Zašto je i za Njegoša 25. decembar tačan datum Rođenja Hrista Spasitelja – pravoslavnog Božića

Priredio: Vladimir Jovanović

Na slici gore je segment za mjesec decembar (декемврiй) crkvenoga kalendara (Пасхалiя) iz 1835. godine —— sa blagoslovom Petra II Petrovića-Njegoša, autokefalnog vladike Mitropolije cetinjske - Crnogorske pravoslavne crkve.

Objavljen u „Грлици - календару црногорскоме”, a štampan „у Црной Гори - у Митрополитской кньигопечатньи” — sa ovom uvodnom napomenom (napisanom, dakle, po tadašnjem neslužbenom pravopisu crnogorskoga jezika, „njegoševskom” azbukom od 37 slova): - „МЛАДЕЖИ ЦРНОГОРСКОЙ нaйвећой надежди УНАПРЕДАШНѢГ ШТИТА слободе СВОГА ОТЕЧЕСТВA посвећен”, etc. 

I tu, upisaše, ako hoćete i nama na znanje: 

- 25 декемврiй - РОЖДЕСТВО ХРИСТ[ОВО]. 

Jesu li, dakle, Njegoš i prađedovi nam slavili Božić „novokomponovanog” 7. januara? U „Грлици - календару црногорскоме”: 

- 7 iануарiй - ИОАННА КРЕСТИТЕЛЯ… 

Od ove godine i Pravoslavna crkva Ukrajine, najmlađa autokefalna pravoslavna jurisdikcija, slaviće Rođenje Hristovo - Božić 25. decembra —— kao što je oduvijek, pa i sada, praksa u većini drugih pomjesnih jurisdikcija Istočno-pravoslavne Crkve.

Tim povodom ukrajinski mediji prenose informativan napis o tome —— zbog čega je 25. decembar i danas kalendarski tačan datum rođenja Sina Božijeg tj. i pravoslavnog Božića? 

Najprije, moramo imati na umu da nam ni Sveto pismo, ni, uopšte, Sveto predanje (Ιερά Παράδοση) Crkve ne daju tačan datum Božića, navodi pravoslavni portal „Релігійна правда”. 

Crkva u prvih četiri vijeka Rođenje Hristovo nije izdvajala kao punopravan praznik, već se slavio 6. januara zajedno sa Teofanijom (grč. θεοφάνεια) tj. Bogojavljanjem - Krštenjenjem Gospodnjim 6. januara. 

Ova dva praznika počela su da se razdvajaju najprvo u Antiohiji i Kapadokiji, a docnije u Carigradu. Otprilike u to je vrijeme određen kalendarski datum za Božić 25. decembra, a uspomena na Krštenje Gospodnje proslavlja se 6. januara. Kako je izračunat ovaj Božićni datum? 

Hristos je začet na dan Blagovijesti, koji se, prema nekim proračunima, poklapa sa danom Raspeća. A jevrejska Pasha, na koju je Spasitelj bio raspet, pala je te godine 25. marta. Računajući 9 mjeseci (peroid graviditeta) dobija se 25. decembar kao datum Rođenja Hrista. Ovaj datum prihvata sveti Ipolit početkom 3. vijeka; a potom i sveti Jovan Zlatousti (4. vijek), blaženi Avgustin (5. vijek), etc. 

Prema drugome pristupu, datum Rođenja Hrista računa se na osnovu datuma začeća Jovana Preteče - Krstitelja Gospodnjeg. 

Od datuma rušenja Jerusalimskoga hrama (בית המקדש), obrnutim hronološkim odbrojavanjem izveden je 23. septembar — datum začeća slavnoga proroka. Odavde su računali 6 mjeseci unaprijed, dobijajući datum Blagovijesti i čudesnog začeća Sina Božijega (25. mart). I još plus 9 mjeseci — dobija se datum rođenja Hrista Spasitelja, 25. decembar. 

U Svetome pismu postoji zanimljiva referenca, konkretno o susretu Blažene Djevice Marije i majke Preteče i njezine rođakinje — pravedne Jelisavete, koja zatrudnje u svojoj 60. godini. 

Jevanđelist Luka napomenu da arhanđel Gavrilo, kada objavi radosnu vijest Djevici Mariji, posebno reče (sljedeće citate iz Novoga zavjeta navodim prema prijevodu Vuka Karadžića, analognom crnogorskome jeziku): 

- „I eto Jelisaveta, tvoja tetka, i ona zatrudnje sinom u starosti svojoj, i ovo je šesti mjesec njojzi, koju zovu nerotkinjom. - Jer u Boga je moguće što reče” (Lk. 1, 36-37). 

- „A Marija ustavši onijeh dana otide brzo u gornju zemlju, u grad Judin. - I uđe u kuću Zarijinu, i čestita Jelisaveti. - I kad Jelisaveta ču čestitanje Marijino, zaigra dijete u utrobi njezinoj, i Jelisaveta se ispuni Duha Svetoga. - I povika zdravo; i reče: Blagoslovena si ti među ženama, i blagosloven je rod utrobe tvoje. - I otkud meni ovo, da dođe mati Gospoda mojega k meni? - Jer, gle, kad dođe glas čestitanja tvojega u uši moje, zaigra dijete radosno u utrobi mojoj. - I blago onoj koja vjerova: jer će se navršiti što joj kaza Gospod” (Lk. 1, 39-45). 

Od toga susreta, tri mjeseca poslije rođen je Jovan Preteča (24. juna slavi se njegovo rođenje); a devet mjeseci od ovoga susreta Presvete Bogorodice i pravedne Jelisavete rođen je Isus Hristos —— Božić se praznuje u noći 24. na 25. decembar. 

Dakle, sveti prorok Jovan Krstitelj je stariji od Spasitelja za šest zemaljskih, kalendarskih mjeseci. Docnije su se u istoriji Crkve dešavali različiti događaji, podjele i kalendarske reforme, što je dovelo do pojave nekoliko datuma za proslavu Božića…

Napominjemo, usvajajući od 1923. revidirani Julijanski kalendar (Novojulijanski), većina pravoslavnih crkva i dan danji nastavlja, kako i tradicija nalaže, da Božić poslavlja 25. decembra - uključujući i prvoprijestolnu Vasljensku Majku-Crkvu.

Božić se 25. decembra vazda, od kada su nam starocrnogorski, dukljanski preci u 9. vijeku od Grka (Svetoga Konstantina Ćirila) primili hrišćanstvo, slavio i u Crnoj Gori — sve do srpske okupacije 1918. 

Iz Srbije nam nametnuše novokomponovani i netačni datum Božića 7. januar, a potom i druge jeresi: - krivotvoreći i zloupotrebljavajući svetački lik i djelo ni krivog ni dužnog Save Srpskoga — antipravoslavno „svetosavlje”; - ili besmislicu hibridne „srpske nove godine” 14. januara, etc.

Po apsolutno svim crkvenim kalendarima autokefalne Mitropolije crnogorske - Crnogorske pravoslavne crkve — dakle od epohe gospodara Ivana Crnojevića, zaključno s kraljem Nikolom I Petrovićem-Njegošem — Crnogorci su slavili Božić 25. decembra. Nikakav problem nije našim pravoslavnim prađedovima bio da Božić istoga dana proslavljaju sa sunarodnicima, prađedovima katoličke vjeroispovijesti, ili komšijama Arbanasima - vjernicima iz jurisdikcije drevne Arhiepiskopije (nadbiskupije) barske.

 Nastupajući Božić i ove godine 25. decembra slaviće 10 pomjesnih kanonskih jurisdikcija Istočno-pravoslavne Crkve: - Vaseljenska Majka-Crkva; - Aleksandrijska patrijaršija; - Antiohijska patrijaršija; - Crkva Bugarske; - Crkva Kipara; - Crkva Rumunije; - Crkva Grčke; - Crkva Albanije; - Crkva čeških zemalja i Slovačke; - Crkva Ukrajine.