Nekadašnja premijerka Islanda skrenula je pažnju na neophodnost pristupa kvalitetnom obrazovanju na svim nivoima, kako bi se ljudski potencijal za izgradnju prosperitetnog društva iskoristio na najbolji način.
Mali na mapi, veliki u moći – Island pokazuje koliko se i sa veoma malom populacijom može steći izuzetno pozitivan imidž u međunarodnim odnosima.
Katrin Jakobsdotir, koja je bila premijerka Islanda od 2017. do 2024. i za to vrijeme postala jedno od prepoznatljivih lica progresivne politike u nordijskom regionu, prepoznata je po dosljednoj posvećenosti transparentnosti, održivosti i očuvanju kulturnog identiteta. Na međunarodnu scenu donijela rijetku kombinaciju intelektualne dubine i praktičnog, promišljenog liderstva. U razgovoru za Antenu M tokom ESG Adria samita govorila je o posebnostima malih zemalja, ravnopravnosti polova, otpornosti demokratije, izazovima digitalnog doba, ali i značaju jezika sa malim brojem govornika i njegovoj poziciji u digitalnom svijetu.
Njen stav nije oblikovan snagom neke globalne sile, već jasnoćom i fokusom male nacije od svega oko 400.000 stanovnika.
„Naš opstanak se, zapravo, zasniva na ideji da svijet funkcioniše u jednom skoro ravnopravnom poretku“, kaže ona. „Uvijek ističemo da je za nas ključno da se međunarodno pravo poštuje“.
U multilateralnom sistemu, gdje se glasovi svih država – velikih i malih – uvažavaju ravnopravno, Island je pronašao i smisao i uticaj.
„Iako su njihove ekonomije manje, baš kao i broj stanovnika, često imaju izuzetno važne ideje koje mogu da doprinesu globalnom dijalogu“, rekla je Jakobsdotir govoreći o malim zemljama. „To je moje iskustvo, a upravo tu vidim ljepotu multilateralizma“.
Iako su takvi sistemi posljednjih godina pod sve većim pritiskom, naša sagovornica vjeruje da su i dalje od ključne važnosti.
„Doveli su do mnogih pozitivnih pomaka i uspjeha. Za male zemlje – to je put do uticaja i prosperiteta“, dodala je.
Biti mala zemlja ima svojih prednosti
Prema riječima Jakobsdotir., biti mala zemlja nije mana – iako sa sobom nosi određene izazove.
„U maloj zemlji, gdje svi svakog znaju, ponekad zna biti prilično teško“, priznaje. „Moramo istovremeno raditi na više frontova. Nekad osjećam da, baš zato što nas je malo, imamo dodatni teret“.
Mali broj ljudi zahtijeva inovativne i inkluzivne strategije kako bi se iskoristio puni potencijal svakog pojedinca.
„Zato je važno imati pravičan obrazovni sistem, koji svima omogućava pristup kvalitetnom obrazovanju – od ranog djetinjstva pa sve do univerziteta“, objašnjava ona. „Tako zapravo i iz tog malog broja ljudi dobijate mnogo više“.
Njena vlada radila je na tome da ovakvu viziju pretvori u stvarnost kroz reforme obrazovne politike – uključujući širenje predškolskog obrazovanja i jačanje nauke, tehnologije i inovacija putem povećanih ulaganja u istraživanja. Zahvaljujući tom pristupu, Island je pod njenim vođstvom dosljedno bio među najbolje rangiranim zemljama u okviru OECD-a kada je riječ o kvalitetu i dostupnosti obrazovanja.
Raznolikost takođe igra sve značajniju ulogu u promjenjivoj slici islandske nacije. Sa otprilike 18% stanovništva koje čine imigranti, zemlja se razvila iz „vrlo male, homogene zajednice“ u društvo koje je danas daleko raznolikije.
Vlada koju je vodila Jakobsdotir podržavala je inkluzivne politike imigracije i donijela zakone koji su unaprijedili prava i integraciju stranaca, uključujući tražioce azila.
Za rodnu ravnopravnost nema pravolinijskog puta
Kao jedna od rijetkih žena koja je vodila državu, Jakobsdotir je duboko svjesna složenih odnosa roda u politici i procesu odlučivanja.
„Mislim da žene donose drugačije kvalitete za pregovarački sto. Donose drugačija životna iskustva. Kada imate i muškarce i žene u donošenju odluka, jednostavno, dobijate bolji ishod – jer dolazi iz različitih perspektiva i pozadina“, rekla je ona.
Tokom njenog mandata, Island je zadržao titulu rodno najravnopravnije zemlje na svijetu, prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnom rodnom jazu – rezultat politika kao što su sertifikacija jednakih plata, reforme roditeljskog odsustva i zakoni o ravnopravnosti na radnom mjestu. Ipak, upozorava da napredak nije nikada zagarantovan.
„Zapravo je bilo manje žena na pozicijama kada sam odlazila, nego kada sam preuzela dužnost“, naglasila je naša sagovornica.
Put ka rodnoj ravnopravnosti, napominje, nije prav.
„Uvijek ima nazadovanja, otpora... Stalno se pojavljuju nove prepreke i izazovi. To je borba koju ćemo nastaviti da vodimo“, poručila je Jakobsdotir.
Povjerenje, transparentnost i borbe za demokratiju
Među postignućima na koja je njena vlada najponosnija izdvaja se rad na jačanju transparentnosti.
„Napravili smo značajan pomak. Učinili smo informacije o državnom budžetu dostupnim javnosti, otvorili rasporede ministara“, podsjetila je.
Island je za vrijeme njenog mandata usvojio zakone koji obavezuju na objavljivanje sastanaka ministara i njihovih finansijskih interesa, kao i na strožu kontrolu u javnim nabavkama.
Povjerenje, obrazovanje i istina u digitalnom dobu
„Mnogo je stvari koje su ključne za izgradnju povjerenja i sigurnosti u društvu. Jedna od najvažnijih je transparentnost“, poručuje Jakobsdotir, ističući da demokratije širom svijeta danas ne prolaze samo kroz političke izazove, već se suočavaju s dubljom krizom.
„Vrlo je teško voditi otvorenu raspravu kada iza kulisa djeluju nevidljive sile koje šire dezinformacije i lažne vijesti“, ocijenila je.
Ona ističe da u takvom okruženju obrazovanje mora preuzeti centralnu ulogu.
„Kritičko mišljenje, sposobnost da analiziramo sadržaj kojim smo okruženi u digitalnom prostoru – to je danas jedan od ključnih zadataka obrazovnog sistema“, naglašava.
Njena vlada uvela je medijsku pismenost u školske programe i finansirala inicijative koje se bore protiv lažnih informacija i podstiču građansko obrazovanje.
Prema njenim riječima, ako Island ima jedan dar koji nudi svijetu, to su njegovi obnovljivi izvori energije – geotermalna i hidroenergija, ali način na koji se ta energija koristi i dalje izaziva rasprave.
„Po mom ličnom uvjerenju, ta energija treba da služi opštem dobru“, ističe Jakobsdotir. „Imamo nacionalnu energetsku kompaniju i tokom cijele svoje političke karijere jasno sam zastupala stav da tako i treba da ostane – u javnom vlasništvu, a ne u rukama privatnika“.
Njena vlada donijela je i zakone koji štite netaknutu divljinu i postavila cilj da Island do 2040. postane karbonski neutralna zemlja. Taj plan uključuje zabranu novih istraživanja nafte, kao i ulaganja u električni saobraćaj i zelenu infrastrukturu.
„Moramo pronaći ravnotežu između očuvanja prirodne ljepote i iskorišćavanja energije za dobrobit svih“, poručila je.
Govoreći o ekonomiji u širem smislu, Jakobsdotir podsjeća na prekretnicu nakon finansijske krize 2008. godine.
„Zahvaljujući promjenama u vladinoj politici, vidjeli smo veliki rast u oblasti istraživanja i inovacija“, objašnjava. Njena vlada povećala je ulaganja u naučno-istraživački rad i osnovala fondove za inovacije, što je doprinijelo da se Island visoko pozicionira na svjetskim listama inovativnosti.
„To je bila svjesna odluka – da se fokusiramo. I mislim da je to bilo izuzetno vrijedno za islandski ekonomski razvoj“, rekla je.
Knjiga, jezik i digitalna prijetnja
Kao književnica, Jakobsdotir priznaje da osjeća zabrinutost zbog uticaja digitalnog svijeta na čitalačke navike.
„Pomalo me plaši to što nam pažnja sve kraće traje. Teže nam je da se fokusiramo na čitanje, a sve više vremena provodimo u digitalnom prostoru“, primjećuje.
Posebno je zabrinjava način na koji se tretira kreativni sadržaj.
„Tehnološke kompanije masovno ‘grebu’ internet da bi dobile podatke, koristeći se tekstovima koje su pisali autori kako bi stvarali novi sadržaj – bez poštovanja autorskih prava, bez imena i prezimena. To je zaista zabrinjavajuće, naročito za kreativne industrije“, skrenula je pažnju.
Njena vlada zalagala se za jaču zaštitu intelektualne svojine i prava umjetnika u digitalnom prostoru, kao i za učešće u evropskim naporima da se regulišu generativna vještačka inteligencija i tehnološke platforme.
„To je veliki izazov koji još nijesmo spomenuli, ali postoji“, dodala je.
Ipak, ona pronalazi nadu u napretku. Kroz uporan dijalog, Island je uspio da motiviše velike tehnološke kompanije da podrže islandski jezik u svojim proizvodima.
„Zahvaljujući tome sada zapravo možemo koristiti islandski jezik u digitalnom svijetu, a to je bio vrlo pozitivan razvoj“, kaže ona.
Za Jakobsdotir, jezik je od osnovne važnosti.
„Apsolutno, morate biti u mogućnosti da ga koristite – na tabletima, telefonima i kada komunicirate sa novim tehnologijama“, naglašaba ona.
Njena administracija je digitalno očuvanje islandskog jezika postavila kao prioritet, stvarajući digitalne alate, jezičke modele i obrazovne aplikacije kako bi jezik ostao živ i vitalan.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR