Zbog čega je promijenjena trasa autoputa kroz opštinu Andrijevica (Il)

Pišu: Bojana Krlović i Darko Šuković 

Navodno je, kako tvrde naši izvori, do promjene trase došlo nakon (kao posljedica?) intenzivne kampanje na društvenim mrežama, koju je predvodio izvjesni Igor Ćirović iz sela Kralje, ali su je iz pozadine orkestrirali pojedini funkcioneri izvršne vlasti na državnom nivou i opštine Andrijevica. 

U toj je kampanji insistirano da će rušenjem kuća doći do raseljavanja stanovništva jer stara trasa autoputa prolazi kroz „srce-centar sela“. Sagovornici Antene M kažu, međutim, da to suštinski nije tačno, jer je centar sela Kralje oko 200 metara vazdušne linije od stare trase autoputa i iznad centra sela gdje se nalaze crkva, škola, Spomen dom sa zavičajnim muzejom, seoski dom, kapela, groblje, spomen kuća Karađorđevića...Zapravo je nova trasa autoputa opasnija po zajednicu, tvrde oni, jer prolazi u neposrednoj blizini ovih objekata - na oko 50 metara i ispod centra sela Kralja.

Dodaju kako nije tačno da stara trasa dijeli Kralje "po pola", kao i da je broj kuća za rušenje koji je saopšten javnosti manipulativan jer je barem trećina napuštena ili ih vlasnici tek povremeno obilaze. Na žalost, Uprava za nekretnine - Andrijevica nije odgovorila na naša pitanja: da li je zaista na staroj trasi trebalo srušiti 34 objekta, a na novoj 21, kao što kažu naši izvori i, ako nije, koliko je tačno objekata neophodno srušiti?

Protivnici aktuelnog rješenja ukazuju da bi nova trasa autoputa katastrofalno uticala na životnu sredinu. Navodno, uništila bi prirodni biser, divlju planinsku rijeku Krašticu, njen biljni i životinjski svijet, zagadila je, jer bi autoput prolazio duž čitavog njenog toka, na samo 50 do 100 metara udaljenosti. Na pojedinim mjestima tik uz rijeku, ili bi je presijecao. Kraštica, osim što je biser prirode i pojilo za divlje životinje, u budućnosti bi mogla biti i izvor pitke vode. Pored rijeke je najplodnije zemljište, koje bi nova trasa autoputa praktično učinila neupotrebljivim za obradu.

Nije, navodno, samo dio nove trase kroz selo Kralje problematičan, tvrde nezadovoljni mještani. Cijeli potez od Trešnjevika do sela Slatina smatraju "katastrofalnim".

- Trasa sada vodi neposredno pored divlje rijeke Kraštice, kroz prigradsko naselje Most Bandovića, prolazi u neposrednoj blizini škola, vrtića, zatvara dva ugostiteljska objekta - 'Dubirog Perović' i 'Vilu Đekić', ruši 'Kožaru', a na 50 metara je od fabrike peleta, bivše fabrike 'Soko štark', magacina ratnih rezervi, objekata tehničkog pregleda..."

Javni ili pojedinačni interes u pozadini promjene trase

Svi ovi objekti, prema riječima naših sagovornika, u vlasništvu su bogatih ljudi ovog kraja i kupljeni su u posljednjih 3-5 godina. Otud i njihove sumnje da je promjena trase motivisana pojedinačnim, a ne javnim interesom. 

Kako bi zaštitili svoje interese, pojedini građani Andrijevice obratili su se Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koja finansira dio aktivnosti i prati sve pripremne operacije za početak gradnje druge faze autoputa. U pismu EBRD, u koje smo imali uvid, Odbor grupe građana više andrijevičkih naselja pita da li nova trasa autoputa mijenja i prostorni plan? Uz podsjećanje da su u planu date dužine trase na relaciji Mateševo-Andrijevica-Berane od 34.35 km, dužine mostova 2.9 km, dužine tunela 5,795 km, dužina otvorene trase 25.714 km, broj mostova 23 i broj tunela 8, pitaju - koliko će da košta izmještena trasa i da li će biti skuplja od prethodne?

Navode da novom trasom autoputa nije sačuvano selo Kralje, kako se javnosti predstavlja, već je samo "spuštena iz gornjeg dijela sela u donje", pa put prolazi kroz selo u obje varijante. Ističu da se novom trasom umanjuju poljoprivredni potencijali ovog kraja jer prolazi kroz najplodniji dio opštine. Odliv vode sa autoputa, kako piše u pismu, može dovesti do zagađenja obližnjih vodotokova, što može zagaditi rijeku Krašticu i uticati na kvalitet vode u njoj.

U pismu EBRD Odbor ističe da su duž čitave trase, od tunela do rijeke Lim, stambeni objekti koje neće uklanjati i zemljište na kojem će vlasnicima biti zabranjeno da grade. Citiraju Zakon o putevima koji u odjeljku „zabrana izgradnje u zaštićenom pojasu, član 92, kaže: Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne mogu graditi bez saglasnosti organa uprave stambeni, poslovni prostori, pomoćne zgrade, kopati rezervoari, septičke jame, niti podizati elektični dalekovodi pored autoputa (je) 40 metara“. To znači da mještani neće moći da naprave nijedan objekat, što za njih predstavlja nepovoljnu okolnost jer žive van grada i bave se poljoprivredom, neko u većem a neko u manjem obimu.

Smatraju da se prilikom kreiranja nove trase nije vodilo stručnim nalazima jer ona sada vodi pored škole i dječijeg vrtića, na manje je od 100 metara vazdušne linije, a od centra Andrijevice na oko 400 metara. Samim tim dolazi do zagađenja vazduha štetnim gasovima i do povećane buke, što može uticati na zdravlje djece i stanovništva.

EBRD upozoravaju i da geološka istraživanja nijesu rađena za novu trasu. "Uz uništavanje rijeke Kraštice treba voditi računa i o klizištima, i još o mnogo faktora koji više idu u prilog staroj trasi nego novoj", zaključuju u pismu Evropskoj banci članovi Odbora grupe građana Trešnjevik, Gnjili potok, Sjenožeta, Kralje, Prisoja, Slatina I i Most Bandovića.

Adresa je Monteput

Zanimljivo je i da nova trasa prolazi pored parcele gdje je bila planirana gradnja vojne kasarne, u skladu sa svim NATO standardima. Ta kasarna je, kako se navodi, trebalo da bude pokretač razvoja ovog kraja, u njoj je trebalo da radi više od 200 vojnika i građanskih lica. Podaci sa posljednjeg popisa jasno govore šta bi to značilo za demografsku sliku ovog dijela Crne Gore.

U pismu je EBRD ukazano i na potencijalne štete koje nova trasa autoputa može da pričini širem ekosistemu i turističkim potencijalima toga kraja. "Ova regija je poznata po svojim prirodnim pejzažima, uključujući planine i rijeke i obale. Projekti velike infrastrukture često dovode do urušavanja staništa, što ugrožava lokalnu floru i faunu. Krčenje šuma je česta posljedica, što remeti ekosisteme i povećava rizik od erozije tla. Promjene prirodnih tokova voda mogu negativno uticati na vodena staništa i kvalitet vodenih resursa, što može izazvati poplave koje su, u tom dijelu, već prouzrokovale veliku štetu".

Sve to, na koncu, upozoravaju u opširnom pismu EBRD, može dovesti do neželjenih društvenih posljedica: poremećaj lokalnih zajednica predstavlja značajan problem, stanovniištvo može biti prisiljeno da se raseli, to može dovesti do narušavanja tradicionalnog života...

U odgovoru koji potpisuje Remon Zakaria, EBRD konstatuje da postoje oprečni stavovi među stanovništvom kraja kroz koji treba da prođe autoput i obavještavaju Odbor da "klijent, Monteput, trenutno sprovodi sveobuhvatnu procjenu uticaja na životnu sredinu i društvo (ESIA) za predloženi projekat kako bi se pregledala obje trase", uz napomenu da "ova procjena je ključna za identifikaciju i procjenu tehničkih, ekoloških i društvenih aspekata predloženog autoputa". 

Nezadovoljne građane EBRD upućuje na saradnju sa Monteputom kao "izvršnim entitetom koji ima ključnu ulogu" u realizaciji projekta autoputa pa i izboru trase. Takođe, naglašavaju važnost očuvanja kvaliteta vode i izvora pitke vode, zaštitu flore i faune, turističkog potencijala i potrebu da se kroz dijalog riješe pitanja koja zabrinjavaju građane, uključujući eventualne potrebe za preseljenjem stanovništva. 

Odgovor EBRD u Odboru uzimaju kao krunski dokaz da je promjena trase odluka Monteputa, a ne Evropske banke, kako im je, navodno, više puta rečeno sa zvaničnih adresa. 

Uz odgovore Monteputa na pitanja Antene M, koji su stigli juče popodne u našu redakciju i koje ćemo objaviti sjutra, iz tog preduzeća daju svoje viđenje uloge EBRD u odluci o promjeni trase. Objavljujemo ga integralno jer očigledno bitno drugačije prikazuje poziciju EBRD nego što je opisana u Zakarijinom odgovoru Odboru. 

"Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je za finansiranje ovog projekta izdvojila 200 miliona eura. Zbog broja objekata u starom koridoru koji se ruše i zahtjeva mještana Kralja, Banka je odlučila da stopira finansiranje dok se uradi alternativno rješenje koje će biti u skladu sa njihovim zahtjevom, a koji se odnosi na smanjenje negativnog uticaja na stanovništvo koje gravitira tom području i socijalni aspekt.

Podsjećamo da je Monteput bio primoran iznaći alternativno rješenje kako bi EBRD projekat finansiranja i kreditiranja bio nastavljen. O pomenutom nezadovoljstvu mještana Kralja javnost je bila upoznata takođe putem medija. Uputili su i zvaničan zahtjev EBRD da se pristupi izmjeni dijela trase, s ciljem smanjenja negativnog uticaja autoputa na njihov svakodnevni život. Sve to je uslovilo izmjene na kojima se radilo u prethodnom periodu.

Prvobitna trasa predviđala je eksproprijaciju i rušenje većeg broja objekata, što bi, uslovno rečeno, podijelilo naselje Kralje na dva dijela. Takvo rješenje imalo bi značajne negativne posljedice na lokalno stanovništvo, kako na dio stanovništva koji bi bio prinuđen na iseljenje tako i na onaj dio mještana koji bi ostao tu da živi, što je potvrđeno i u Procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo (ESIA).

Novo rješenje predstavljeno je tokom javnih konsultacija mještanima Mateševa, Bara Kraljskih, Sjenožete, Gnjilog Potoka, Kralja i Slatine. Prezentacija je organizovana u saradnji s predsjednicima mjesnih zajednica, koji su bili odgovorni za obavještavanje i pozivanje mještana. Na konsultacijama su prisutni imali priliku da postave pitanja predstavnicima Monteputa, nezavisnim konsultantima EBRD-a, te da daju svoje komentare, primjedbe i sugestije. U zapisniku konsultacija, koji je vodio predstavnik EBRD-a, zabilježeno je da je velika većina mještana zadovoljna predloženom trasom.

Dok bi prvobitna trasa zahtijevala rušenje oko 35 objekata, novo rješenje predviđa rušenje samo jednog stambenog objekta, i to na dijelu trase nakon tunela Trešnjevik. Time se značajno smanjuje uticaj na lokalnu zajednicu.

Uvažavajući stavove i zahtjeve mještana, Vlada i Monteput su pokazali odgovoran odnos prema građanima, nastojeći da se omogući nesmetan nastavak života na sjeveru zemlje. Očuvanje života i objekata u ovom području, kao i doprinos razvoju sjevera, bili su ključni principi kojima se rukovodilo prilikom predlaganja nove trase. Cilj je da se stanovništvo što više zaštiti, a negativni uticaji autoputa na životnu sredinu i lokalnu zajednicu svedu na minimum, kako bi benefiti izgradnje autoputa bili ostvareni u punom kapacitetu."

Na kraju današnjeg nastavka napomena i izvinjenje - u ječerašnjem tekstu potkrala se greška, koju smo kasnije ispravili - ministarka saobraćaja Maja Vukićević nije učestvovala u javnoj raspravi, u Andrijevici, 5. septembra ove godine. 

 (Nastavlja se)