Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama donose i priliku za redefinisanje globalnog ekonomskog poretka u trenutku kada su tržišta valuta i međunarodne trgovinske politike izloženi rastućim pritiscima.
Za Antenu M piše: Ana Nives Radović
Kako se dan američkih predsjedničkih izbori približava fokus svjetske javnosti usmjeren je na niz različitih pitanja i stavki na koje će se njihov ishod, koji u ogromnoj mjeri prevazilazi samo pitanja američke unutrašnje i spoljne politike, odraziti na širok spektar oblasti, među kojima je i tržište valuta, koje značajno oblikuje globalnu ekonomiju. Dvoje predsjednilkih kandidata – republikanac Donald Tramp i demokratkinja Kamala Haris – na korak su od mogućnosti da vode zemlju različitim putevima, od kojih svaki nosi specifične posljedice za američku ekonomsku politiku i strukturu finansiranja političkih aktivnosti u toj zemlji. Investitori, donosioci odluka, regulatori i građani pripremaju se za odlučujuće promjene, svjesni da će posljedice odjeknuti daleko van granica SAD.
Uticaj izbora na američki dolar
Kao svjetska rezervna valuta, američki dolar zauzima poziciju koja nosi i uticaj i odgovornost, s obzirom na to da je ključan za međunarodne finansije prije svega jer podržava globalno izdavanje duga i predstavlja oblik imovine koji korisnici većine drugih valuta preferiraju u nesigurnim vremenima. Upravo zbog toga ishod ovogodišnjih izbora u SAD ima značajnu ulogu kada je riječ o stabilnosti, vrijednosti i privlačnosti dolara na međunarodnom tržištu.
U svijetlu inflatornih pritisaka, usporavanja ekonomije i izrazito polarizovane političke scene, dolar je već imao volatilnu godinu. Federalne rezerve su pri kraju ciklusa povećanja kamatnih stopa, što je privremeno oslabilo vrijednost dolara u odnosu na vodeće svjetske valute. Pad dolara, djelimično uzrokovan ne tako velikim razlikama u prinosima i očekivanjima investitora u vezi sa nižim kamatama, najvjerovatnije će se nastaviti tokom izborne sezone. Dolar, čija vrijednost je tokom proteklog mjeseca bila ispod prosječne u ovoj godini, pokazuje koliko je osjetljiv na promjene u domaćoj politici i šire geopolitičke pritiske, posebno kada je riječ o ratu u Ukrajini i rastućim tenzijama na Bliskom istoku.
Svaki kandidat ima politiku koja nosi specifične posljedice za dolar, a pobjeda republikanaca pod vođstvom Donalda Trampa najvjerovatnije bi naglasila agresivnu trgovinsku politiku, posebno sa Kinom, potencijalno povećavajući privlačnost dolara kao „sigurne“ imovine u nestabilnom okruženju. Tramp je već najavio mogućnost uvođenja tarifa do 60% na kineski uvoz u slučaju ponovnog izbora, a ovaj pristup, iako nominalno usmjeren na zaštitu američkih industrija, mogao bi da pokrene novi talas devalvacije valuta među američkim trgovinskim partnerima, što bi učinilo dolar poželjnijim za investitore koji izbjegavaju rizik.
S druge strane, pobjeda demokrata pod vođstvom Kamale Haris mogla bi dovesti do nastavka politike predjsednika Džozefa Bajdena, s naglaskom na kontinuitet u trgovini i oprezniji pristup fiskalnoj ekspanziji, a ovaj pristup, iako stabilizujući za međunarodne odnose, mogao bi da oslabi potencijal rasta dolara smanjenjem njegove tražnje kod onih koji na taj način pokušavaju da se zaštite.
Ekonomske posljedice postizbornih dešavanja
S obzirom na specifičnosti američkog izbornog sistema, ishod izbora 2024. mogao bi da donese tri različita politička pejzaža – sistem sa demokratskom kontrolom nad predsjedavanjem i Kongresom, sistem sa republikanskom kontrolom ili nastavak podijeljene vlasti.
U scenariju koji obuhvata dominantno prisustvo demokrata, administracija Kamale Haris mogla bi nastojati da stabilizuje trgovinske odnose i fokusira se na regulatorni nadzor, što bi uključilo ograničenu fiskalnu ekspanziju i ublažilo rast dolara. Njeni poreski predlozi, koji ciljaju na kapitalne dobitke, korporativni prihod i investicioni prihod najbogatijih, namijenjeni su rješavanju nejednakosti u bogatstvu i finansiranju javnih programa, ali bi takođe mogli i da uspore ekonomiju smanjenjem raspoloživog dohotka i gušenjem investicija. U tom smislu bi pobjeda demokrata u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti mogla da dovede do blagog slabljenja dolara, dok nova administracija bude težila balansiranju ekonomske ravnoteže i fiskalne odgovornosti.
Dominacija republikanaca bi se, s druge strane, najvjerovatnije odlikovala Trampovom ekspanzivnom fiskalnom politikom i protekcionističkim trgovinskim mjerama. Trampov pristup obećava smanjenje poreza i visoke nivoe državne potrošnje, paralelno sa agresivnim tarifnim politikama koje bi mogle ponovo da pokrenu globalne trgovinske tenzije. Kao što se moglo vidjeti tokom njegovog prvog mandata, oštar stav o trgovini često dovodi do aprecijacije dolara, jer trgovinski partneri devalviraju svoje valute kako bi ostali konkurentni, čime se povećava tražnja za dolarom kao stabilnom imovinom. Generalno, vlada pod kontrolom republikanaca sprovodila bi inflatorne fiskalne mjere, što bi moglo da se odrazi kroz povećanje kamatnih stopa i indirektno rastući dolar.
U scenariju u kojem postoji vjerovatnoća podijeljene vlasti, zastoji u kreiranju politika mogli bi da budu preovlađujući, s minimalnim direktnim uticajem na dolar kroz zakonodavne promjene. Ishod gdje je izvršna vlast pod kontrolom jedne stranke, dok Kongresom dominira opozicija, ograničava mogućnost značajnih fiskalnih reformi ili agresivnih trgovinskih politika. U ovom slučaju, investitori bi se fokusirali na spoljašnje faktore, poput politika Federalnih rezervi i globalnih tržišnih dinamika, samo uz manji efekat na dugoročni kurs dolara.
Položaj Federalnih rezervi
Federalne rezerve ostaju centralna tačka za investitore, naročito s obzirom na nedavna smanjenja kamatnih stopa i spekulacije o imenovanju novog predsjednika te finansijske institucije 2026. Iako Fed funkcioniše sa relativno visokim stepenom nezavisnosti, njegovo političko usmjerenje i rukovodstvo podložni su uticaju predsjednika, pa će i ovogodišnji izbori oblikovati monetarnu politiku u godinama nakon njih. Trampova administracija mogla bi da pravi pritisak na dalje smanjenje kamatnih stopa, potencijalno slabeći dolar, dok bi Harisova administracija podržala stabilnu i nezavisnu politiku Feda radi održavanja tržišne stabilnosti. Ipak, Fed ostaje posvećen ciljevima inflacije i ekonomske stabilnosti, vjerovatno izbegavajući radikalne promjene u monetarnoj politici.
U slučaju da demokrate ostanu na vlasti, može se očekivati nastavak sličnog pristupa u fiskalnoj i monetarnoj politici onome koji je okarakterisao Bajdenovu administraciju. Ova politika podrazumijeva relativno umjereno fiskalnu ekspanziju, kao i manju intervenciju u trgovinskim poslovima, što bi bi mogalo da dovede do slabljenja dolara, ali se istovremeno očekuje da će inflacija ostati pod kontrolom. Federalne rezerve u takvim okolnostima najvjerovatnije ne bi preduzele drastične korake, koje bi uključivale agresivna povećanja ili smanjenja kamatnih stopa, već bi zadržale oprezan stav u cilju izbjegavanja destabilizacije ekonomije, a takva politika ukazuje na želju za stabilnošću, što je ključno u trenutku kada su globalne ekonomske turbulencije na vidiku.
S druge strane, pobjeda republikanaca mogla bi značajno da promijeni politički pejzaž, budući da bi se u takvom scenariju moglo očekivati povećanje fiskalne ekspanzije, odnosno povećanje državne potrošnje i smanjenje poreza kako bi se stimulisala ekonomska aktivnost. Ova strategija, iako kratkoročno privlačna, može dovesti do veće inflacije, što bi zahtijevalo oštriji odgovor Federalnih rezervi. U slučaju primjene protekcionističkih trgovinskih politika, uz povećanje tarifa, izgledi za jačanje američkog dolara su još veći, a to bi dodatno doprinijelo globalnoj ekonomskoj nesigurnosti i zahtijevalo od Feda da preuzme odlučniju ulogu u kontroli inflacije, što bi moglo uključivati povećanje kamatnih stopa. Uz republikansku kontrolu Kongresa, usvajanje ovakvih politika bilo bi znatno jednostavnije, omogućavajući Federalnim rezervama da preuzmu aktivniju ulogu u očuvanju ekonomske stabilnosti.
U slučaju podijeljene vlasti i situaciju u kojoj nijedna stranka ne bi imala potpunu kontrolu, očekuje se da bi politike Feda mogle ostati relativno stabilne, prije svega jer je zakonska blokada ta koja obično sprečava drastične fiskalne promjene, što bi moglo da rezultira umjerenom kontrolom inflacije. Fed bi mogao da zadržati fokus na dugoročnim strukturnim ekonomskim promjenama, dok ne dođe do jasnog zakonodavnog rješenja.
Strategije ulagača u uslovima neizvjesnosti
Iako je ishod izbora i dalje neizvjesan, ono što se s velikom sigurnošću može tvrditi je da će, ko god djbude kontrolisao novu administraciju, naslijediti niz ekonomskih izazova i geopolitičkih pritisaka, dok će trgovinske tenzije, rat u Ukrajini i rastuća nestabilnost na Bliskom istoku predstavljaju specifične prijetnje ekonomskoj stabilnosti SAD i snazi dolara.
S obzirom na to da se politički, ekonomski i finansijski pritisci prepliću, ulagači se pripremaju za povećanu volatilnost na tržištima stranih valuta. Neizvjesnost pred izbore već je dovela do fluktuacija dolara, pa se očekuje da će se ovaj trend nastaviti sve do 5. novembra, ali i u sedmicama nakon izbora.
Tradicionalne strategije, poput pozicionog trgovanja i hedžovanja, omogućavaju upravljanje rizikom i kapitalizovanje kratkoročnih oscilacija tržišta, međutim, nepredvidiva priroda izbora, dodatno otežana mogućim kašnjenjima u brojanju glasova, čini valutno tržište osjetljivijim nego ikada na političke događaje. U tom smislu savjetuje se oprez, obraćanje pažnje na čak i najmanje signale, kao i korišćenje adaptivnih strategija za navigaciju kroz izazove nesigurnog političkog političkog, a time i valutnog pejzaža.
Filip
@Amerika sad 2 Davno su se iz PES-a hvalili kako će USA po njihovom modelu da razvija ekonomiju. E zamisli onog rednecksa iz Texasa—on je Ajnštajn za biračko tijelo Spajića&Krvavca.
Igor
Ako Tramp pobijedi mislim da više niko meće moći ni približno da prignozira haos koji će da nastane. Od njega ionako ništa ne možd da iznenadi, tipujem na neki “novi dogovor”.
Petar Džankić
@Styx nažalost, kao neko ko lično baštini individualisticke vrijednosti zapada, budućnost dolara zavisi od politike zapadnih zemalja.