Radulović: Dobro je, biće bolje kad turiste ne budemo učili da je Trebinje stara prijestonica Crne Gore

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović govori za Antenu M o dobrim i lošim stranama turističke sezone.

Objašnjava zašto su hoteli svuda puni i zašto je podbacio privatni smještaj u Budvi. Odgovara može li saobraćajna infrastruktura na Primorju da podnese toliko gostiju i mogu li gosti da podnesu kolone na cesti i redove do terminala na Aerodromu.

Otkriva hranimo li strance domaćimo proizvodima i zašto im često serviramo tuđi kič i falsifikovanu istoriju Crne Gore.      

Antena M: Na kraju kalendraskog ljeta, ako podvučemo crtu ispod dosadašnjeg dijela sezone, kakav rezultat imamo?

Radulović: Na nivou očekivanog, sa manjim probelemima usljed vremenskih neprilika u maju i početkom juna. Postsezona je, međutim, amortizovala taj rezultat. Predsezona je, pritom, bila dobra kao nikada do sada.

Rezultati se još zbrajaju, jer sezona nije završena i hoteli su popunjeni skoro 100 odsto sve do 20. oktobra, a do sredine novembra - do 60 odsto. Sredinom novembra moći ćemo konačno da kažemo da je ta „glavna odmorišna sezona" završena i koliko smo novca zaradili.

Antena M:Tokom sezone provlačila se ocjena: hoteli su puni, "kiksao" je privatni smještaj. Da li je, zaista, bilo tako?

Radulović: Bilo je tako ali ne svuda. Pozitivan izuzetak su i ove godine Kotor, Tivat, čak i Herceg Novi – gdje je, kao i u Baru i Ulcinju, zabilježen rast. Jedino je u Budvi bio pad.

Antena M: Zašto?

Radulović: Zato što se, očigledno, nije išlo u korak s vremenom i nijesmo shvatili da se transformacija u toj vrsti ponude munjevito dešava. Zahvaljujući digitalnim plaformama, gost ima komfor da u fotelji, u svom domu, sa mobilnog telefona organizuje putovanje i boravak do najsitnijih detalja. Gosti idu tamo gdje tako mogu da rezervišu smještaj i sve ostalo.

Dio izdavalaca u tom segmentu ne samo da zaostaje, nego tvrdoglavo insistira na prevaziđenom konceptu – čekaju goste na Zavali sa kartonskim natpisom u ruci. Nema više nikoga u regionu, a kamoli šire, ko  će se odvažiti da, u eri kada sve informacije možete da dobijete u sekundi – sjedne u auto i onda, uz put, bira gdje će odmarati. Saradnja sa ključnim digitalnim provajderima danas se podrazumijeva, ako želite da osigurate rentiranje svojih kapaciteta.

Kotor je, recimo, bio tranzitni grad, Tivta do proje nekoliko godina maltene nije ni bilo na turističkoj mapi. Sada imaju izdavaoce čiji kapaciteti su, poput naših, puni od marta, do novembra! Čak im značajan broj gostiju dolazi zimi! Shvatili su da ifnormatička revolucija nameće nova pravila igre, koja se uče svakog dana .

Uz to, na žalost, još postoji smještaj u kojem je jedno kupatilo na  tri ili četiri sobe, bez klima uređaja... riječju - bez elementarnoih uslova. Tržište to više ne prihvata.

Antena M: Samo je to razlog podbačaja u privatnom sektoru? 

Radulović: Naravno da nije jedini. Drugi razlog su previsoke cijene s početka sezone, kojih su se vlasnici držali sve do sredine jula. Buking u privatnom smještaju bio 40 odsto slabiji nego prošle godine na isti dan. CTU je preko Sektora za privatni smještaj apelovao na sve izdavaoce da moraju sniziti cijene. Taj apel objavili smo u petak, poslušali su nas i cijene su snizili istog dana. Nakon tri dana rezultat je bio vidljiv - buking je do ponedjeljka poboljšan 30 odsto i svega 10 odsto niži u odnosu na uporedni datum prethodne godine. Dakle, tržište je odmah pozitivno reagovalo i dalje je sve išlo dobro .

Antena M: Što će za crnu Goru kao destinaciju značiti skori završtak tako markantnih projekata, kakvi su Luštica, Porto Novi...?

Radulović:Nesporno je velik značaj. I finansijki, ali, iznad svega, jer jača imidž destinacije. A ta vrsta promocije je neprocjenjiva. 

Antena M: Kako uz takvu ponudu ide ovakva saobraćajna infrastruktura na Primorju?

Radulović:Loše, jer nije komplementarna razvoju o kojem smo govorili. Međutim, ono što nismo radili u posljednjih 30-40 godina ne možemo nadoknaditi za godinu ili dvije. Koliko dugo i sa koliko novca nije na meni da procjenjujem, ali je izvjesno da se mora raditi ne samo na jačanju saobraćajne, već kompletne infrastrukture koja će pratiti ovako ubrzan razvoj.

I ovogodišnji špic sezone pokazao je da smo bii u saobraćajnom kolapsu. Na svakih 30-ak kilomenatara imate po jedan primorski grad, a tu razdaljinu ne možete da prevalite ni za sat! Izdržaćete u kolima 45 minuta na suncu jednom, ali drugi put sigurno nećete, nego ćete ostati u mjestu u kojem ste se smjestili... A, Crna Gora ima toliko toga da pokaže i turista zaista može da doživi na malom prostoru, ono što može malo gdje. Plašim se da će nam se to, zajedno sa Aerodoromima, kao bumerang vratiti već sljedeće godine, da nam ti ljudi, zapravo, neće doći više nikad! Od magistrale do zgrade Aerodroma gosti su, tokom jula i avgusta, čekali u redu da se čekiraju na aerodromu Tiva. To je prije svega nehumano i  gosti su s razlogom odlazili nezadovoljni. Nije samo obaveza da gosta lijepo dočekate, već i da ga isto tako ispratite. Mi smo to, bojim se, često činili na najgori način .

Nadam se da sljedeći  špic tzv.“odmorišne sezone" neće obilježiti ni  nepregledne kolone na ulicama, ni redovi od ulice do aerodromskog terminala, ni “spontane deponije" na svakom koraku, ni buka, ni neuređena šetališta i kaubojski taksi prevoz...

Antena M:Mala digresija - da li je Crna Gora naučila da goste hrani svojim proizvodima, koliko joj sopstveni potencijal to dozvoljava?

Radulović: Naučila je. U kompaniji koji vodim 99,9 odsto mesa i mesnih prerađevina kupujemo u Crnoj Gori i plasiramo u sva tri hotela.

Što se voća i povrća tiče, ponuda je mnogo boljeg kvaliteta nego iz uvoza, ali u određeno doba godine. Sezonski karakter je, dakle, za nas ograničenje, jer sve vrste voća i povrća gosti traže tokom cijelem godine.

I dobavljači vješto koriste tu činjenicu, pa kad nakon sezone domaćih proizvoda ponovo krenemo da nabavljamo od onih koji su nas do tada snadbijevali robom iz uvoza– cijena automatski raste. Kao poslodavac moram da razmišljam i o tom ekonomskom efektu da je cijena mnogo bolja ako se kontinuirao snadbijevamo kod istih dobavaljača .

Godinama, već, apelujem da se napravi jedan veliki Distributivno-otkupni centar na Primorju i u centralnom dijelu Crne Gore, u kojem bi svi domaći proizvođači imali siguran plasman, a mi sigurno snadbijevanje tokom cijele godine. Do tada, moramo kupovati i voće i povrće iz uvoza .

Naglasio bih činjenicu da turistička privreda, od ukupno potrošene hrane tokom godine „konzumira“ najviše 35 odsto. Tako da nije rješenje za proizvođače hrane da sve plasiraju turističkoj privredi, jer nemamo potrebu da otkupimo sve.

Tu oblast treba detaljnije analizirati, a onda sačiniti Akcioni plan kao dugoročno rješenje.

Antena M: I još jedna - hoće li ikad Crna Gora naučiti da turistima ponudi svoju kulturu, umjesto, prečesto, tuđe nekulture i kiča?

Radulović: Nažalost ova konstatacija stoji, ne samo danas, već, plašim se i sjutra. Veoma loše smo organizovani kad treba plasirati turistima crnogorski kulturni proizvod, ali i kad ih treba upoznati sa bogatom istorijskom baštinom. Brojni su razlozi, počevši od političkih, koji utiču na to što mi turistima prezentiramo.

Kad pominjem politiku, neprihvatljivo na sadržaj ponude utiče  je li,  od grada do grad, na vlasti –„pro crnogorska „ili „neka druga“ koalicija. Ako je „neka druga“. onda je " Trebinje stara prijestonica Crne Gore!!? Tako, naime, turiste uvjeravaju vodiči na izletničkim turama! Apsurd? Da, ali u takvom vremenu živimo i moramo raditi da se to promijeni. I za to će trebati vremena. Vjerovatno će se neka nova generacija izboriti da se Crna Gora i sebi i drugima predstavi na pravi, istinit način.

Antena M: Kraj ljeta nije i kraj sezone? Ili, pitamo i pod utiskog ovog naglog zahlađenja sa kišom, ipak jeste?

Radulović: Ne, nije kraj sezone, završiće se 31. decembra. Slijedi „nalet" gostiju koji izbjegavaju visoke temperature i dolaze sada jer ih ne zanima plaža i more, već svakog dana idu na izletničke ture, kako bi  što bolje upoznali prirodne ljepote, iznad svega osjetili život u lokalnoj  zajednici.

Do 20. novembra trajaće postezona i nakon toga do 31. 12. Tokom tih mjesec i po stižu grupe koje obilaze više država i zadržavaju se do dva dana u jednoj destinaciji. Istovremeno, sve to vrijeme špic je sezone Kongresnog turizma; utoliko stiže  proslava Nove GODINE. To bio bio neki  kroki do kraja godine. Biće još posla, turista i zarade.