12 °

max 13 ° / min 5 °

Četvrtak

21.11.

13° / 5°

Petak

22.11.

15° / 6°

Subota

23.11.

7° / 1°

Nedjelja

24.11.

9° / 2°

Ponedjeljak

25.11.

10° / 5°

Utorak

26.11.

12° / 6°

Srijeda

27.11.

13° / 7°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Radojević: Rast BDP-a nasuprot opadajućoj proizvodnji, a uz kreditnu ekspanziju

Izvor: LinkedIn

Ekonomija

Comments 2
Šta nam govore podaci o BDP-u 2024. godine?

Radojević: Rast BDP-a nasuprot opadajućoj proizvodnji, a uz kreditnu ekspanziju

Autor: Antena M

  • Viber
U posljednjih nekoliko mjeseci objavljeni podaci o BDP-u Crne Gore za prvu polovinu 2024. godine donose naizgled ohrabrujuće vijesti o rastu od 3,4%, međutim, ispod površine ovih statističkih pokazatelja krije se zabrinjavajuća ekonomska stvarnost, jer, iako su građani povećali potrošnju za 8,2%, to nije rezultat samo rastućih prihoda, već nagomilanog kreditnog zaduženja, ocjenjuje dr Gordana Radojević u autorskom tekstu objavljenom na poslovnoj mreži LinkedIn.

Piše: Dr Gordana Radojević

Nedavno objavljeni podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) za prvu polovinu 2024. godine donose na prvi pogled pozitivne vijesti - ukupna ekonomska aktivnost porasla je za 3,4%. Ipak, ispod ovog naizgled ohrabrujućeg podatka krije se složenija i potencijalno zabrinjavajuća ekonomska stvarnost.

U istom periodu, stanovnici Crne Gore povećali su svoju potrošnju za čak 8,2%, ali izgleda ne na račun onoga što zaradili u ovoj godini, već na račun kreditnog zaduženja ili dohotka kojeg očekuju u budućnosti. Naime, građani Crne Gore u prvoj polovini 2024. godine uzeli su novih 396 miliona eura kredita, što predstavlja rast od čak 49% u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Ovaj kreditni bum osnažen je administrativnim povećanjem plata i penzija iz prethodnog perioda, a očigledno i obećanim rastom plata od 25% prikazanog kroz tzv. ES2 kalkulatora. Međutim, dok potrošnja raste, sa druge strane nema ekvivalentnog povećanja produktivnosti ili uloženog rada koji taj rast prati, što ozbiljno dovodi u pitanje održivost trenutnog modela makroekonomske politike.

Dok se kreatori politika bave adminstrativnim određivanjem cijene rada i limitiranjem tržišnih cijena kako bi povećali tekuću potrošnju stanovništva i stvorili sliku rasta životnog standarda, privreda, kao temelj ekonomije za raspodjelu novca između radnika, vlasnika biznisa i države, ostaje zanemarena. Da privreda posustaje i da ne reaguje na povećanje domaće tražnje, pokazuju posljednji podaci Uprave za statistiku o strukturi i rastu BDP-a po privrednim djelatnostima u drugom kvartalu 2024. godine.

Industrijska proizvodnja bilježi rekordni pad od 20,6% u posljednih 13 godina, dok sektor poljoprivrede i šumarstva bilježi tek blagi rast BDP-a od 1,1%. Sektori koji bi trebalo biti važni pokretači ekonomskog rasta stagniraju, a Crna Gora postaje sve više zavisna od uvoza kako bi zadovoljila naglo povećana domaća tražnja.

U uslužnom sektoru situacija je nešto povoljnija, sa najvećim rastom BDP-a u sektoru poslovanja sa nekretninama (6,4%) i finansijskom sektoru (4,7%). Međutim, zabrinjava usporavanje rasta izvozno orijentisanih uslužnih djelatnosti, prije svega IT sektora i turizma. Ukupan izvoz proizvoda i usluga smanjen je u prvih šest mjeseci 2024. godine za 10,7%.

Za ekonomiju poput crnogorske, koja se oslanja na priliv eura kroz izvoz, ovakav pad izvoza može izazvati ozbiljne probleme u pogledu finansijske stabilnosti, zbog čega sektor turizma i drugi izvozni sektori moraju biti pod posebnom pažnjom kreatora javnih politika. Stoga, iznenađuje odluka Vlade da poveća PDV na smještaj na 15%, čime bi se turizam, jedan od ključnih izvoznih sektora, dodatno opteretio.

Takav potez može značajno smanjiti atraktivnost Crne Gore kao turističke destinacije, kako za inostrane, tako i domaće turiste. Jednako problematična je i odluka da se povećaju akcize na vina, što je jedini finalni proizvod sa kojim Crna Gora bilježi suficit u robnoj razmjeni. U trenutku kada bi trebalo ohrabriti domaće proizvođače - izvoznike, ovakve mjere mogu samo dodatno otežati njihov položaj na međunarodnom tržištu.

Ako se nastavi sa politikom administrativnog regulisanja cijene rada, kao i maloprodanjinih cijena, bez odgovarajućih reformi na strani ponude u pravcu povećanja produktivnosti i konkurentnosti naše države, vrlo brzo možemo se suočiti opasnim ekonomskim i društvenim izazovom – nekontrolisanim rastom cijena i padom kupovne moći.

Na kraju, ne smije se zanemariti činjenica da je rekordni rast BDP-u 2023. godini od 6,3% posljedica širenja ekonomske aktivnosti zbog povećanog broja stranaca koji stalno ili privremeno žive i rade u Crnoj Gori ( 98.694 na dan 31.okobar 2024), jer njihov odlazak, kao što je i dolazak, vrlo brzo može promjeniti ne samo demografsku, već i ekonomsku sliku.

Zbog toga, ključ dugoročnog povećanja kvaliteta života građana ne leži u kratkoročnim rješenjima i prilivima novca, već u snaženju naše sposobnosti da povećavamo ekonomsku aktivnost svojim radom, što je jedini održivi put razvoja pojedinca i države. Koliko zaostajemo na tom putu u poređenju sa državama EU, jasno pokazuju podaci Međunarodne organizacije rada. U Crnoj Gori za jedan radni sat proizvede se vrijednost od 26$, što je značajano ispod vrijednosti koja se proizvode za jedan radni sat u državama članicama EU.

Komentari (2)

POŠALJI KOMENTAR

Neregistrivani korisnik

Mila je opcinjena "prof" Radojevic, prosto su se nasle u toj makroekonomskoj ravni..salu na stranu, sjajni eksperti, obije, steta sto im se nije pruzila sansa da pokazu i dokazu svoju ekspertizu.. me so sad because of it...

Mila K

Ovaj sjajni osvrt u MF umije da pročita samo jedan ozbiljni makroekonomista. Ali sad je nažalost u službi laganja šefa kabineta. Hvala prof Radojević.