Otežana naplata potraživanja i blokade računa neki su od ključnih problema koji otežavaju poslovanje trgovačkih preduzeća u Crnoj Gori, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruženja trgovine Privredne komore (PKCG).
„Na poslovanje negativno utiče i siva ekonomija, pogotovo u dijelu neregistrovanja djelatnosti, rada 'na crno', odnosno neformalnog zapošljavanja, posebno kada je riječ o osiguranju zaposlenih na minimalnu zaradu, uplati doprinosa za socijalno osiguranje, primanju dijela zarade 'na ruke' i nelegalnog rada nerezidenata, nelegalne prodaje putem novinskih oglasa, interneta i društvenih mreža“, navodi se u saopštenju PKCG.
Poslovanje preduzeća u sektoru trgovine, kako je saopšteno na sjednici održanoj u utorak, opterećuju i visoke takse i naknade posebno na lokalnom nivou, nedostatak finansijskih sredstava i odgovarajućeg kadra.
Iz PKCG su kazali da je crnogorska ekonomija prošle godine, prema procjenama Ministarstva finansija, ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 3,73 milijardi eura, od čega najveći dio u sektoru trgovine, 12 odsto.
U sektoru trgovine na malo ostvaren je promet od 1,29 milijardi, što je 4,1 odsto više nego 2015.
„Prosječna neto zarada u trgovini iznosila je 345 EUR i bila je 3,6 odsto veća nego 2015. U tom sektoru zabilježen je najveći broj zaposlenih u poređenju sa drugim privrednim djelatnostima. Naime, u prosjeku je bilo zaposleno 36,58 hiljada ljudi, što je 0,2 odsto više nego 2015.“, navodi se u saopštenju, prenosi Mina biznis.
Iz PKCG su podsjetili da je ukupna robna razmjena Crne Gore u prošloj godini iznosila 2,38 milijardi eura i bila je 10,5 odsto veća nego 2015. Izvezena je roba vrijedna 325,8 miliona eura, dok je vrijednost uvezene bila 2,06 milijardi.
Ukupan robni deficit iznosio je 1,73 milijarde eura i veći je 13,7 odsto nego 2015. dok je stepen pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 15,8 odsto.
Najviše se trgovalo sa zemljama EU, 46,7 odsto, za kojima slijede članice CEFTA regiona, 32,5 odsto. Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija, sa 82 miliona eura, Mađarska sa 34,9 miliona i Bosna i Hercegovina (BiH) sa 26,6 miliona. Glavni partneri u uvozu bili su Srbija sa 457,1 milion, Njemačka sa 217 miliona i Kina sa 184,6 miliona.
Direktor Direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju u Ministarstvu ekonomije Goran Šćepanović, saopštio je na sjednici da se ključni izazov za Crnu Goru u okviru Poglavlja 30 - vanjski poslovi, odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta.
„Crna Gora mora jačati kapacitete za učestvovanje u razvojnoj i humanitarnoj pomoći namijenjenoj zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama, kao i iz područja izvoznih kredita i roba dvostruke namjene“, rekao je Šćepanović.
On je podsjetio da je to poglavlje otvoreno 30. marta 2015. na sjednici u Briselu i da je u posljednjem Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku ocijenjeno da je Crna Gora postigla dobar nivo spremnosti, kao i da je ostvaren dobar napredak u tom poglavlju u proteklih 12 mjeseci.
„Do zatvaranja poglavlja ostalo je da dobijemo saglasnost Francuske i Njemačke, a poglavlje trenutno nije zatvoreno zbog debate oko harmonizacije propisa u oblasti bilateralnih investicionih sporazuma. Do donošenja novih propisa u evrospkom parlamentu koji se tiču te oblasti, nećemo moći da zatvorimo poglavlje“, naveo je Šćepanović.
On je podsjetio da se pristupanjem Crne Gore EU prihvata kompletna trgovinska politika EU i da će prestati da važe svi sporazumi o slobodnoj trgovni koji su postojali u okviru CEFTA unije, kao i sporazumi sa Ukrajinom, Rusijom i Turskom.
„Prihvatićemo sve sporazume koji važe u EU. Iz toga razloga je poželjno da se blagovremeno upoznamo sa svim sporazumima koje ćemo danom pristupanja EU usvojiti“, rekao je Šćepanović.
On je kazao da u ovoj godini Crna Gora treba da dovrši usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU za oblast izvoza robe dvostruke namjene, nastavi da radi na aktivnostima predviđenim Akcionim planim za usklađivanje međunarodnih sporazuma sa pravnom tekovinom EU i nastavi da radi na poboljšanju administrativnih i nadzornih kapaciteta.
Šćepanović je dodao i da carinska unija podrazumijeva komplikovane procedure, od harmonizacije propisa koje bi svaka od zemalja trebala da ima na istom nivou, što bi za Crnu Goru bilo korak nazad, do podjele prihoda ostvarenih u okviru unije.
On smatra da bi trebalo definisati i tijelo koje bi se bavilo trgovinskom politikom.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR