Pomjeranja i prilagođavanja na svjetskim tržištima nastavljena su i danas kao posljedica promjena u transatlantskim odnosima koje je pokrenuo pristup predsjednika SAD Donalda Trampa, što je dovelo do značajnog pomaka u njemačkoj potrošnji za odbranu i infrastrukturu, koja je dostigla pola biliona eura.
Evropska centralna banka (ECB) ponovo je smanjila kamatne stope, kao što se očekivalo, signalizujući da monetarna politika postaje manje restriktivna. Ovaj potez je doveo trgovce do zaključka da smanjenje kamatnih stopa u aprilu možda neće biti sigurno, što je podržalo kurs eura.
Euro je danas ojačao čak 0,5%, porastavši na 1,0845 dolara, čime je dostigao najviši nivo u posljednja četiri mjeseca. U isto vrijeme, akcije evropskih kompanija, nakon 10% rasta ranije ove godine, napravile su pauzu.
Uprkos odluci ECB, niz drugih globalnih faktora zadržao je pažnju trgovaca. Prodaja na globalnom tržištu obveznica nastavila se, dan nakon što je prinos na 10-godišnje njemačke obveznice zabilježio najveći rast od 1990-ih. Situacija na tržištu ukazuje na to da globalni investitori još nijesu potpuno razumjeli obim njemačke nove potrošnje za odbranu i infrastrukturu, iako je riječ o promjeni istorijskih razmjera koja se dešava u njemačkom ekonomskom pejzažu, a koja ima globalne reperkusije.
Prinos na japanske 10-godišnje državne obveznice, ključni pokazatelj za globalne troškove zaduživanja, dostigao je gotovo najviši nivo u posljednjih 16 godina. U međuvremenu, prinos na američke 10-godišnje obveznice nastavio je da raste u početnoj trgovini u SAD, uprkos povećanoj spekulaciji o mogućim smanjenjima kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, usljed miješanih ekonomskih podataka.
Pažnja je takođe ostala usmjerena na tekući globalni trgovinski rat, jer su Sjedinjene Američke Države u utorak uvele 25% carina na uvoz iz Meksika i Kanade, sa novim taksama na kineske proizvode. Međutim, Bijela kuća je u srijedu objavila da će proizvođači automobila iz Meksika i Kanade biti oslobođeni carina jedan mjesec, pod uslovom da se pridržavaju postojećih pravila slobodne trgovine. Ova vijest podigla je azijska tržišta, ali su budući ugovori za Wall Street ukazivali na još jedan pad S&P 500 indeksa, koji je već imao osam padova u posljednjih deset sesija, ostavljajući ga u minusu za godinu.
MSCI Azijsko-pacifički indeks azijskih kompanija (izuzevši japanske) zatvorio je dan rastom od 1,25%, a tokijski indeks Nikkei je porastao 0,8%. Kineski indeks najvrednijih akcija porastao je 1,4%, dok je hongkonški Hang Seng skočio više od 3%, dostigavši trogodišnji maksimum i učvrstio rast od 20% u 2025. godini.
U međuvremenu, evropski lideri okupili su se na vanrednom samitu u Briselu kako bi raspravljali o podršci Ukrajini nakon Trampove suspenzije vojne pomoći. Ovaj potez izazvao je zabrinutost zbog zavisnosti Evrope od zaštite Sjedinjenih Država još od Drugog svjetskog rata.
Na tržištima robe, cijene zlata pale su 0,4% na 2.906 dolara po unci, dok su investitori čekali izvještaj o nezaposlenosti izvan poljoprivrede koji bi mogao dati dodatne smjernice za buduću politiku Federalnih rezervi.
Cijene nafte pokušale su da se oporave nakon teške sedmice, koju su omeli veći nego očekivani skok u američkim zalihama nafte, planovi OPEC+ za povećanje proizvodnje, kao i uticaj američkih carina na ključne izvore nafte. Brent ugovori na buduće isporuke porasli su 0,35% na 69,52 dolara po barelu, iako su ostali blizu trogodišnjih minima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR