Planirano, dodatno, zaduživanje od 206 milona eura i davanje garancija za 2017. trebalo bi da nas zabrine, smatra ekonomska analitičarka Ana Nives Radović.
Ona ne spori da je zaduživanje za kapitalne projekte i infrastrukturu jedino opravdano, ali poručuje da je rast javnog duga, bez obzira na razlog, “crveni alarm” za sve one koji odlučuju o javnim finansijama.
Crna Gora, čiji je javni dug preko dvije milijarde i tri stotine miliona eura, u ovoj godini dodatno će se zadužiti još 206 miliona eura. Posrijedi su infrastrukturni i razvojni projekti.
Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović objašnjava da su zaduživanja za takve projekte i infrastrukturu neophodna, poželjna i jedina opravdana. Naglašava, međutim, da treba da zabrine svako povećanje javnog duga.
"Treba da se zabrinemo zašto to nije moguće obezbijediti iz tekućih budžetskih prihoda, zašto nemamo bolju naplatu poreza, smanjenje “crnog” tržišta ….zbog čega tu nema promjena na bolje. Treba da nas zabrine, jer kada javni dug raste, bez obzira na razlog to je “crveni alarm” za sve one koji odlučuju o javnim finansijama”, poručuje Radović u izjavi za portal Antena M.
Trenutno nemamo, kaže ona, mehanizme za zaustavljanje rasta javnog duga.
Ono što nam je sugerisano sa brojnih međunarodnih adresa, da zaduživanje zbog tekuće potrošnji ne bi trebalo da praktikujemo, nastojali smo da izbjegnemo smanjenjem troškova u pojedinim stavkama.
To su, smatra Radović, više bile “kozmetičke promjene”. Nijesmo, kaže, eliminisali stvarne razloge i potrebu za zaduživanjem.
“Prethodnih godina, od 2011. znatno se pretjerivalo za tekuću potrošnju, pa sada trpimo posljedice toga. Nije došlo do budžetske konsolidacije, odnosno bolje naplate poreza. Nijesu ostvareni budžetski prihodi iz onih izvora iz kojih bi to u nekim normalnim okolnostima bilo poželjno. Nemamo budžetske prihode neophodne za rashode, za ono što možemo izbjeći zaduživanjem, eliminišemo i pokrijemo iz takvih prihoda”, objašnjava ona.
U dokumentu koji je objavljen na sajtu Vlade, navedeni su svi projekti i institucije od kojih ćemo pozajmljivati novac.
Najviše novca – 80 miliona eura pozajmićemo za rekonstrukciju magistralnih puteva.
Radović kaže da od svih vrsta zaduživanja jedino takvo ima neko pokriće. Smatra, međutim, da smo u velikom kašnjenju.
“Većina puteva u Crnoj Gori je u takvom stanju da ukoliko još godinu ne budemo u njih ulagali troškovi će biti još veći. Mi zapravo radimo ono što je trebalo da radimo znatno ranije. Sada, kada je neophodno da riješimo brojna pitanja u vezi sa infrastrukturom to moramo da radimo zaduživanjem, jer su prethodnih godina troškovi bili iracionalni “, navodi Radović.
Efekte novca koji sada uzimamo nećemo vidjeti u ovoj, a vjerovatno ni u narednih nekoliko godina. Za to je, smatra Radović, potrebno vrijeme.
Na državu pada teret gubitaka preduzeća koja loše posluju.
Vlada je, takođe, odlučila da na garancije može “da ode” do 48 miliona eura, uz obavezu obezbjeđivanja kolaterala Državi Crnoj Gori.
Radović podsjeća da su garancije, koje država daje za preduzeća i njihove dugove, prethodnih godina mnogo koštale Crnu Goru.
“Sjetimo se samo KAP-a. Iz toga, međutim, nijesmo izvukli pouku da bi trebalo da budemo dovoljno oprezni. Očigledno je, takođe, da ne postoje ni drugi mehanizmi. Nije se razmišljalo da se na drugačiji način pokriju potencijalni budući gubici preduzeća, ta da umjesto njih ne garantuje država”, navodi Radović i naglašava da na državu pada sav teret gubitaka preduzeća koja loše posluju.
Sanja Novaković
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR