Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Sporiji rast, ali ne i nova ekonomska kriza

| Postavio/la: Gordana Đuračić

Sporiji rast, ali ne i nova ekonomska kriza

Najavljeno usporavanje evropske i svjetske privrede u 2020. neće dovesti do krize kakvu smo imali prije desetak godina, već bi u najgorem scenariju moglo da dovede do recesije i ekonomskih udara na pojedinačne zemlje, kazao je viceguverner Nikola Fabris za Pobjedu.

Fabris smatra da samo u jednom slučaju može doći do ozbiljne krize.

"Po mom mišljenju, jedini scenario u kojem bi moglo doći do ozbiljnije krize je u slučaju velikog političkog i ekonomskog zaoštravanja između velikih sila", kaže viceguverner.

Svakako, posljedice trenutnih negativnih kretanja u privredama širom svijeta nikako, upozorava Fabris, ne treba potcjenjivati.

"Ne treba ih potcijeniti tim prije što su uzroci nepredvidive političke odluke u odnosima velikih političkih i ekonomskih sila. Naročito zabrinjava usporavanje eurozone i najveće usporavanje njemačke privrede još od 2009. godine. S druge strane, ukoliko bi došlo do trgovinskog sporazuma između Amerike i Kine, ekonomska situacija bi mogla da se stabilizuje", objašnjava Fabris.

Nažalost, kaže viceguverner, u ekonomskoj teoriji i politici još nije razvijen nijedan model koji bi mogao pouzdano da prognozira pojavu krize.

"Ono što pouzdano znamo to je da je kriza bilo u prošlosti, da će ih biti u budućnosti i da kada se pojave, nose značajne troškove. Stoga sve najave ovakve vrste su u domenu ekspertskog mišljenja pojedinaca, koja mogu nositi veći ili manji stepen pouzdanosti. Takođe bih podsjetio da se u posljednjih deset godina stalno javljaju pojedinci koji najavljuju veliku krizu za sljedeću godinu," ističe Fabris.

Ukoliko pogledamo kretanje ključnih makroekonomskih indikatora na globalnom nivou, kao i prognoze emitentnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke, Evropske komisije, primijetićemo da svi oni, sa malim razlikama u prognozama, najavljuju samo usporavanje ekonomskog rasta.

"To je posljedica oživljavanja geopolitičkih napetosti, trgovinskog protekcionizma, odnosno pogoršanih uslova trgovine, Bregzita i generalno nedovoljne radne mobilnosti, čak i razvijenih društava", precizira viceguverner.

Ostavi komentar

0/300