Mugoša: Problem socijalne politike je što se sredstva ne alociraju na način na koji bi trebao

Crna Gora, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015. godinu. U odnosu na broj stanovnika najveći broj korisnika te vrste državne pomoći u decembru 2023. imao je Mojkovac, gdje je svaki sedmi stanovnik primao tuđu njegu, a za njim su Rožaje gdje je u odnosu na 2015. broj korisnika u decembru porastao gotovo četiri puta, pokazale su brojke koje je Antena M dobila putem zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama.

Poslanik SD-a Boris Mugoša u izjavi za Antenu M navodi da nadležni organi moraju uraditi analizu kako bi se sredstva iz budžeta na bolji način iskoristila. 

"Ako pogledamo podatke, taj broj je porastao sa 18.800 prije pet godina na 30.000, koliko danas ima korisnika tuđe njege i pomoći, tako da u tom dijelu ne želim da kažem da se radi o zloupotrebi, jer to treba da utvrde nadležni organi i zaista ih pozivam da izvrše analizu, jer prosto negdje sa logičke ravni da li je normalno da je u nekom gradu svaki sedmi stanovnik korisnik tuđe njege i pomoći. Ono zbog čega je posebno važno da se radi ta vrsta analize je činjenica da je iznos tuđe njege i pomoći izuzetno nizak i on je oko 90 eura mjesečno. On se, nažalost, nije povećao duži vremenski period, iako su značajno porasli troškovi života. Međutim, zbog činjenice da tako raste broj korisnika, sve je veći iznos iz budžeta, a pojedinačno po korisniku i dalje ostaje veoma mali, tako da se uopšte ne postiže svrha koja bi trebala da bude kad su u pitanju korisnici tuđe njege i pomoći. Najveći problem socijalne politike u Crnoj Gori je što se ne izdvajaju mala sredstva, ali se ta sredstva ne alociraju na način na koji bi trebao, odnsosno na one kojima su ta sredstva najpotrebnija", kazao je Mugoša.

Kako navodi postoje procedure i kriterijumi po kojima se daju sredstva tuđe njege i pomoći.

"Postoje procedure po kojima se daju, postoje kriterijum, iako je ova kategorija definisana na način da nema veze ni sa imovinskim stanjima, nego sa zdravstvenim, tjelesnim, intelektualnim smetnjama, tako da u tom smislu definitivno treba uraditi ozbiljnu analizu, iskontrolisati sve to, jer u nekim gradovima se čak desilo da je u nekoliko godina za više nego duplo povećan broj korisnika tuđe njege i pomoći što bi značilo da je u posljednjih četiri ili pet godina došlo do drastičnog pogoršanja zravstvenog stanja mnogih građana u Crnoj Gori", zaključio je Mugoša.