Vlada razmišlja o mogućnosti da umjesto jedne uvede dvije niže stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), saopštio je ministar finansija, Darko Radunović.
“Prema tom modelu, sadašnja PDV stopa na osnovne proizvode za ljudsku ishranu bi se dodatno umanjila, dok bi se uvećala poreska stopa na ostale proizvode, na koje se sada primjenjuje jedinstvena niža stopa”, kazao je Radunović u intervjuu Portalu Analitika.
Radunović je, na pitanje da li će se, u cilju povećanja budžetskih prihoda, ubrzavati akcizni kalendar i da li se razmišlja u pravcu povećanja postojećih poreskih stopa ili uvođenja novih, odgovorio da čak i u državama koje nemaju probleme finansiranja javne potrošnje, fiskalni sistem treba stalno da bude predmet moguće optimizacije, na način koji neće ugroziti njegovu predvidivost i stabilnost.
“Imajući u vidu potrebu sanacije budžetskog deficita i smanjenja javnog duga, mi, očigledno, imamo dodatne razloge da pratimo i unaprijeđujemo naše fiskalne mehanizme. Zbog toga Ministarstvo finansija priprema fiskalnu strategiju koja će prepoznati mjere koje, u srednjeročnom periodu, treba da obezbijede stabilnost i održivost javnih finansija, uz stvaranje uslova za povećanje investicionog kapaciteta države”, rekao je Radunović.
Opredjeljenje Vlade je, kako je naveo, da sve fiskalne promjene moraju biti dimenzionisane tako da ne ugroze životni standard građana i da imaju pozitivan uticaj na privrednu djelatnost.
“Čak i uz ta ograničenja, ima prostora za povećanje određenih poreskih stopa. Pomenuću akcizne obaveze na proizvode koji nemaju egzistencijalni značaj za građane, štaviše predstavljaju opasnost po zdravlje, poput cigareta, alkoholnih i gaziranih pića”, kazao je Radunović.
On je saopštio da je jedna od opcija koju Vlada smatra realnom i racionalnom povećanje poreza na nepokretnosti, koje predstavljaju višak stambenog prostora, odnosno na sekundarne stambene objekte.
Predmet fiskalne analize i moguće promjene biće i sva izuzeća, odnosno poreska oslobođenja uvedena dosadašnjim propisima.
“Treba imati u vidu da sve izmjene poreskog sistema moraju biti usklađene sa evropskim zakonodavstvom. Takođe, moramo očuvati, pa i unaprijediti, sadašnji nivo konkurentnosti fiskalnog sistema u odnosu na druge države regiona, kako bismo zadržali jaku poziciju u privlačenju stranih investicija”, naveo je Radunović.
Komentarišući aktuelno stanje u budžetu, Radunović je saopštio da su podaci o prihodima u prvom kvartalu ove godine i troškovima u januaru i februaru, ohrabrujući.
“Oni predstavljaju prvi vidljivi efekat politike konsolidacije javnih finansija. Prihodi su 4,5 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine, što je dobrim dijelom rezultat povećanja akcize na mineralna ulja, ali i početnog jačanja poreske discipline”, kazao je Radunović.
On je rekao da su troškovi 22,6 odsto niži od plana za prva dva mjeseca.
“Neke obaveze koje smo prošle godine izmirivali u prva dva mjeseca, ove godine dospijevaju u martu, za koji još nemamo kompletne podatke, ali će troškovi svakako biti niži”, objasnio je Radunović.
On je podsjetio da je Vlada, uz usvajanje budžeta za ovu godinu, definisala i Plan sanacionih mjera kao osnovu konsolidacije javnih finansija, što je elementarna pretpostavka finansijske stabilnosti države i ekonomskog razvoja.
“Prema našoj procjeni, novčana kvantifikacija sprovođenja tog Plana iznosi 126,9 miliona EUR, što predstavlja 3,2 odsto projektovanog bruto domaćeg proizvoda (BDP). U projektovanju rezultata sprovođenja Plana primjenili smo konzervativne metode procjene očekivanja, pa je veoma moguće da rezultat bude još bolji”, naveo je Radunović.
U odnosu na rashodnu stranu budžeta, Plan podrazumijeva maksimalnu racionalizaciju potrošnje, uz jasno razlikovanje i različito tretiranje socijalnih i razvojno-investicionih, odnosno neproduktivnih troškova.
“Rano je govoriti o uspješnosti u dostizanju punih efekata Plana, ali su prvi rezultati već vidljivi”, smatra Radunović.
Na pitanje da li je država blizu bankrota i da li će u nekom momentu morati da uđe u aranžman sa Svjetskom bankom (SB) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Radunović je odgovorio da Vlada uspješno servisira sve obaveze i da nema nikakvih znaka, ni bojazni od eventualnog bankrota.
“Oni koji teze o bankrotu zasnivaju na kvantifikacijama javnog duga Crne Gore upućujem na uporednu analizu sa drugim državama regiona, pa i na stepen zaduženosti vodećih svjetskih ekonomija”, kazao je Radunović.
Prema njegovim riječima, Vlada ima intenzivne razgovore sa SB, sa čijim stručnjacima analizira sve aspekte optimizovanja budžeta u cilju dostizanja suficita u kratkoročnom periodu.
“Uspješnost u implementaciji sanacionih mjera koja bi dovela do smanjenja deficita može biti pretpostavka za zaključivanje kreditnog ili garantnog aranžmana sa SB, koji bi nam omogućio obezbjeđenje sredstava za finansiranje budžeta za narednu i 2019. godinu”, poručio je Radunović.
On je rekao da, iako Vlada u ovom momentu ne planira ulazak u formalni aranžman sa MMF-om koji za to pokazuje zainteresovanost, pridaje veliki značaj saradnji sa tom važnom finansijskom institucijom.
“U svakom slučaju, planiranje fiskalne politike polazi od potrebe očuvanja životnog standarda građana, uz posebnu senzitivnost prema najsiromašnijem sloju stanovništva. Uz to, svakako ćemo insistirati na kontinuitetu razvojne funkcije budžeta, kao osnove za ostvarenje većih stopa ekonomskog rasta”, dodao je Radunović.
Na pitanje da li Vlada planira da se u drugom kvartalu zaduži emisijom obveznica ili na neki drugi način, i u kom iznosu, Radunović je rekao da Ministarstvo pregovara sa finansijskim institucijama o mogućim kreditnim aranžmanima.
“Naš plan je da sve potrebe zaduživanja za finansiranje budžeta realizujemo u prvoj polovini godine. Nakon završetka pregovora, biće poznati mogući kreditori, obim i uslovi zaduženja, na osnovu čega ćemo vidjeti postoji li potreba za obezbjeđivanjem drugih izvora finansiranja, poput emitovanja obveznica na domaćem tržištu”, kazao je Radunović.
On je, na pitanje da li je tačno da je poreski dug posljedica selektivne naplate poreza, odgovorio da tolerisanje neizmirenja poreskih obaveza može biti dopušteno samo ako se time spriječava neka veća privredna šteta po državu.
“Samo ta vrsta selektivnosti se može, u određenim okolnostima, smatrati opravdanom i to pod uslovom da je transparentna i da ne utiče na tržišnu ravnopravnost”, dodao je Radunović.
Svako drugo "popuštanje" u tom domenu je, kako smatra, štetno po državu i protivzakonito, pa kao takvo treba i da bude procesuirano.
“U tom smislu, vjerujem da su na akumuliranje ovolikog poreskog duga u značajnom dijelu uticale brojne objektivne okolnosti, sa kojima se suočavaju sve poreske uprave i privrede u region”, saopštio je Radunović.
On je objasnio da je veliki dio potraživanja višedecenijske starosti i da potiče iz kompanija koje su nekada bile privredni giganti sa specifičnom ekonomskom pozicijom, što je uticalo na tolerisanje neplaćanja obaveza prema državi.
“Mnoge od tih firmi nijesu preživjele tranziciju, pa su iza njih ostali dugovi, ne samo po poreskom osnovu nego i prema poslovnim partnerima, pa i zaposlenima”, kazao je Radunović.
On je objasnio da jedan značajan dio aktuelnog poreskog potraživanja predstavljaju kamate na neizmirena potraživanja.
“Kamate su obračunate i na evidentno nenaplativa potraživanja, čime se dodatno opterećuje poresko knjigovodstvo i usložnjava upravljanje poreskim dugom”, dodao je Radunović.
On je ocijenio da je iznos od 567 miliona EUR poreskog duga veliki.
“Međutim, ako imamo u vidu da je taj dug nastao u periodu od nekoliko decenija, a da smo, samo u toku prošle godine, naplatili 935,6 miliona poreskih prihoda, moguće da ćemo ublažiti percepciju pomenute poreske dubioze”, naveo je Radunović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR