Bilo je nekontrolisanog ("stihijnog") zapošljavanja u grupi EPCG u 2024. godini

Za Antenu M piše: Branko Kotri

Konstatacija iz naslova je neprijatna istina u vezi sa kojom bi nadležni organi, Ministarstvo energetike prije svega, morali da preduzmu djelovorne mjere. Treba spriječiti finansijske gubitke u energetskom sektoru koji se već sada samo po osnovu stihijnog zapošljavanja mjere desetinama miliona Eura godišnje a izvjesni su i u svakoj narednoj godini ako ostane sadašnje stanje.

I: OSVRT NA REAGOVANJE MINISTRA ENERGETIKE OD 01.10 2024.

Ministar energetike je početkom prošle nedjelje u sredstvima informisanja energično demantovao “tezu o nekontrolisanom zapošljavanju u kompanijama energetskog sektora” u toku predizborne kampanje za nedavne izbore u Glavnom gradu.

U vezi sa tim je dostavio tabelarni pregled – komparaciju zaposlenih na dan njegovog preuzimanja Ministarstva energetike i rudarstva 31.10.2023. do 30.09.2024. godine, ukupno 11 mjeseci. 

Posmatrajući cjelinu perioda (11 mjeseci) dolazimo do zaključka o smanjenja broja zaposlenih u Grupi EPCG za 254 od čega:

- u energetskim preduzećima (EPCG AD, CEDIS d.o.o. i Rudnik uglja AD) 133,

- u neenergetskim preduzećima (EPCG Solargradnja i EPCG Željezara) 121.

Izrečena je tvrdnja da “Ministarstvo energetike ima jasnu strategiju po kojoj se neće dozvoljavati talas stihijskog zapošljavanja".

U daljem tekstu koristiću sintagmu “stihijno zapošlavanje” pod kojom podrazumjevam, navodim: “nekontrolisano, koje ima za posljedicu štetne finansijske posljedice, neprofesionalno činjenje koje nanosi štetu preduzeću, u našim aktuelnim okolnostoma, naročito, nezakonito partijsko zapošljavanje sa krajnjim ishodom  dugoročne višemilionske godišnje štete za državni budžet“.

U tabeli T-1 današnjeg komentara prikazani su rezultati analize zapošljavanja u Grupi EPCG u odnosu na zatečeno stanje 31.12.2020. godine za:

- period do 04.12.2020. do 31.10 2023. godine kada je energetski sektor bio u nadležnosti ministarstava u okviru  42. i 43. Vlade Crne Gore,

- period od 31.10. do 31.12.2023. i period od 01.01. do 30.09.2024. godine kada je energetski sector bio u nadležnosti ministarstava u okviru 44. Vlade Crne Gore.

Navedeni zaključak Ministara o smanjenju broja zaposlenih za 254 u toku 11 mjeseci (kolona MIE-sum u tabeli) svakako ohrabruje.

Međutim, tvrdnju o postojanju jasne strategije opovrgava činjenica da je u 2024.godini ipak došlo do značajnog povećanja broja radnika. Ako se jedanaestomjesečni period analizira kroz dvije poslovne godine 2023. (novembar - decembar) i 2024. (januar - septembar), zaključujemo sljedeće:

- broj zaposlenih u poslednja dva mjeseca poslovne 2023. godine smanjen je čak za 523 (kolona MIE-f1 u tabeli) od čega u energetskim preduzećima 373, u neenergetskim 150,

- međutim, u prvih 9 mjeseci 2024. godine broj zaposlenih povećan je 269 (kolona MIE-f2 u tabeli) od čega u energetskim preduzećima 240 a u neenergetskim 29.

Prema tome u 2024. godini ponovo je došlo do stihijnog zapošljavanja a pozitivni efekat smanjenja broja zaposlenih postignut na kraju 2023. godine prepolovljen je.

Strategija ministarstva, ako je kao oficijelni document uopšte postojala (nijesam uspio da je pronađem na internet stranici Vlade - Minstarstva), očigledno nije poštovana!

II: ANALIZA TROŠKOVA - DODATNI NEGATIVNI FINANSIJSKI EFEKAT

Pristup analizi:

- Troškovnu analizu zasnivam na upoređenju bruto troškova zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda (skraćeno u daljem tekstu: bruto troškovi zarada) prema godišnjim finansijskim iskazima članica Grupe EPCG.

- Godina upoređenja je 2020. kao poslednja godina perioda realizacije 11-godišnje kadrovske reforma u periodu od 2009. do 2020. godine koja se zasnivala na  sporazumniom prekidu radnog odnosa i za rezultat je imala smanjenje broja radnika u EPCG AD i CEDIS d.o.o. za 621 ili 21% a u Rudniku uglja AD  za 73 radnika ili 10%, uz ukupan trošak preko 20 miliona Eura.

- Za 2024. godinu izvršena je procjena ostvarenja bruto troška zarada uz pretpostavku da će se bruto trošak zarada po radniku zadržati na nivou ostvarenog u 2023. godini.

Rezultati analize su prikazani u  tabelma T-2, T-2.1 i T-2.2.

Zaključci:

1. U periodu od 01. januara 2021. do 31. oktobra 2023. godine (Tabela 1: FAZA 1), u kontinuitetu je vršeno stihijno povećanje broja zaposlenih i u Grupi EPCG dostigao 5183 ili za 2014 (64%)  više zaposlenih u odnosu na uporednu 2020. godinu. Od toga u energetskim preduzećima broj zaposlenih povećan je 1186 (37%). Ostalih 828 zaposleni su u novoosnovanim neenergetskim preduzećima.

2. U periodu novembar – decembar 2023. godine (Tabela 1: MIE -f1) smanjen je broj zaposlenih u oba sektora za 523, u energetskim preduzećima 373, u neenergetskim 150.

3. Kao rezultat činjenja konstatovanog u prethodna dva zaključka, na kraju 2023. godine ostvareno je kumulativno (za 2021, 2022. i 2023. godinu) nepotrebno povećanje troškova bruto zarada u energetskom sektoru u iznosu od 16,5 miliona Eura, koje je moglo biti i znatno veće da nije ostvareno bitno smanjenje broja zaposlenih u novembru i decembru te godine.

 4. Država je samo po osnovu stihijnog zapošljavanja radnika u energetskom sektoru izgubila u protekle tri godine (2021, 2022, 2023.) vrijednost koja je bila dovoljna za izgradnju skoro 20 MW solarnih elektrana na krovovima objekata.

5. Kako je i u prvih 9 mjeseci 2024. godine broj stihijno zaposlenih povećan za 269 (kolona MIE-f2 u tabeli) od čega u energetskim preduzećima 240 a u neenergetskim 29,  pod pretpostavkom da se Grupi EPCG do kraja 2024. godine broj zaposlenih neće promjeniti u odnosu na stanje zatečeno na dan 30. septembar, dodatni nepotrebni trošak bruto zarada iznosiće 6,3 miliona Eura, od čega kod energetskih djelatnosti 5,7 a kod neenergetskih djelatnosti o,6 miliona Eura.

 6. Ukupno sa 2024. godinom,  zbog stihijnog povećanja broja zaposlenih od januara 2021. godine  (Tabela T-2), mogao bi biti ostvaren nepotreban trošak u iznosu od 22,8 miliona Eura.

7. U iznosu iz prethodnog zaključka, ukoliko se ne preduzmu energični koraci i ne uradi obavezujući dokument za sanaciju stanja, recimo sa pristupom koji je provjeren u prošlosti do 2020. godine ili na drugi način:

-  država će izgubiti novac koji je na danjašni dan dovoljan za kupovinu oko 235 miliona kWh bazne energije za 2025. godinu po cijeni 97,99 Eura /MWh kada će joj to trebati iz poznatih razloga višemjesečnog isključenja iz pogona TE Pljevlja, Izvor podatka link: (https://hudex.hu/en/market-data/power/daily-data#year)

-  ili, ove i svake naredne godine država će izgubiti novac za, recimo, izgradnju oko 25 MW solarnih elektrana na krovovima objekata.

Nameće se pitanje, smije li država Crna Gora dozvoliti da se nastavi partijsko gazdovanje njenim važnim resursima. Rezultat takvog činjenja smo vidjeli i na ovom primjeru. Nije jedini, čak je uobičajen, nažalost.

U ovu analizu nijesu uklučni ostali aspekti kontinuiranog smanjenje poslovnog rezultata koje su majka kompanija EPCG AD, samim tim i državni budžet, pretrpjeli zbog dokapitalizacije i »pozajmica« kćerkama kompanijama (CEDIS d.o.o., Solargradnja d.o.o. i Željezara d.o.o.)  da bi umanjila njihove gubitke u poslovanju. O tome detaljnije nekom drugom prilikom.