Trampove kriptorezerve i crnogorski suficit

Za Antenu M piše: Ana Nives Radović

Rijaliti zvijezda i ponovo izabrani predsjednik SAD Donald Tramp za skoro mjesec i po u Bijeloj kući uradio je, doduše nesvjesno, prilično dobru stvar – ujedinio je EU i Veliku Britaniju u postbrexitovskoj eri i učinio da se u traženju zajedničkog odgovora na globalne prijetnje ublaže nesuglasice između većine EU članica. No, dok se lideri zemalja Starog kontinenta svakih nekoliko dana sastaju kako bi razmotrili mogućnost zajedničkog djelovanja, crnogorski premijer i lider partije s Evropom u nazivu Milojko Spajić oduševljeno citira Trampa uvjeravajući javnost kako su, internet slengom rečeno „kliknuli“, odnosno pronašli zajednički jezik – jezik površnog tumačenja kompleksnih monetarnih pitanja.

Spajić bi, doduše, ritvitovao Trampa i kada bi najavio da će američki dolar zamijeniti novcem iz „Monopola“. Njegovi koalicioni partneri nekad su imali običaj da se javno oduševe detaljem onog rusofilskog vica u kojem su cijene u njujorškim barovima izražene u rubljama, tako da bi svaka ideja da se dolar zamijeni koječime imala skoro pa dvotrećinsku podršku, jer je Trampu sada i lajk iz Evrope dragocjen.

Ovoga puta premijer se oduševio Trampovom idejom da se američkim državnim rezervama dodaju kriptovalute, objavivši na kraju emodžije zastava SAD i Crne Gore – veoma „evropski“ u ovom trenutku i sasvim primjenjivo u crnogorskim uslovima. Samo još da nekako osiguramo da nam informatički sistemi izdrže duže od lošeg plug-ina na WordPressu, budući da je prije samo dvije i po godine kompletna informaciono-tehnološka infrastruktura Vlade bila hakovana, pa da premijer može u duhu digitalne superiornosti da razmotri ideju o kripto rezervama. Nakon što su sajber-kriminalci već jednom pokazali koliko je sistem ranjiv, sada bi mogli da dobiju još zanimljiviju metu.

Problemi finansijskog sistema koji je decenijama građen na predvidivosti javljaju se onda kada prestane da bude predvidljiv, zbog čega dodatna neizvjesnost može samo da mu našteti. Bitcoin, kao deflatorna kriptovaluta, nije nezamislivo imati kao rezervu, što, na primjer, Švajcarska već inicira.

Švajcarska se opredijelila za Bitcoin kao potencijalnu rezervnu imovinu zbog njegove sposobnosti da bude zaštita od inflacije, na sličan način na koji se zlato koristi za skladištenje vrijednosti. Njegova decentralizovana priroda, fiksna ponuda i rastuća zastupljenost čine ga privlačnim za diversifikaciju rezervi. Međutim, već pomisao na finansijski sistem Švajcarske sugeriše da je riječ o primjeru teško uporedivim sa drugima, a uz to izuzetno povoljan regulatorni okvir i finansijska infrastruktura omogućavaju institucionalnu primjenu, pružajući pravnu jasnoću i smanjujući rizike, što Bitcoin pozicionira kao održivu alternativnu imovinu za očuvanje bogatstva u vremenima ekonomske nesigurnosti.

Međutim, kriptopremijer Crne Gore proširio je svoj entuzijazam i na Ethereum, Solanu, XRP (Ripple) i Cardano – iako nije jasno kako je zamislio da Ethereum bude rezervna imovina, budući da se radi o platformi, a ne kriptovaluti, jer kriptovaluta na toj mreži je Ether, pa njegov prijedlog dodatno gubi na kredibilitetu.

Cijena Ethera fluktuira zbog njegove relativno male tržišne veličine u poređenju sa tradicionalnim rezervnim valutama, što ga čini nepouzdanim kao sredstvo očuvanja vrijednosti. Pošto njegova ponuda nije fiksna, pa dugoročna dinamika ostaje neizvjesna, to bi i otežalo predviđanje vrijednosti, smanjujući njegovu pogodnost kao rezervnu imovinu.

Solana se, iako ima ograničenu ponudu, suočava s inflatornim modelom emisije, naročito u ranim fazama razvoja, što znači da bi vrijednost mogla da opada tokom vremena. Rezervne valute moraju da imaju stabilnu i predvidivu vrijednost, koju inflaciona imovina teško može da pruži, a iako Solana nudi niske troškove transakcija, oni mogu da porastu opterećenja mreže, što bi moglo ugroziti njenu sposobnost da očuva stabilnost kao rezervu.

Iako Cardano ima fiksnu ponudu, njegov sistem nagrada za staking mogao bi da izazove periodičnu inflaciju, što podriva njegovu stabilnost vrijednosti. Pored toga, Cardano nema visoku likvidnost poput Bitcoina.

Kada je u pitanju XRP, veći dio ponude kontroliše Ripple Labs, što stvara rizik od centralizacije koja može dovesti do tržišne nestabilnosti i manipulacije, čineći XRP nepouzdanim za rezervnu valutu. Rippleova kontrola nad ponudom XRP-a izaziva zabrinutost zbog mogućnosti manipulacije cijenama, što bi destabilizovalo njegovu ulogu kao stabilnog sredstva očuvanja vrijednosti.

Možda bi ipak bilo korisnije da, za početak, Vlada savlada neke osnove javnih finansija, pa ih onda obogati alternativnim i digitalnim komponentama. Januarski „suficit“ od dva miliona eura savršen je primjer fiskalne „odgovornosti“ u kojoj se stabilnost ne postiže efikasnim prihodima, već, jednostavno, odlaganjem rashoda od 50 miliona. Ako vam prijatelj kaže da planira da ulaže u kriptovalute jer mu je ovog mjeseca ostalo od plate više nego inače, savjetujte ga da prvo provjeri da li je izmirio sve račune.