštenike”.

„U Crnoj Gori sve pravoslavne crkve i manastiri su bili vlasništvo sela, plemena i države, dok nije nasilnim, prijevarnim načinom i potpisivanjem tzv. temeljnog ugovora, sve to ustupljeno stranoj državi, tj. Crkvi Srbije. To pravno i civilizacijsko nasilje moraće se ubrzo riješiti, povratkom na jedini ispravni poredak, vraćanjem u prethodno stanje”.

Poglavar Crkve je kazao o anticrnogorskim akcijama Vučića i Putina:

„Dugo vremena se protivu Crne Gore vodi pravi specijalni i propagandni rat. Domaći potuđenici primaju novac i svaku drugu pomoć od režima koje personifikuju pomenuta dvojica. Da nije toga u Crnoj Gori ne bismo imali ovakve problem”.

Komentarišući odnose s mitropolitom u mirovini Mihailom, arhiepiskop i mitropolit Boris je kazao:

„Na žalost srijećemo se samo na sudu, ne dolazi u crkvu da služi liturgiju više od godinu dana. On ima 87 godina i iskreno, dužan sam mu dosta toga oprostiti, a vrlo se tragično ponio, prvo prema sebi a onda prema svima nama”.

„Čitav ovaj nesporazum i neprijateljstvo prema meni stvorili su ljudi koji su željeli da ostvare svoje lične i političke interese preko umirovljenog mitropolita, koji u svojoj dobroti nije vidio da je riječ o neprijateljima Crnogorske pravoslavne crkve i Crne Gore. Volio bih da ostane upamćen kao mitropolit koji je dao koliko je mogao od sebe da sačuva Crnogorsku pravoslavnu crkvu u teškim vremenima. Vjerujem i nadam se da će uviđeti da bi trebalo da se otkloni od ljudi koji su ga okružili i koji ne misle na njega i ne žele mu dobro”.

„Svaki put se pomolim za njegovo zdravlje”.

O podmuklom pokušaju Abazovićeve vlade (Ministarstva pravde, bivšeg ministra Kovača), od jesenas, da se kroz jedan upravni akt umiješa u unutrašnji poredak Crkve, te o nedavnoj presudi vijeća Upravnoga suda koje je kao neosnovan proglasio taj akt, Boris je rekao:

„Pozvani smo kao ljudi, sveštenici, episkopi, da govorimo samo istinu jer istina je Božija. Teško da u ovom svijetu ima dovoljno istine i pravde, ali postoje časni ljudi koji svoj posao obavljaju kako treba. Što je bio slučaj sa sudijama Upravnog suda Crne Gore koji su, uprkos neprimjerenim političkim pritiscima, poništili nezakonitu odluku Ministarstva pravde”.