Usvojen Predlog Zakona o igrama na sreću

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Predlog Zakona o igrama na sreću, čime se, nakon više od 20 godina, stvara osnov za sistemsko i održivo uređenje ove oblasti. Kako se navodi u saopštenju, cilj novog zakonskog rješenja je da se oblast igara na sreću, koja je od javnog interesa, efikasno i dugoročno reguliše.

Novi zakon temeljiće se na pet ključnih principa: društveno odgovorno priređivanje igara na sreću, prevencija i zaštita igrača i maloljetnika, povećanje budžetskih prihoda, sprječavanje pranja novca, te jačanje kontrolnih mehanizama. Dodaje se da su od 1. januara tekuće godine već na snazi izmjene i dopune postojećeg Zakona o igrama na sreću, koje su dovele do značajnog povećanja prihoda, kao i boljeg regulisanja oblasti sprječavanja pranja novca.

Novim Predlogom zakona, međutim, namjera je da se dodatno unaprijedi regulativa, između ostalog, kroz stvaranje temelja za dalje jačanje mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT) u crnogorskom sektoru igara na sreću. Takođe, biće obezbijeđena kvalitetnija kontrola rukovodećih lica kod priređivača igara, kao i efikasnije praćenje tokova novca i navika klijenata, odnosno igrača.

Novo zakonsko rješenje, kako se navodi, kreirano je uz visoku svijest o specifičnostima ove oblasti, koja pored ekonomske nosi i socijalnu i zdravstvenu dimenziju. Zbog toga je regulisanje ove oblasti pristupljeno odgovorno, s obavezom države da utiče na smanjenje ili otklanjanje negativnih posljedica koje igre na sreću mogu izazvati, kao što su zavisnosti i negativan uticaj na maloljetnike. To će se postići kroz društveno odgovorno priređivanje igara, smanjenje dostupnosti igara za maloljetnike, prevenciju bolesti zavisnosti, ograničavanje reklamiranja i dostupnosti informacija u medijima.

Dodaje se da će odredbe novog zakona unaprijediti i sektor inspekcijskog nadzora, uključujući jasne nadležnosti u pogledu stručnog nadzora i posredne kontrole, kao i rada inspektora na terenu.

Specifičnost oblasti igara na sreću, kako se zaključuje u saopštenju, jeste i to što ne postoje obavezni primarni i sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima bi trebalo uskladiti regulativu. Umjesto toga, ova oblast je prepuštena nacionalnim zakonodavstvima koja je potrebno uskladiti prema principima najboljih praksi i potrebama svake države. Zbog toga je novo zakonsko rješenje potpuno prilagođeno specifičnostima crnogorskog sistema, a ujedno se oslanja na slične prakse iz drugih evropskih zemalja.