Kompanija Microsoft gasi Skype, internet servis za telefoniju i video pozive, nekada dominantan način povezivanja, osnovan 2003. Nekadašnji gigant iz Švedske broji posljednje dane zbog loših odluka Microsofta koji ga je kupio 2011.
Nekada revolucionarna usluga u svijetu VoIP tehnologije, Skype je danas gotovo zaboravljen. Uprkos ranim uspjesima, doživio je istu sudbinu kao i drugi neuspjeli projekti Microsofta, poput Windows Phonea.
Ovaj pad počeo je 2011. godine, kada je Microsoft preuzeo Skype za nevjerovatnih 8,5 milijardi dolara, pod rukovodstvom tadašnjeg izvršnog direktora Stiva Balmera. Kupovina je bila dio Microsoftove strategije da se takmiči sa rastom pametnih telefona, naročito iPhonea. Međutim, loše odluke i propuštene prilike tokom posljednjih 14 godina dovele su do irelevantnosti Skypea – čak i tokom globalne pandemije, kada je Zoom postao dominantna platforma za video komunikaciju.
Skype su 2003. osnovali Niklas Zennström iz Švedske i Janus Friis iz Danske. Softver su razvili Estonci Ahti Heinla, Priit Kasesalu, Jaan Tallinn i Toivo Annus. Friis i Annus su smislili ideju o smanjenju troškova glasovnih poziva korišćenjem P2P protokola, sličnog onom koji je koristio Kazaa.
Urednik tehnološkog portala The Verge i autor Notepada, koji već više od 20 godina izvještava o Microsoftu i tehnologiji Tom Voren ističe da je 2012. samo nekoliko mjeseci nakon preuzimanja, u Skypeovim kancelarijama Stokholmu, gdje je vladala atmosfera uzbuđenja, ali i neizvjesnosti. U tom trenutku, Skype je postigao značajan uspjeh – premašio je 41 milion korisnika koji su istovremeno koristili servis, nadmašujući čak i rekord Steama. Popularnost Skypea bila je očigledna; zaposleni su pričali priče o ljudima koji su odnosili kući Skypeove natpise iz kancelarija kao suvenire.
„Tokom posjete upoznao sam inženjere koji su bili i optimistični i zabrinuti zbog Microsoftovog preuzimanja. Njihova nada bila je dijelom podstaknuta posjetom Balmera, koji im je obećao da će Microsoft ulagati u tim. Zaista, broj zaposlenih je porastao sa 100 na 200 do kraja 2012. godine“, napisao je Voren u najnovijoj objavi za Verge.
Ipak, uprkos ovom ulaganju, Skypeova kancelarija u Stokholmu zatvorena je pet godina kasnije, kao dio Microsoftove reorganizacije.
„Ono što mi je posebno zapalo za oko tokom posjete jeste koliko se Skype razlikovao od tipične Microsoftove kancelarije. Umjesto stroge korporativne strukture, Skype je imao opuštenu atmosferu – bez formalnog kodeksa oblačenja, sa akustički tretiranim zidovima i sastancima koji su se održavali preko njihove sopstvene mreže. Neki zaposleni su se žalili na Microsoftovu sklonost prekomjernom korišćenju e-maila, što je bilo u potpunoj suprotnosti sa neformalnijim stilom komunikacije u Skypeu. Bilo je jasno da integracija Skypea u Microsoftovu korporativnu strukturu neće biti jednostavna“, pojasnio je Voren.
U ranim danima nakon akvizicije, Skypeov tim je radio na prilagođavanju aplikacije za taktilni interfejs Windowsa 8. Nekadašnji direktor Skypea, Rik Osterlo (koji je danas u Googleu), naglašavao je značaj novog operativnog sistema za budućnost servisa. Skype je 2012. lansirao aplikaciju za Windows 8, ali su u pozadini napravljene značajne promjene u infrastrukturi kako bi se platforma prilagodila mobilnim uređajima.
„Nažalost, kada se Skype fokusirao na mobilne uređaje, postalo je očigledno da njegov peer-to-peer sistem više ne može pratiti zahtjeve mobilnog doba“, istakao je Voren.
Već 2012. godine, Microsoft je počeo migraciju Skype korisnika na svoju Messenger platformu kako bi poboljšao funkcionalnost na različitim uređajima. Ovaj prelaz trajao je nekoliko godina i bio je praćen brojnim problemima, uključujući duplirane poruke i višestruka ponavljanja poziva na različitim uređajima. Osnovne funkcije Skypea postale su nepouzdane, a uprkos brojnim redizajnima, platforma je nastavila da posrće.
„Već 2016. godine napisao sam da Microsoft mora da 'popravi Skype' nakon godina konstantnih problema“, podsjeća urednik Vergea.
U pokušaju da održi korak sa konkurencijom, Microsoft je 2017. godine predstavio radikalan redizajn Skypea, koji je više ličio na Snapchat nego na originalni Skype. Korisnici su loše prihvatili ovu promjenu, pa je Microsoft već 2018. bio primoran da vrati klasičniji izgled aplikacije. Ali do tada su aplikacije poput WhatsAppa, Messengera, FaceTimea i WeChata već zauzele vodeće pozicije u svijetu poruka i video poziva.
Još 2018. godine predvidio sam da će Microsoftu biti teško da vrati povjerenje korisnika, a ta se prognoza obistinila kada je Zoom postao dominantna platforma tokom pandemije COVID-19. Za razliku od Skypea, Zoom je nudio jednostavno i pouzdano iskustvo, privlačeći ogroman broj korisnika“.
Suočen s ovom promjenom, Microsoft se okrenuo svojoj Teams platformi, lansirajući njenu posebnu verziju 2020. godine kao zamjenu za Skype. Teams, dizajniran za grupnu saradnju, nije konkurisao aplikacijama poput WhatsAppa ili Messengera, već je ciljao na poslovne korisnike kojima su bile potrebne naprednije funkcije.
Danas Skype više ne funkcioniše kao zasebna jedinica unutar Microsofta. Ono što je ostalo od Skype tima sada je dio šireg Teams odjeljenja, koje razvija nove funkcije za tu platformu. Iako bi se Microsoftovo preuzimanje Skypea moglo smatrati neuspješnim, ono je ipak bilo ključno u razvoju Microsoft Teamsa. Mnoge osnovne tehnologije za Teams, uključujući infrastrukturu za pozive i poruke, potekle su iz Skypeovog koda.
Prema riječima Džefa Tipera, predsjednika Microsoft 365 sektora za kolaborativne aplikacije i platforme, Skypeova evolucija pomogla je oblikovanju Teamsa.
„Definitivno smo prošli evolucioni put u učenju kako da radimo A/V pozive“, rekao je Tiper u nedavnom intervjuu. Ipak, Microsoft još nije uspio da učini Teams popularnim među običnim korisnicima. Sa 320 miliona mjesečnih korisnika – većinom iz poslovnog sektora – Teams i dalje djeluje previše komplikovano za svakodnevnu upotrebu.
„Većina ljudi koje poznajem ne koristi Teams van posla, a iako Microsoft pokušava da objedini lične i profesionalne naloge u jednu aplikaciju, iskustvo je i dalje razočaravajuće“, dodaje Voren.
Postoje i stalne pritužbe na funkcionalnost Teamsa. Na primjer, prelazak između različitih poslovnih naloga može biti zbunjujući, a korišćenje ličnog naloga često izaziva probleme sa pristupom pozivima. Takođe, funkcije razmjene poruka su prilično bazične u poređenju sa konkurentima poput Slacka, iako Microsoft radi na njihovom poboljšanju.
Iako je redizajn Teamsa korak u pravom smjeru, Microsoft mora brže da rješava probleme korisnika ako želi da izbjegne greške koje su uništile Skype. Budućnost Teamsa u segmentu lične upotrebe ostaje neizvjesna. Ali jedno je sigurno – Skype jeste propao, ali je Microsoftu ostavio neprocjenjive lekcije koje su oblikovale Teams. Lekcije koje ne smije da zaboravi.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR