CEFTA je olakšala trgovinu u izazovnim vremenima, a to će ostati vizija i prioritet u 2021, ali i u narednom periodu, poručio je u intervjuu za portal Antena M direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić. U razgovoru koji je održan nakon Samita zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu, na kojem je učestvovala i CEFTA, Đikić je kazao da razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta ide u pravom smjeru, te da su u prvih pola godine ostvareni opipljivi rezultati.
Prošle godine u novembru ekonomije Zapadnog Balkana su dogovorile razvoj Zajedničkog tržišta. Da li ste zadovoljni rezultatima koji su postignuti do danas?
Sa zadovoljstvom i ponosom mogu da konstatujem da su postignuti dobri rezultati za prvu polovinu 2021. godine. Oni su posljedica ogromnih napora CEFTA-e, ali i svih partnera kako bi se sve ideje o Zajedničkom regionalnom tržištu sprovele u praksi, a u korist građana i kompanija. Dozvolite da pohvalim i tim u CEFTA Sekretarijatu, kolege iz administracije i naše partnere koji rade na različitim procesima, kako bi preduzećima donijeli uštedu vremena i troškova. Kao posebno važne rezultate u ovom periodu izdvojio bih proširenje Zelenih koridora u okviru CEFTA i sa EU, finalizovanje odluke o olakšanju elektronske trgovine, te završene procedure ocjene usaglašenosti AEO (ovlašćeni privredni subjekti) programa sa EU standardima u tri CEFTA Strane.
CEFTA Sporazum je trenutno na snazi u šest ekonomija Zapadnog Balkana i Moldaviji. Da li u planu postoji mogućnost saradnje sa još nekim državama?
Jedan od najvažnijih dostignuća je to što su CEFTA Zeleni koridori/trake prošireni na sve prelaze u regionu, računajući i tri željeznička prelaza. Ono što nas očekuje i što nas posebno raduje je proširenje Zelenih koridora/traka i na Grčku, kako je najavio premijer Grčke Kirijakos Micotakis na nedavno održanom Samitu u Berlinu. Primjena ovog koncepta poslužiće kao proba za povezivanje sa državama članicama EU. Takođe, u planu je i uspostavljanje „plavih traka“ sa Italijom koje će omogućiti razmjenu informacija prije dospijeća pošiljki između Crne Gore, Albanije i Italije, te time doprinijeti dodatnom ubrzanju carinskih procedura. Nadamo se da ćemo proširiti saradnju i sa drugim zemljama članicama EU koje će prepoznati svoj interes u mogućnosti da dodatno olakšamo trgovinu i smanjimo vrijeme čekanja na prelazima.
Kako su Zeleni koridori/trake uticali na transport i trgovinu robom u prethodnim mjesecima, da li se njihovo uspostavljanje pokazalo kao dobra odluka?
Nakon više od godinu otkad su uspostavljeni, bez sumnje možemo da potvrdimo da su već ispunili svoju svrhu, a i naša očekivanja. Zeleni koridori/trake su prvenstveno uspostavljeni na samom početku izbijanja pandemije COVID-19 kako bi se spriječila nestašica osnovne robe i medicinskog materijala i ublažili poremećaji u transportu i trgovini robom uzrokovani brojnim mjerama predostrožnosti koje su preduzete zbog pandemije. Danas su Zeleni koridori značajno uticali na smanjenje vremena čekanja na prelazima, smanjenje troškova i racionalizovanje kontrola.
Statistika pokazuje da približno 80 odsto kamiona koristi CEFTA Zelene koridore, a 20 odsto onih koji ih koriste prevoze robu prioritetne namjene i ostvaruju benefite od ubrzanog prolaska. U 2020, od početka pandemije, 500.000 kamiona je iskoristilo ovu inicijativu i od tada nisu zabilježeni veći zastoji. Trenutno, na mjesečnom nivou, u prosjeku oko 61.000 kamiona koristi zelene prelaze, a oko 13.000 prioritetni prelazak. Imajući u vidu uspjeh ove inicijative, Strane su se usaglasile oko neophodnosti proširenja na sve prelaze, što je na snazi od maja ove godine. U kontekstu ekonomske važnosti Evropske unije za region, koja čini oko 2/3 cjelokupne trgovine, CEFTA Strane izrazile su snažan interes da Zelene koridore/trake prošire na prelaze sa susjednim državama članicama EU, u skladu sa zaključcima sa Samita u Sofiji održanog u novembru prošle godine.
Osim olakšanog transporta putem uspostavljanja Zelenih koridora, CEFTA ima u planu uspostavljanja olakšanog carinjenja. Na koji način će to funkcionisati u praksi?
Uzajamnim priznavanjem AEO programa, kompanije će biti u mogućnosti da dostupne povoljnosti iskoriste u svim stranama CEFTA-e, bez dodatnih troškova. Ovaj status omogućava lakše carinjenje uopšte, a ključni je element u jačanju bezbjednosti lanca snabdijevanja, pružajući višestruke koristi za trgovinu. Izvještaji o usaglašenosti AEO programa sa EU standardima za Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Moldaviju su završeni i spremni za usvajanje. Preostale Strane podstičemo da se prijave za pokretanje postupka ocjene usaglašenosti.
Svjedoci smo sve učestalije elektronske trgovine na našim prostorima, koja u sve većoj mjeri zamjenjuje tradicionalnu kupovinu. Međutim, skupe i preduge isporuke paketa mogu uticati na smanjen obim međunarodne elektronske trgovine. Da li je moguće uticati na ovaj segment?
Paketi su jedna od ključnih tema u elektronskoj trgovini, prepoznati u CEFTA Programu za elektronsku trgovinu. Prateći Evropsku uniju, ove godine pokrećemo ovu temu iz dva različita ugla - poštanske regulative i carinskih procedura. Što se tiče prvog, trenutno radimo na predlogu unaprjeđenja regulatornog okvira, prije svega za praćenje cijena, zasnovanom na EU Regulativi za prekograničnu dostavu paketa. Ali gledamo i neregulatornu stranu, poput unaprjeđenja saradnje pošta, po uspješnim modelima koje postoje u EU. S druge strane, cilj nam je da obezbijedimo da proces carinjenja paketa bude brz, efikasan, ali i bezbjedan. Ove dvije aktivnosti zajedno, trebalo bi da dovedu do toga da dostava bude brza.
Koji su generalni ciljevi u narednom periodu?
Osnovni cilj koji nas sve okuplja je da zajedničkim radom generišemo potencijal koji regionalna ekonomska integracija pruža i region zaista transformišemo u zajedničko tržište. Vjerujemo da ćemo zajedno uspjeti da se izborimo sa ekonomskim posljedicama krize koja se i dalje osjeća, utičemo na privredni rast, sačuvamo radna mjesta i stvorimo uslove za kreiranje novih. Trenutna pozicija u kojoj se nalazimo vrlo je optimistična jer je CEFTA danas integrisano tržište od 20 miliona ljudi koje je konkurentnije na evropskoj i globalnoj sceni, privlačnije za strane i međuregionalne investitore i moglo bi da donese dodatnih 6,7% rasta BDP-a u regionu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR