ECB snizila kamate sedmi put za 12 mjeseci; Lagard: Ako neko misli da živimo u svijetu bez šokova neka se preispita

Sastanak ECB počeo je 14:15, a u toku je obraćanje predsjednice te institucije. ECB je, očekivano, snizila kamatnu stopu za 25 baznih poena, čime će ona iznositi 2,25%.

Evropska centralna banka smanjila je danas kamatnu stopu koju plaća na depozite banaka za 25 baznih poena, čime je ona dostigla nivo od 2,25%, što predstavlja gornji kraj "neutralnog" opsega kamatnih stopa, koji se kreće od 1,75% do 2,25%. Pojam "neutralno" ovdje se odnosi na nivo kamatnih stopa koji nije ni stimulativan ni restriktivan za ekonomsku aktivnost. Prije ove odluke, ECB je tvrdila da su kamatne stope bile "restriktivne" i da su negativno uticale na ekonomsku aktivnost. Ovim posljednjim podešavanjem, ECB je uklonila referencu na "restriktivne" kamatne stope iz svojih zvaničnih izjava, signalizirajući da je svjesna da je dodatno popuštanje neophodno kako bi se suprotstavili ekonomskim izazovima izazvanim globalnim trgovinskim pitanjima.

Očekivano smanjenje kamatne stope dolazi u trenutku sve većih nesigurnosti u vezi sa globalnom trgovinom, naročito zbog posljedica carinskih politika američkog predsjednika Donalda Trampa, koje i dalje utiču na ekonomsku stabilnost eurozone. 

Iako je smanjenje kamatnih stopa bilo očekivano, predsjednica ECB Kristin Lagard bila je oprezna u davanju jasnih naznaka o budućim koracima.

Antena M u nastavku donosi hronologiju događaja i informacije o ishodu sjednice.

15:14 Monetarna politika "mora ostati prilagodljiva"

Lagard je upozorila da ne treba previše tumačiti nedavno izostavljanje ključne fraze kojom se monetarna politika opisivala kao „restriktivna“. Govoreći na konferenciji za medije, naglasila je da takve procjene zavise od pretpostavki o takozvanoj neutralnoj kamatnoj stopi – teorijskom nivou pri kojem monetarna politika ni ne podstiče, ni ne usporava ekonomiju.

Ipak, Lagard je ukazala da je gotovo nemoguće precizno odrediti tu neutralnu stopu u uslovima kada ekonomije trpe spoljne šokove.

„Ako iko u ovoj sali misli da živimo u svijetu bez šokova, neka digne ruku – ili neka se preispita“, rekla je oštro, ukazujući na složenost situacije s kojom se suočavaju donosioci odluka.

U kontekstu nastavljenih globalnih neizvjesnosti, Lagard je ponovila opredijeljenost ECB ka pristupu zasnovanom na podacima.

„U vremenu neizvjesnosti, važnije je nego ikad da budemo oslonjeni na podatke“, kazala je, nagovještavajući da će fleksibilnost i spremnost na prilagođavanje ostati ključni principi buduće politike.

15:06 Lagard: Odluka donesena jednoglasno

Lagard je potvrdila da je odluka Evropske centralne banke da smanji kamatne stope za 25 baznih poena bila jednoglasna. Naglasila je da, iako su razmatrane druge opcije, nije bilo podrške za veće smanjenje.

Uprkos smanjenju kamatnih stopa, Lagard je upozorila da banke postaju sve zabrinutije zbog ekonomskih rizika sa kojima se suočavaju njihovi klijenti. Ovo ukazuje na izazove s kojima se suočava finansijski sektor usljed promjenjivih ekonomskih uslova.

ECB ostaje posvećena svom osnovnom cilju – smanjenju inflacije na održivih 2%. Međutim, Lagard je jasno stavila do znanja da će akcije ECB biti „zavisne od podataka“, uz kontinuirana prilagođavanja na bazi ekonomskih pokazatelja.

Trgovinske napetosti i dalje ostaju značajan faktor, a Lagard je upozorila da eskalacija trgovinskih sukoba može uticati na inflaciju na nepredvidive načine. Iako carine mogu povećati troškove, napomenula je da bi trgovinska diverzifikacija mogla pomoći u smanjenju cijena.

Lagard je takođe ukazala na širi ekonomski uticaj trgovinskih napetosti, sugerišući da bi one mogle usporiti rast. Povećana neizvjesnost može obeshrabriti preduzeća da ulažu i potrošače da troše. Ipak, istakla je i pozitivan aspekt u vidu povećane potrošnje za odbranu i infrastrukturu, što bi moglo podstaći rast.

Gledajući unaprijed, Lagard je ukazala da mnogi ekonomski pokazatelji najavljuju mogući povratak cilju ECB od 2% inflacije, iako će put prema tom cilju biti oblikovan promjenjivim globalnim i domaćim uslovima.

14:56 Lagard upozorila na nesigurnost

Lagard je izrazila zabrinutost zbog ekonomskih izgleda, upozorivši da ostaje pod "izuzetnom nesigurnošću" i ukazujući na tekuće trgovinske tenzije, naročito one koje proizilaze iz Trampovog trgovinskog rata, koji su stvorili "nove barijere u trgovini".

Ovaj rastući trgovinski sukob, u kombinaciji sa promjenama u globalnim ekonomskim tokovima, očekuje se da će umanjiti povjerenje potrošača, a Lagard je sugerisala da bi potrošači mogli postati oprezniji u svojim potrošačkim navikama. Kao rezultat, ekonomski rast bi mogao naići na prepreke, uprkos naznakama stabilnosti u određenim sektorima.

S druge strane, u optimističnijem tonu, Lagard je priznala da je ekonomija vjerovatno zabilježila rast u prvom kvartalu godine, uz neke znakove stabilizacije u proizvodnji. Ipak, predsjednica ECB je upozorila da ukupni ekonomski izgledi ostaju visoko nesigurni, jer vanjski faktori poput trgovinskih poremećaja i dalje bacaju sjenku na budući ekonomski razvoj.

14:50 Počelo obraćanje Lagard

Predsjednica ECB Kristin Lagard počela je konferenciju za novinare u Frankfurtu. 

Konferenciju je otvorila čitanjem izvještaja ECB. 

14:40 Donijeta odluka o snižavanju kamatne stope

Evropska centralna banka (ECB) upravo je najavila sedmo smanjenje kamatnih stopa u ovoj godini, nastavljajući politiku monetarnog popuštanja u cilju podrške teško pogođenoj ekonomiji eurozone. Ova odluka dolazi kao odgovor na sve negativnije posljedice vanjskotrgovinskih tenzija, naročito na trajni trgovinski rat između SAD-a i različitih međunarodnih partnera, uključujući Evropsku uniju (EU). Aktivnosti ECB imaju za cilj da ublaže ekonomske posljedice ovih pritisaka, osiguravajući da ekonomska aktivnost u eurozoni ne doživi dalja pogoršanja uslijed globalne tržišne volatilnosti i promjenjivog povjerenja investitora.

Odluka o smanjenju kamatnih stopa usklađena je sa stalnim naporima ECB da podstakne ekonomiju, naročito nakon što su inflacioni pritisci, djelimično uzrokovani pandemijom COVID-19, počeli da popuštaju. ECB je svjesna da, iako je inflacija bila zabrinjavajuća u post-pandemijskom periodu, postojeće smetnje uzrokovane trgovinskim odnosima zahtijevaju dalju akciju kako bi se osigurao ekonomski rast. ECB je jasno stavila do znanja da će stalna neizvjesnost, zajedno sa američkim tarifama, dodatno opteretiti ekonomske prognoze za eurozonu. Prema riječima ECB, ove globalne tenzije vjerovatno će smanjiti povjerenje među domaćinstvima i preduzećima, što bi moglo dovesti do strožih uslova finansiranja širom eurozone.

Takođe, centralna banka je priznala da bi ova neizvjesnost mogla imati značajniji uticaj na ekonomiju nego što je prvobitno predviđeno. Trgovinski sukobi, koji su već izazvali značajnu tržišnu volatilnost, mogli bi ne samo oslabiti sentiment investitora, već i povećati troškove poslovanja, dodatno usporavajući rast u regionu. S obzirom na to, očekuje se da će ECB nastaviti da se oslanja na svoje instrumente monetarnog popuštanja kako bi podržala ekonomiju. Uprkos tim naporima, predsjednica ECB-a, Kristine Lagard, ostaje oprezna, naglašavajući da će bilo kakve daljnje odluke o politici zavisiti od podataka koji budu pristizali narednih dana.

14:29 ECB: Privredni izgledi eurozone se pogoršavaju

ECB je upozorila da se privredni izgledi eurozone pogoršavaju, navodeći sve izraženije globalne trgovinske tenzije kao ključni faktor usporavanja rasta.

Tokom sastanka navedeno je da proces smanjenja inflacije i dalje „ide po planu“, ali da rastuća neizvjesnost sve više narušava povjerenje i potrošača i preduzeća. ECB je takođe ukazala na to da su finansijska tržišta reagovala na trgovinske zabrinutosti povećanom volatilnošću, što bi moglo dodatno pooštriti uslove finansiranja širom eurozone.

"Ekonomija eurozone počela je da stiče određenu otpornost na globalne šokove, ali izgledi za rast su se pogoršali zbog rastućih trgovinskih napetosti. Povećana nesigurnost vjerovatno će smanjiti povjerenje među domaćinstvima i firmama, a nepovoljna i nestabilna reakcija tržišta na trgovinske napetosti mogla bi imati efekt stezanja finansijskih uslova. Ovi faktori mogu dodatno opteretiti ekonomske izglede eurozone.14:15 Očekivanja ulagača i tržišni sentiment", navode u ECB.

Tržišta s posebnom pažnjom prate hoće li Evropska centralna banka zadržati ocjenu da su trenutne kamatne stope i dalje „restriktivne“—što bi bio znak da postoji prostor za dodatno ublažavanje monetarne politike.

Posebno interesovanje izaziva i eventualno ažuriranje koje bi Lagard mogla dati o promjenama koje izazivaju globalne trgovinske barijere. Iako je ranije iznijela preliminarne procjene, osoblje ECB-a je u međuvremenu nastavilo s doradom podataka, što otvara mogućnost za detaljniji komentar, iako nova zvanična projekcija nije planirana prije juna.

Ulagači će takođe pažljivo osluškivati eventualna odstupanja od uobičajenog stava ECB da su odluke „zasnovane na podacima“ i da se donose „od sastanka do sastanka“. Očekuju se i pitanja o tome da li je ECB analizirao moguće efekte planiranog velikog povećanja javne potrošnje u Njemačkoj, koje najavljuje nova koaliciona vlast, i kakav bi to uticaj moglo imati na inflaciju i privredni rast. Ipak, očekuje se da će Lagard zaobići ta pitanja, s obzirom na to da ECB uobičajeno modelira isključivo već usvojene, a ne tek predložene politike.

Dodatnu složenost situaciji donosi i posljednje Istraživanje kreditne aktivnosti koje je sprovela ECB, a koje pokazuje da su banke u eurozoni prošlog kvartala pooštrile uslove za odobravanje kredita preduzećima, posebno u Njemačkoj i manjim članicama. Iako to pooštravanje nije bilo tako izraženo kao što se prvobitno strahovalo, motivisano je sve većom zabrinutošću zbog ekonomske perspektive. Istraživanje je takođe pokazalo pad potražnje za poslovnim kreditima, iako banke očekuju blagi oporavak u ovom kvartalu.

14:02 Euro blago oslabio u susret odluci o kamatnim stopama

Dok ulagači na finansijskim tržištima očekuju da ECB snizi kamatne stope euro je zabilježio blagi pad vrijednosti u odnosu na američki dolar i to 0,38%, na 1,1359 dolara, nakon što je ranije tokom dana dostigao vrijednost od 1,14 dolara, iako je i dalje trogodišnjeg maksimuma koji je dostigao prošle sedmice.

Neizvjesnost na tržištu utiče na povjerenje ulagača, naročito kada je riječ o globalnoj ekonomskoj perspektivi, jer trgovinske tenzije i mogući carinski nameti i dalje zamagljuju prognoze rasta i inflacije. Nepredvidive trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trampa dodatno komplikuju donošenje odluka centralnih banaka, s obzirom na to da se novi tarifni nameti još uvijek spominju.

13:43 Podsjećanje na ishod prethodnog sastanka ECB

ECB je na sastanku u martu snizila kamatnu stopu na depozite na 2,5%, čime je nagovijestila promjenu u monetarnoj politici. Predsjednica ECB Kristin Lagard istakla je "ogromnu nesigurnost" koja pogađa eurozonu, navodeći rizike poput trgovinskih ratova i rasta izdvajanja za odbranu, koji bi mogli dovesti do rasta inflacije.

Lagard je naglasila da politika ECB postaje "značajno manje restriktivna", s mogućnošću daljih smanjenja kamatnih stopa ili njihovog zadržavanja. Takođe, ukazala je na nedavne fiskalne promjene u Njemačkoj i Evropskoj komisiji koje imaju za cilj podsticanje rasta, ali je upozorila da potencijalne trgovinske napetosti, naročito s SAD, mogu ugroziti ekonomski napredak.

"Nesigurnost je ogromna", izjavila je tada Lagard, dok je ECB počela da se nosi sa sve složenijim izazovima.

13:32 Razlozi snižavanja kamatne stope

Stalna praksa ECB da smanjuje troškove zaduživanja tokom 2025. odražava kontinuirane izazove sa kojima se suočava eurozona, jer pritisci na cijene ostaju umjereni, a volatilnost tržišta je u posljednjim mjesecima u porastu. Glavni cilj ECB bio je da zadrži inflaciju pod kontrolom, koja je niža nego što se očekivalo. Najnovija procjena banke pokazuje da je aktuelna kriza na globalnim tržištima samo dodatno potvrdila stav ECB da je inflacija u eurozoni pod kontrolom, čime se opravdava nastavak politike ublažavanja.

Uticaj američkih carina na evropsku ekonomiju ne treba podcijeniti. Iako je predsjednik Tramp obustavio uvođenje nekih carina, mnoge su i dalje na snazi, a mogućnost daljeg eskaliranja predstavlja značajan problem. Prema procjenama ECB, ako carine budu zadržane ili eskalirale, stopa rasta u 20 zemalja koje koriste euro mogla bi se smanjiti za pola procentnog poena, što bi moglo poništiti oko polovinu predviđenog rasta, što predstavlja zabrinjavajuću perspektivu s obzirom na već krhke ekonomske uslove. U najgorem scenariju, ekonomski uticaj mogao bi biti još teži, naročito ako SAD pojačaju trgovinske barijere ili ako Evropska unija odluči da uzvrati.

Pored rizika od trgovinskog rata, nesigurnost u vezi sa američkim carinama takođe doprinosi volatilnosti finansijskih tržišta, što dodatno utiče na izglede za rast eurozone. Niz finansijskih indikatora koji utiču na cijene doživio je dramatične promjene, uključujući 9% jačanje eura u odnosu na druge glavne valute. Istovremeno, cijene energenata su naglo pale, a globalni rast, naročito u Kini, pokazuje znakove usporavanja, što je izazvalo kaskadni efekat na ekonomiju eurozone, dodatno pogoršavajući izazove s kojima se ECB suočava.

ECB je takođe upozorila da ove globalne nesigurnosti, sa mogućim viškom kineskih proizvoda na evropskom tržištu uslijed američkih carina, mogu dodatno smanjiti potražnju i vršiti pritisak na inflaciju. To bi moglo omogućiti ECB da brže postigne svoj ciljani nivo inflacije, naročito jer je inflacija u eurozoni uporno niska. Morgan Stanley sugeriše da bi, pod aktuelnim uslovima finansiranja, inflacija mogla pasti ispod cilja ECB od 2%. Ovaj scenario bi bio zabrinjavajući za ECB, jer inflacija ispod cilja može ukazivati na dublje ekonomske probleme, što bi moglo dovesti do dugoročne ekonomske stagnacije.

Kako se ECB približava donošenju svoje odluke, finansijska zajednica s velikom pažnjom prati izjave predsjednice Lagard tokom pres konferencije zakazane za 14:45 po srednjoevropskom vremenu. Investitori će tražiti bilo kakve naznake ili pojašnjenja u vezi s budućom politikom ECB. Posebno su zainteresovani za to da li će centralna banka i dalje koristiti jezik koji sugeriše da su kamatne stope i dalje restriktivne, jer bi takva izjava signalizirala da je dalja ublažavanje politike najvjerovatniji put. Takođe, tržišni učesnici bi željeli da čuju bilo kakve novosti o ekonomskim efektima trgovinskih barijera, jer su prethodne procjene ECB-a mogle postati zastarjele zbog brzih promjena u globalnoj trgovinskoj dinamici.

Lagard će se takođe suočiti sa pitanjima o očekivanim efektima povećane državne potrošnje u Njemačkoj. Nova koalicija u Njemačkoj obećala je značajna ulaganja u odbranu i infrastrukturu, što bi moglo podstaći rast i inflaciju u eurozoni. Međutim, ECB je obično izbjegavala davanje smjernica o uticaju predloženih politika dok one ne postanu službeno usvojene. 

U prethodnim izjavama, Lagard je nagovijestila da monetarna politika u eurozoni prelazi u manje restriktivan kurs, što signalizira da bi pristup ECB-a mogao evoluirati kako se ekonomski uslovi budu mijenjali. Ova promjena odražava stalnu potrebu ECB-a da balansira suprotstavljene pritiske: podsticanje ekonomskog rasta i istovremeno održavanje inflacije u ciljanom rasponu.