Platformu za spašavanje Instituta ,,Dr Simo Milošević“ Vlada je u petak usvojila bez konsultacija sa manjinskim akcionarima i odborom direktora, što je izazvalo oštre reakcije. Žarko Rakčević, suvlasnik HTP ,,Vile Oliva“, koja je vlasnik 27,5 odsto akcija Instituta, istakao je za Pobjedu da su ovakvi potezi neprihvatljivi i nezakoniti, naglašavajući potrebu za transparentnim i legalnim procesima u vođenju Instituta.
Platforma predviđa hitnu finansijsku pomoć i dugoročne mjere restrukturiranja, ali ostaje otvoreno pitanje kako će se riješiti nesuglasice između države i manjinskih akcionara. Vlada je u petak saopštila da su na potezu manjinski akcionari koji su pozvani da se uključe u borbu za spas i ,,novo zlatno doba Instituta“.
Kršenje zakona
"Ne mogu da komentarišem platformu, jer niko od manjinskih akcionara, koji posjeduju 44 odsto udjela u Institutu, niti odbor direktora, koji je prema Zakonu o privrednim društvima organ koji upravlja akcionarskim društvom zajedno sa Skupštinom i izvršnim direktorom, nije upoznat sa njenim tekstom", kazao je Pobjedi Žarko Rakčević.
On tvrdi da se radi o kršenju zakona.
"Prema zakonu i statutu akcionarskog društva, institucija koja upravlja društvom, a to je odbor direktora, daje smjernice izvršnom direktoru, utvrđuje poslovnu strategiju i ne može prenositi svoje nadležnosti na druga lica", objašnjava Rakčević i ističe da imamo paradoksalnu situaciju da 30. maja Vlada usvaja platformu, a sljedećeg dana šalje mejl odboru direktora da usvoji predloženi ugovor o djelu za angažovanje stručnih konsultanata, koji su već počeli da rade mjesec ranije.
"Ispada da bord treba da, umjesto upravljanja društvom, služi kao pokrivalica za verifikaciju odluka donijetih na nenadležnom mjestu i na nezakonit način. U saopštenju Vlade navodi se da manjinski akcionari treba da podrže i da se uključe u spašavanje Instituta, a godinama se ignorišu prijedlozi manjinskih akcionara u odboru direktora i upozorenje na nezakonito partijsko upravljanje Institutom", poručuje Rakčević, koji naglašava da su na presu 21. marta, predstavnici Vlade bez konsultacija sa bordom i manjinskim akcionarima, najavili novu procjenu imovine koja je trebalo da bude gotova za 10 do 12 dana.
"Danas je 3. jun, a procjena imovine još nije obavljena, niti je razgovarano sa manjinskim akcionarima. Predočeno je da je donošenje procjene preduslov za dalje korake. Nakon procjene novog stanja imovine Instituta, trebalo bi da se otvore razgovori sa manjinskim akcionarima o daljim koracima. Dva i po mjeseca nakon te najave, još nema ni procjene, ni razgovora ni ponude od vlasnika kontrolog paketa akcija - države", ističe Rakčević i dodaje da je to kršenje Zakona o privrednim društvima i statuta kojima se reguliše funkcionisanje akcionarskih društava. Platforma je usvojena na prijedlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Plan predviđa niz mjera koje će omogućiti modernizaciju i unapređenje rada Instituta, čime će se ojačati njegova pozicija renomiranog centra za rehabilitaciju i medicinski turizam. Plan ima za cilj stabilizaciju poslovanja Instituta, sa akcentom na očuvanje radnih mjesta i unapređenje kvaliteta usluga – saopštili su iz ovog resora.
PLATFORMA
"Postupak restrukturiranja traje do tri godine, s tim što praćenje i izvještavanje Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) traje do pet godina. Plan restrukturiranja, koji se izrađuje i do šest mjeseci, podrazumijeva jasan vlasnički odnos i spremnost svih akcionara da se uđe u ovaj postupak. Pomoć za restrukturiranje se, sa stanovišta državne pomoći, smatra najrazornijom po konkurenciju, pa je iz tog razloga ovu pomoć moguće dodijeliti samo jednom u 10 godina. Izuzetno je važno utvrditi tačan iznos potrebnih sredstava, jer eventualne buduće finansijske poteškoće Instituta isključuju mogućnost bilo kakve dodjele državne pomoći do isteka tog perioda", ističe se u platformi.
Dalje stoji da će država i ostali akcionari moći da učestvuju u troškovima restrukturiranja u ukupnom iznosu ne većem od 50 odsto. Ostali dio se obezbjeđuje na tržištu kapitala, a jedna od mogućnosti je da Institut prodajom sopstvene imovine obezbijedi učešće u troškovima restrukturiranja, a u praksi je čest slučaj da se pojavi investitor.
"Dozvoljeno je sve što isključuje elemente državne pomoći, ali je izuzetno važno znati ko i u kolikom iznosu učestvuje u troškovima restrukturiranja, jer nije moguće započeti izradu plana restrukturiranja, dok se ne obezbijede kapital ili investitor", istaknuto je u dokumentu i navedeno da restrukturiranje predviđa gašenje i/ ili prodaju djelova koji dovode do gubitka, mada se zaključuje da finansijske poteškoće proizilaze iz nerealno niske cijene po kojoj Institut zbrinjava pacijente iz redovnog zdravstvenog osiguranja, a ne zbog toga što neki djelovi Instituta posluju negativno.
"Prodaja imovine, otpis dugova i napuštanje djelatnosti koje ostvaruju gubitke, koji bi u svakom slučaju bili potrebni da bi se ponovo uspostavila održivost, u načelu se ne smatraju dovoljnim za rješavanje narušavanja konkurencije, već se, kao ustupak konkurenciji, traži i napuštanje jednog (manjeg) dijela isplative djelatnosti", pojašnjeno je. Takođe, Ministarstvo finansija treba da obavijesti Agenciju za zaštitu konkurencije (AZZK) da nije prenijeta državna pomoć Institutu od 1,36 miliona eura po osnovu Ugovora o načinu izmirenja dijela međusobnih obaveza, zaključenog 29. septembra 2023. godine, između Agencije za osiguranje depozita iz Beograda, Jugobanke u stečaju i Crne Gore, odnosno Ministarstva finansija i da nije potrebno izvršiti povraćaj na teret Instituta.
Navodi se da je odmah moguća dodjela do 750.000 eura u vidu de minimis naknade za usluge od opšteg ekonomskog interesa, što bi omogućilo trenutnu podršku Institutu dok Agencija za zaštitu konkurencije ne odobri plan spašavanja. Osim Vlade, koja ima 19,2 odsto akcija Instituta, u vlasničkoj strukturi je Investiciono-razvojni fond (23,65 odsto), Fond za zdravstveno osiguranje (10,23), Zavod za zapošljavanje (3,41), ,,Vile Oliva“ (27,5), Valent Pharmaceuticals internet USA (1,29), ostala pravna lica (3,27) i fizička lica (11,52). Institut na parceli od 229.124 kvadrata ima objekte površine 88.043 kvadrata, te 522 zaposlena, od kojih je 235 medicinski kadar.
Korigovati cijene za domaće pacijente
Navodi se da su cijene za usluge Instituta za strance višestruko veće nego za domaće, posebno za pacijente koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje, pa se iz tog poslovnog odnosa generira gubitak. Zato se predlaže aneks ugovora sa Fondom i korekcija cijena, uz ,,pravičnu nagradu“ (zaradu) Institutu.
Druga mogućnost je organizacija Instituta kao dvije odvojene cjeline – za domaće i strane pacijente, s tim što bi cjelina za domaće pacijente bila uvedena u institute domaćih zdravstvenih ustanova po modelu državnih bolnica.
Komercijalni dio bi se, u tom slučaju, bavio zdravstvenim turizmom. Navodi se je potpisan ugovor za rehabilitaciju pacijenata iz Libije, da se nakon stabilizacije Instituta može potpisati ugovor za pacijente iz Ukrajine, koji bi bio finansiran iz međunarodnih fondova, kao i da postoji interesovanje iz Švajcarske i Austrije. Ukazuju i da je Institut opremljen kadrovski, ali ne i infrastrukturno, barem ne u kapacitetu potrebnom za dalji razvoj ovog važnog segmenta cjelokupne crnogorske ekonomije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR