Bečić traži informacije o preduzeću “Radoje Dakić”

Predsjednik Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić, tražio je od Privrednog suda Crne Gore da mu dostavi podatke i informacije u vezi sa stečajnim postupkom podgoričke fabrike "Radoje Dakić".

On je kazao da smatra da postoji naglašen interes javnosti da bude obaviještena i prati cjelokupan tok tog stečajnog postupka.

"Rješenjem suda od decembra prošle godine, otvoren je stečajni postupak u nekada jednom od najuglednijih i najvećih preduzeća u Crnoj Gori. Kako je cilj stečajnog postupka kolektivno namirenje povjerilaca stečajnog dužnika, svjedoci smo da veliki broj bivših radnika punu deceniju pokušava da naplati potraživanja po osnovu manje isplaćenih zarada, što je utvrđeno pravosnažnim i izvršnim presudama nadležnog suda, kao i da država i Glavni grad imaju svoja potraživanja”, naveo je Bečić u zahtjevu.

On je tražio da mu se dostave informacije o tome da li je formiran odbor povjerilaca fabrike i u kojem sastavu, da li je stečajni upravnik sačinio izvještaj o ekonomsko-finansijskom položaju dužnika, da li ga je dostavio stečajnom sudiji i odboru povjerilaca i kakvi su pokazatelji o ukupnoj vrijednosti imovine i obavezama stečajnog dužnika.

Bečić je pitao koliko povjerilaca je prijavilo potraživanja i koliko ona iznose, kao i da li je sačinjena lista priznatih i osporenih potraživanja i kolika su ona. On je pitao i da li su utvrđeni isplatni redovi priznatih potraživanja i koliko iznose po svakom, kao i da li u prvom isplatnom redu ima priznatih potraživanja, pored potraživanja bivših radnika i ako ima, čija su.

“Takođe, molim za informaciju da li je u dosadašnjem toku stečajnog postupka stečajna uprava procjenjivala cjelishodnost prodaje preduzeća, odnosno njegove cjelokupne ili prodaje imovine u djelovima, načinu prodaje, kao i da li je u cilju postizanja što povoljnijeg unovčenja prilikom prodaje tražena ekspertska pomoć”, kazao je Bečić.

On je pitao da li su u pripremi za što povoljniju prodaju imovine fabrike ostvarene potrebne komunikacije sa nadležnim organima države i Glavnog grada i, ako jesu, kakvi su efekti i očekivanja nakon ostvarene komunikacije.