Evropska centralna banka (ECB) danas je, kako se očekivalo, snizila kamatne stope i ostavila mogućnost daljih smanjenja, uprkos predstojećem trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama i planovima za povećanje vojnog izdvajanja, što izaziva najveće ekonomske promjene u Evropi u posljednjim decenijama.
Ovo je šesto smanjenje kamatnih stopa od juna, a ECB je smanjila stopu na 2,5%. Odluka dolazi u trenutku suočavanja sa usporenjem inflacije i slabljenjem ekonomskog rasta. ECB je naglasila da su kamatne stope i dalje ograničavajuće za rast, iako manje nego ranije.
Poruke koje su se danas mogle čuti iz Frankfurta sugerišu mogućnost daljih smanjenja kamatnih stopa u budućnosti. ECB već dugo tvrdi da restriktivne kamatne stope više neće biti potrebne kada inflacija, koja je prošlog mjeseca iznosila 2,4%, bude na putu da se vrati na ciljanu vrijednost od 2% kasnije tokom ove godine.
Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard obratila se medijima nakon sastanka ECB, a hronologija događaja koji smo prenosili uživo dostupna je u nastavku.
15:37 O kamatama odlučeno bez glasova protiv
Na pitanje koliko članova Savjeta guvernera ECB je glasalo protiv Lagard je izjavila da nije bilo protivljenja odluci o smanjenju kamatnih stopa donesnoj danas, naglašavajući da je ta mjera usvojena nakon temeljne diskusije i konsenzusa.
„Odluka je donijeta kao rezultat sadržajne rasprave svih prisutnih o stanju ekonomije, našim projekcijama i rizicima s kojima se suočavamo. Odluka je bila konsenzualna i niko joj se nije usprotivio“, odgovorila je Lagard.
Dodatno pojašnjavajući, priznala je da, iako nije bilo protivljenja, jedan guverner je odlučio da se uzdrži. „Niko nije bio protiv odluke, ali se jedan guverner, konkretno guverner (Robert) Holcman, kojeg izuzetno poštujem, uzdržao. Dakle, nije bilo protivljenja, već jedno uzdržavanje“, izjavila je ona.
15:35 ECB i dalje oprezna po pitanju oduzimanja zamrznutih ruskih sredstava
Na pitanje o stavu koji ECB ima prema kontroverznom prijedlogu o oduzimanju zamrznutih ruskih sredstava u cilju pomoći Ukrajini, Lagard je rekla da to nije pitanje za ECB.
"Ovo nije pitanje za Evropsku centralnu banku da se o njemu raspravlja, ali bih svakako istakla da će osnov međunarodnog prava na kojem se donosi bilo kakva odluka biti značajan za druge investitore", naglasila je.
ECB već dugo izražava rezervu prema ideji oduzimanja približno 300 milijardi eura ruskih sredstava koja su sada zamrznuta zbog sankcija. Glavna zabrinutost ECB odnosi se na potencijalni negativni uticaj na povjerenje investitora u euro, kao i na rizik koji bi to moglo predstavljati za ukupnu finansijsku stabilnost.
Oprezan pristup ECB proizilazi zbog mogućeg uticaja koji ovakav potez može imati i na međunarodne finansijske tržište. ECB želi da izbjegne situaciju u kojoj bi zemlje poput Kine ili Saudijske Arabije mogle početi da vraćaju rezerve iz evropskih jurisdikcija kao preventivnu mjeru protiv mogućnosti da njihova sredstva budu zamrznuta u budućnosti, što bi moglo da ima dalekosežne posljedice po eurozonu i globalne finansijske sisteme.
15:05 ECB se oglasila na mreži X
"Predsjednica Lagardeupravo je predstavila saopštenje Upravnog savjeta o monetarnoj politici", objavljeno je na zvaničnom nalogu ECB.
President @Lagarde has just presented the Governing Council’s monetary policy statement.
— European Central Bank (@ecb) March 6, 2025
Read the statement https://t.co/AtZKW9q9u1 pic.twitter.com/0KJB0ii4JX
15:01 Inflacija u eurozoni u februaru 2,4 odsto
Lagard je naglasila da je godišnja inflacija bila je 2,4 odsto u februaru, nakon 2,5 odsto u januaru i 2,4 odsto u decembru, prema procjeni Eurostata.
"Inflacija cijena energije usporila je na 0,2 odsto, nakon snažnog povećanja na 1,9 odsto u januaru, sa 0,1 odsto u decembru. Nasuprot tome, inflacija cijena hrane porasla je na 2,7 odsto, sa 2,3 odsto u januaru i 2,6 odsto u decembru. Inflacija roba povećala se na 0,6 odsto, dok je inflacija usluga pala na 3,7 odsto, sa 3,9 odsto u januaru i 4,0 odsto u decembru. Većina pokazatelja osnovne inflacije ukazuje na održiv povratak inflacije na naš cilj od 2 odsto na srednji rok. Domaća inflacija, koja blisko prati inflaciju usluga, smanjila se u januaru. Ipak, ona ostaje visoka, jer se plate i cijene u nekim sektorima još uvijek prilagođavaju prošlom porastu inflacije sa značajnim zakašnjenjem. Istovremeno, nedavne pregovore o platama ukazuju na nastavak smanjenja pritisaka na troškove rada", istakla je Lagard.
Govoreći o rizicima za ekonomski rast, ona je ocijenila da su oni i dalje "nagnuti ka negativnim stranama".
"Eskalacija trgovinskih tenzija smanjila bi rast eurozone smanjenjem izvoza i slabljenjem globalne ekonomije. Nastala nesigurnost u vezi sa globalnim trgovinskim politikama mogla bi smanjiti investicije. Geopolitičke napetosti, poput neosnovane ruske invazije na Ukrajinu i tragičnog sukoba na Bliskom istoku, ostaju glavni izvor nesigurnosti. Rast bi mogao biti niži ako učinci ranijih povećanja kamatnih stopa traju duže nego što je očekivano. S druge strane, rast bi mogao biti veći ako lakši finansijski uslovi i opadajuća inflacija dozvole brži oporavak domaće potrošnje i investicija. Povećanje troškova odbrane i infrastrukture također bi moglo doprineti rastu", pojasnila je Lagard.
Kada su u pitanju kamatne stope na tržištima eurozone, Lagard je navela da su one opale nakon sastanka ECB u januaru, ali su porasle u posljednjim danima kao odgovor na revidirane izglede za fiskalnu politiku.
"Naša smanjenja kamatnih stopa postepeno čine manje skupim za preduzeća i domaćinstva da se zaduže, a rast kredita je u porastu. Istovremeno, prepreka za popuštanje finansijskih uslova dolazi od ranijih povećanja kamatnih stopa koja se još uvijek prenose na zalihe kredita, a kreditiranje ostaje uglavnom slabo", dodala je predsjednica ECB.
14:57 Proizvodnja najslabija tačka
Govoreći o ekonomskoj aktivnosti Lagard je precizirala da su se tokom januara i februatra 2025. nastavili mnogi obrasci iz prošle godine.
"Proizvodnja je još najslabija tačka rasta, iako indikatori iz anketa pokazuju poboljšanja. Visoka nesigurnost, kako kod kuće, tako i u inostranstvu, usporava investicije, a izazovi konkurentnosti utiču na izvoz. Istovremeno, usluge su otporne. Pored toga, rast prihoda domaćinstava i robustno tržište rada podržavaju postepeno povećanje potrošnje, iako je povjerenje potrošača još uvijek krhko i stope štednje su visoke", naglasila je predsjednica ECB.
Prema njenim riječima, stopa nezaposlenosti ostala je na istorijskom minimumu od 6,2 odsto u januaru, a zaposlenost se procjenjuje da je porasla za 0,1 odsto u posljednjem kvartalu 2024. godine. Međutim, kako je dodala, potražnja za radnom snagom je umanjena, a recentni podaci iz anketa sugerišu da je rast zaposlenosti bio slab u prva dva mjeseca 2025. godine.
"Nesigurnost je porasla i vjerovatno će uticati na investicije i izvoz više nego što je prethodno očekivano. Ipak, rast bi trebalo da bude podržan višim prihodima i nižim troškovima zaduživanja. Prema projekcijama zaposlenih, izvoz će takođe biti podržan rastućom globalnom potražnjom, pod uvjetom da trgovinske tenzije ne eskaliraju dalje", istakla je ona.
14:51 Neizvjesnost raste
Lagard upozorila je na rastuću ekonomsku neizvjesnost koja bi mogla da uspori investicije i izvoz, ali je istakla da rast eurozone i dalje ima podršku kroz veće prihode, snažno tržište rada i potencijalno povećanje državne potrošnje.
"Neizvjesnost je porasla i vjerovatno će više nego što se ranije očekivalo opteretiti investicije i izvoz. Ipak, rast bi trebalo da bude podržan većim prihodima i nižim troškovima zaduživanja", izjavila je Lagard.
Ona je naglasila da je domaća inflacija opala u januaru, ali i dalje ostaje na povišenim nivoima. Takođe je ponovila zabrinutost zbog neizvjesnosti, naglašavajući njen mogući dodatni uticaj na investicije i izvoz.
"Savjet guvernera je danas odlučio da smanji tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih poena. Konkretno, odluka o smanjenju stope za depozitnu fasilitaciju – stope putem koje upravljamo stavom monetarne politike – zasniva se na našoj ažuriranoj procjeni inflacionih izgleda, dinamici osnovne inflacije i snazi transmisije monetarne politike. Proces disinflacije je dobro na putu. Inflacija se nastavila razvijati uglavnom kako su zaposleni očekivali, a najnovije projekcije su blisko usklađene s prethodnim izgledima za inflaciju. Zaposleni sada predviđaju da će ukupna inflacija u prosjeku biti 2,3 odsto u 2025. godini, 1,9 odsto u 2026. godini i 2,0 odsto u 2027. godini. Povećanje procjene za ukupnu inflaciju za 2025. godinu odražava jaču dinamiku cijena energije. Za inflaciju isključujući energiju i hranu, zaposleni predviđaju prosjek od 2,2 odsto u 2025. godini, 2,0 odsto u 2026. godini i 1,9 odsto u 2027. godini", precizirala je Lagard.
Ona je dodala da većina mjera osnovne inflacije sugeriše da će inflacija trajno dostići cilj ECB od dva odsto na srednji rok. Domaća inflacija ostaje visoka, kako je istakla, uglavnom zbog toga što se plate i cijene u određenim sektorima još uvijek prilagođavaju prošlom porastu inflacije s velikim zakašnjenjem. Međutim, rast plata se umanjuje kako je očekivano, a profiti djelomično ublažavaju uticaj na inflaciju.
"Naša monetarna politika postaje značajno manje restriktivna, jer smanjenje kamatnih stopa čini novo zaduživanje manje skupim za preduzeća i domaćinstva, a rast kredita je u porastu. Istovremeno, prepreka za popuštanje finansijskih uslova dolazi od ranijih povećanja kamatnih stopa koja se još uvijek prenose na zalihe kredita, a kreditiranje ostaje uglavnom slabo. Ekonomija se suočava s nastavljenim izazovima i zaposleni su ponovo smanjili svoje projekcije rasta – na 0,9 odsto za 2025. godinu, 1,2 odsto za 2026. godinu i 1,3 odsto za 2027. godinu. Smanjenje projekcija za 2025. i 2026. godinu odražava slabiji izvoz i nastavak slabosti u investicijama, dijelom zbog visoke nesigurnosti u trgovinskoj politici, kao i šire nesigurnosti u politici. Rast stvarnih prihoda i postepeno blijedjenje efekata naših prethodnih povećanja kamatnih stopa ostaju ključni faktori koji podržavaju očekivano povećanje potražnje tokom vremena", pojasnila je Lagard.
