Pod suncem inflacije, kad PDV pobijedi zdravlje

Za Antenu M piše: Ana Nives Radović

Dok predstavnici partija koje su konstituenti parlamentarne većine neumorno uvjeravaju javnost da je životni standard građana poboljšan zahvaljujući rastu zarada, a inflaciju pravdaju razlozima koji joj jesu doprnijieli, ali ne i bili njen jedini uzrok, oni iz opozicionih redova prilažu dokaze da rast cijena anulira povećanje ličnih primanja, fokusirajući se uglavnom na prehrambene proizvode i osnovna sredstva za higijenu. U toj debati čini se kao da je cijena popularnog italijanskog namaza od lješnika postala ključni indikator inflacije.

Za to vrijeme potpuno neopaženo prolazi podatak da su cijene preparata za zaštitu od UV zračenja za dvije godine gotovo udvostručene. U društvu u kojem je i tako izuzetno niska svijest o potrebi zaštite kože od ljetnjeg sunca situacija je dodatno otežana činjenicom da pakovanje kreme od 250-300 mililitara sa zaštitnim faktorom 30 u crnogorskim prodavnicama danas košta između 15 i 28 eura, a onih sa zaštitnim faktorom 50 čak i do 45 eura – dakle, od šest do 15 eura na 100 mililitara, u zavisnosti od faktora i proizvođača, što u podsvijesti mnogih ove proizvode svrstava u kategoriju previše skupih da bi bili neophodni.

Dok jedni upoređuju cijene i kvalitet proizvoda sa odgovarajućim zaštitnim faktorom, birajući najbolje za svoj tip kože, drugi policu sa ovim artiklima jednostavno zaobilaze. Razlog je i taj što pogled na previsoke cijene asocira na inflacijom već pogoršan materijalni status većine domaćinstava, ne ostavljajući mnogo prostora za razmišljanje o razlozima zbog kojih se ovi preparati koriste. Da situacija bude komplikovanija, kreme za sunčanje namijenjene djeci spadaju među najskuplje.

Odrasloj osobi je u prosjeku potrebno između 25 i 30 mililitara zaštitne kreme za jedno nanošenje, koje prilikom dužeg izlaganja jakom UV zračenju treba ponoviti nakon dva do tri sata. Ako biste se u potpunosti pridržavali savjeta dermatologa, a preporučene količine proizvoda posmatrali kroz njihovu cijenu i to pomnožili brojem sati, potom brojem dana koje ste planirali da provedete sunčajući se, a zatim i brojem članova porodice s kojom provodite ljetovanje, dobili biste iznos koji bi zahtijevao značajne izmjene ostalih planiranih troškova. Umjesto toga birate hladovinu ili drugačiju vrstu odmora. Ili, poput mnogih, nažalost, uopšte ne razmišljate o zaštiti.

Kreme sa zaštitnim faktorom, međutim, ne spadaju u kozmetičke preparate za uljepšavanje – one su ključni korak u prevenciji obolijevanja od karcinoma kože. Odsustvo svijesti o ovom problemu izuzetno je vidljivo u društvima u kojima kampanju o potrebi za zaštitom od UV zračenja intenzivnije vode lanci drogerija nego javno zdravstvo.

Ljekari u Crnoj Gori već nekoliko godina upozoravaju na to da je učestalost obolijevanja od karcinoma kože mnogo veća nego što je slučaj sa drugim malignim oboljenjima. Posebno naglašavaju da opekotine u djetinjstvu značajno povećavaju rizik za nastanak malignog tumora kože. Ipak, njihov glas se mogao čuti tek kroz periodične medijske objave kada bi novinarima tokom julskih i avgustovskih dana ponestalo tema, a kako je ovo ljeto u znaku rekonstrukcije Vlade i povećanja stope PDV-a pojedinih proizvoda i usluga, priče o prevenciji karcinoma kože gotovo da i nema.

Dok god se preparat koji služi za prevenciju smrtonosnog oboljenja oporezuje na jednak način kao i kozmetika za uljepšavanje potrošači će je percipirati kao takav. Kreme za zaštitu od UV zračenja su osnovna zdravstvena potreba i trebalo bi da budu, u krajnjoj liniji, oporezovane po stopi PDV-a od sedam odsto, koja važi za ljekove i protetička sredstva, ako ne i u potpunosti oslobođene PDV-a.

Ukoliko se u naletu potrebe za zaštitom budžetskih prihoda neko mudar u Vladi bude koristio argumentima da će to negativno uticati na punjenje budžeta znači da ni najmanje nije svjestan razmjera ovog problema, niti činjenice da je rješenje u prevenciji. Najdirektnija ekonomska korist od smanjenja ili ukidanja PDV-a na kremu za sunčanje je potencijalna ušteda u javnom zdravstvenom trošku. Liječenje karcinoma kože je skupo jer zahtijeva hirurške zahvate, radioterapiju, hemoterapiju, imunoterapiju, a kako broj slučajeva melanoma nastavlja da raste, tako će rasti i opterećenje zdravstvenog sistema Crne Gore.

Smanjenjem cijena kreme za sunčanje podstaći će se njihova redovna upotreba, a time dovesti do smanjenja incidencije raka kože. Ova preventivna mjera mogla bi da uštedi značajne iznose u zdravstvenim troškovima.

Dok je u Sjedinjenim Američkim Državama trgovina kremama za zaštitu od UV zračenja još 2012. oslobođena poreza, u evropskim zemljama ljekarska udruženja vode bitku sa poreskim vlastima da ovi preparati prestanu da budu klasifikovani kao kozmetički proizvod, što je postalo intenzivnije nakon objavljivanja podatka da je tokom 2020. broj oboljelih od melanoma u zemljama EU premašio 100.000. Ljekarska udruženja širom EU upozoravaju na to da troškovi javnog zdravstva premašuju prihode koje države ubiraju naplatom PDV-a od prodaje ovih preparata.

Ako oni koji upravljaju javnim finansijama insistiraju na tome da se čak i preventivno djelovanje stavi na papir, a razmotri isključivo ukoliko brojke izađu iz crvenog, onda odnos poreskih olakšica i troškova liječenja nije jedino što treba da uzmu u obzir. Ako je u promociji Crne Gore kao destinacije za ljetnji odmor, posebno kada je riječ o južnoj regiji, pominjanje broja sunčanih dana u godini neizostavan detalj, zamislimo kakav bi pozitivan uticaj na imidž zemlje imala činjenica da je prva u Evropi koja na ovakav način demonstrira visok nivo svijesti o ovom pitanju. Svijesti, kada bi je imala.

Za drugačiji poreski tretman proizvoda za prevenciju malignih oboljenja pitanje potrošačkih cijena jeste ključni, ali ne i jedini argument, jer se prepliću i sa zdravstvenim razlozima za povećanje dostupnosti proizvoda koji će usloviti ne samo da se umanji rastuća potreba za opredjeljivanjem sredstava za liječenje karcinoma, već i nečija patnja i izgubljeno vrijeme.