Podgorica: Otvorena Hadrovića džamija, obnovljena nakon više od 70 godina

U Podgorici svečano je otvorena Hadrovića džamija, obnovljena nakon više od 70 godina. Ova građevina iz XVIII vijeka, srušena 1956. ponovo je izgrađena i predstavlja simbol multikulturalizma i zajedništva.

Svečanosti je prisustvovao veliki broj vjernika i zvanica iz političkog i diplomatskog života Crne Gore. Džuma-namaz je predvodio šejh Halid bin Sulejman el-Muhenna, imam Poslanikove džamije u Medini. Prisutnima  se obratio reis Islamske zajednice Crne Gore, Rifat Fejzić.

Fejzić je podsjetio na ratna vremena s početka devedesetih godina, prošlog vijeka.

"To su bila teška vremena. Naša Islamska zajednica je bila obezglavljena, a i dalje članica jedinstvene Islamske zajednice u tom periodu. Rat je bjesnio sa svih strana. Ljudi su izvođeni iz vozova, autobusa, samo zbog imena i prezimena. I u tom, i takvom vremenu, 1994.  donosi se Ustav Islamske zajednice. Tim činom oni čuvaju Islamsku zajednicu. Ako mislite da su tadašnje vlasti bile zadovoljne s tim, nijesu! Naprotiv! Tadašnji list “Pobjeda” je pisao tekst pod naslovom “Separatizam po Allahu”.

Islamska zajednica je jedna od prvih nezavisnih institucija u ovoj zemlji. Možda i danas nekima smeta ljubav pripadnika Islamske vjere prema ovoj zemlji i ovoj državi. A mi nemamo rezervnu. Ovo je naša zemlja.

Poštovani prisutni, da bismo se mogli liječiti kao društvo od mnogih devijacija, danas moramo imati i dijagnozu. Bez nje nema napretka. Srećni smo što danas ovde zajednički stojimo i otvaramo ovu džamiju.

Fejzić je rekao da je ovo prva džamija u gradu Podgorici nakon 270 godina.

"I nije samo da se nije gradilo, nego se i te kako rušilo.

Na dvjestotinjak metara od mene, na Cvijetinom brijegu, bila je džamija Drickovića. Tamo je ostao još samo jedan mezar. Takođe, sa druge strane, na tzv. Pogrebnom, bila je glavna gradska džamija u Podgorici, džamija Glavatovića. Na čuvenim Skalinama bila je Fatihova džamija. Na ušću Ribnice u Moraču bila je tekija. Iznad današnje Starodiganjske džamije, i dalje je u narodu poznata kao Tećija. U blizini nje se nalazi hamam, koji je danas pretvoren u javni toalet. Da ne spominjemo i groblje na Pobrežiju koje je oduzeto od Islamske zajednice. A još imamo živih svjedoka čiji su najbliži preci u tom groblju pokopani. Na mjestu stare medicinske škole bila je zgrada medrese. Takođe, i u blizini Glavatovića džamije nalazila se zgrada medrese. Danas toga nema.

I ovo nije nikakva mitologija ni mitomanija. To su historijske činjenice. A još uvijek živi svjedoci svjedoče tom vremenu."

Reis Islamske zajednice je rekao da to sve govori kako bi bila  uspostavljena dijagnozu današnjih devijacija u društvukoje treb liječiti.

On se zahvalio gradonačelnici Injac na tome što ni on, ni Islamska zajednica, nijesu ni u jednom momentu osjetili bilo kakvu neravnopravnost  u odnosu na druge vjerske zajednice. Takođe, zahvalio se i prethodnim gradskim upravama.

"Želim da se zahvalim i prethodnim upravama glavnog grada sa kojima smo započeli ovu priču izgradnje ove džamije. Bila je ovo duga i teška priča, trajala je gotovo 20 godina. I nakon 20 godina, mi danas imamo ovaj objekat.

Ovo je svečani trenutak i koristim priliku da se zahvalim svima vama koji ste pomogli ovaj projekat.

Želim i da zatražim oprosta od naših komšija ovde. Možda smo, u periodu izgradnje ovoga objekta, a uzimajući u obzir da su ulice u mahali dosta tijesne, nekome zasmetali. Zahvaljujem im se na strpljenju koje su pokazali u ovom periodu. Još jednom tražim oprosta od njih ako smo im nanijeli neku nepravdu. Trudili smo se da budemo dobre komšije.

Na kraju, posebno se želim zahvaliti glavnom imamu Džemu ef. Redžematoviću. On je svakodnevno bdio na ovom objektu. Svojim trudom i zalaganjem doprinio je da ovaj objekat u kratkom periodu bude otvoren za vjernike.

Na samom kraju, hvala vam što ste došli. Neka je hairli, mubarek i sa srećom ova lijepa džamija iz koje će se čuti samo riječi dobrote, mira i dobročinstva, tolerancije i zajedništva. Jer siguran sam da je ovo nebo dovoljno za sve nas i da imamo dovoljno vazduha, da je ova zemlja dovoljno prostrana da na njoj možemo da živimo u miru i zajedništvu”, kazao je u svom obraćanju reis Fejzić.