Ona je poručila da je ECB odlučna u namjeri da osigura da inflacija stabilizuje na održiv način na našem cilju od dva odsto na srednji rok.
"Posebno u aktuelnim uslovima rastuće nesigurnosti, slijedićemo pristup zavisan od podataka i pristup "sastanak po sastanak" kako bismo odredili odgovarajući stav monetarne politike. Konkretno, naše odluke o kamatnim stopama biće zasnovane na našoj procjeni inflacionih izgleda u svjetlu dolaznih ekonomskih i finansijskih podataka, dinamici osnovne inflacije i snazi transmisije monetarne politike. Ne obavezujemo se unaprijed na određeni put kamatnih stopa", dodala je predsjednica ECB.
14:48 Zašto ECB smanjuje kamatne stope?
Smanjenje kamatne stope dio je strategije ECB da se suprotstavi ekonomskim potresima izazvanim mogućim trgovinskim ratom sa Sjedinjenim Američkim Državama i značajnim povećanjem izdvajanja za odbranu i infrastrukturu, posebno u Njemačkoj. Iako se inflacija približava cilju, ekonomski rast je revidiran naniže, dok su prognoze inflacije za ovu godinu povećane. Ove izmjene dolaze prije nego što je Njemačka objavila svoj ambiciozni plan za povećanje ulaganja u odbranu i infrastrukturu, što bi moglo imati šire posljedice na inflaciju i ekonomski rast u cijeloj eurozoni.
S obzirom na ove izazove, ECB se ne obavezuje na specifičan put kamatnih stopa, ali sugeriše da bi smanjenje kamatnih stopa moglo biti nastavljeno. Modele centralne banke ukazuju da bi kamatna stopa za depozite između 1,75% i 2,25% zaustavila ograničavanje rasta. Kao rezultat toga, investitori sada očekuju barem još dva smanjenja kamatnih stopa tokom ove godine, iako su ta očekivanja donekle prilagođena nakon nedavnog saopštenja o povećanju fiskalnih izdataka Njemačke.
U svjetlu svih ovih događaja, raste zabrinutost zbog globalne ekonomske političke nesigurnosti, naročito u vezi sa uticajem trgovinskih politika SAD. Indeks ekonomske političke nesigurnosti dostigao je rekordne visine, sa sve većim brigama o mogućim tarifama i širem geopolitičkom okruženju. Trampova tarifa od 25% na Meksiko i Kanadu dodatno komplikuje globalni ekonomski pogled i vrši pritisak na centralne banke da smanje kamatne stope u pokušaju da podrže rast.
Odluka ECB dolazi u trenutku kada se rizik od recesije sve više pominje u tržišnim diskusijama, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje slabi ekonomski podaci i rastuće trgovinske napetosti podrivaju povjerenje preduzeća i potrošača. Iako recesija još uvijek nije osnovni scenarij za ekonomiste, nedavni događaji su povećali zabrinutost investitora.
Nesigurnost u vezi sa trgovinskim politikama i geopolitičkim događajima, poput sukoba u Ukrajini, otežava održavanje povjerenja na tržištima. Kao rezultat toga, mnogi analitičari sada vjeruju da bi centralne banke, uključujući ECB, mogle morati da nastave sa smanjenjem kamatnih stopa kako bi ublažile rizike od usporavanja.
Investitori pažljivo prate mogućnost primirja u Ukrajini, što bi moglo imati umjeren uticaj na ekonomiju eurozone i cijene energenata. Međutim, analitičari sugerišu da će tekuće trgovinske napetosti, posebno carine, imati značajniji uticaj na buduće odluke ECB.
Sa najvećom ekonomijom Evropske unije, Njemačkom, koja se kreće ka značajnom fiskalnom izdavanju za jačanje svojih odbrambenih kapaciteta, neki analitičari smatraju da bi ove akcije mogle smanjiti vjerojatnost budućih smanjenja kamatnih stopa ili izazvati veće dugoročne troškove zaduživanja, što bi moglo dovesti do dodatnih smanjenja u ECB.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR