Priredio: V.J.
Hršćanstvo i dalje je dominantna vjera u SAD, iako religiozna pripadnost nastavlja sa značajnim promjenama. To se može zaključiti iz studije koju je objavio Pew Research Center iz Vašingtona.
Istraživanje na 37.000 Amerikanaca, provedeno 2023. i 2024, pokazalo je da se 62% odraslih još identifikuju kao hrišćani.
„Premda ovo predstavlja pad u odnosu na 78% iz 2007. godine, čini se da se silazni trend stabilizuje” — izvještava portal „Christian Today” (christiantoday.com).
Studija naglašava promjene u religioznome identitetu u posljednje dvije decenije. Dok su svi glavni ogranci protestantizma zabilježili smanjenje broja sljedbenika, katolicizam je ostao relativno stabilan - sada predstavlja 19% stanovništva.
Evangelistički protestanti čine 23%, što je neznatno smanjenje sa 26%, dok stari protestanti sada čine 11%, u usporedbi s 18% u 2007. godini.
Tradicionalne crnačke protestantske crkve takođe su doživjele mali pad, sada čine 5% stanovništva.
U isto vrijeme, gotovo 30% Amerikanaca sada se identifikuju kao „vjerski nepovezani”, što znači da se smatraju ateistima, agnosticima ili bez određenoga religioznog identiteta.
Mlađe generacije predvode ovu promjenu, a mnogi odrasli u nereligioznim domaćinstvima nastavljaju tim putem u odrasloj dobi.
„Kako vjerski identitet postaje sve manje ‘ljepljiv’ kroz generacije, sve manje ljudi koji su odrastali u religioznoj tradiciji ostaje privrženo njima tokom vremena. Politička pripadnost takođe igra sve veću ulogu u religijskome identitetu” — piše „Christian Today”.
Godine 2007. bezmalo dvije trećine politički liberalnih Amerikanaca identifikovali su se kao hrišćani, da bi danas taj broj pao na nešto više od jedne trećine.
Pad među konzervativcima daleko je manje izražen, iako još prisutan.
Uprkos političkim raspravama o ulozi hriršćanstva u javnome životu, uključujući i debate o imigrantima, hrišćani i dalje čine značajan udio useljenika u SAD. Gotovo šest od deset novopridošlica izjašnjava se kao hrišćanin, što približno odražava ukupnu populaciju, dok je broj Amerikanaca koji se identifikuju s nehrišćanskim religijama narastao na oko 7%.
„Studija takođe otkriva pomak u rodnoj dinamici unutar vjerskih zajednica. Žene su kroz istoriju bile religioznije od muškaraca, češće su pośećivale bogosluženja i molile se”, prenosi „Christian Today”.
„Iako je to istina, rodni jaz se smanjuje među mlađim generacijama. Godine 2007. procenat žena koje se svakodnevno mole premašio je muškarace za 17 bodova. Danas je ta razlika pala na 13 bodova. Budući da žene igraju ključnu ulogu u održavanju religiozne tradicije u porodici, ova promjena postavlja pitanja o tome kako će se vjerske zajednice razvijati”.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR