Novac – sila koja oblikuje svijet

Smatrati novac samo sredstvom za kupovinu dobara znači zanemariti njegov dubok uticaj na naše svakodnevne živote.

Za Antenu M piše: Ana Nives Radović 

Sve češće čujemo da se novac transformiše i da u digitalnoj eri dobija praktičnije načine primjene koji vremenom postaju dio svakodnevice, ali kada bi neko postavio pitanje šta je zapravo novac većina bi najvjerovatnije odgovorila da je to ono što koriste za kupovinu, a to je samo djelić suštine. Novac, kakvim ga znamo, mnogo je više od praktičnog alata za kupovinu u prodavnici ili plaćanja računa. On je krvotok ekonomskih sistema i nevidljiva sila koja upravlja tokovima dobara, usluga i bogatstva širom svijeta.

Ispod površine svakodnevnih transakcija, novac igra niz nezamjenljivih uloga koje su i složene i ključne za funkcionisanje modernog društva.

Sredstvo razmjene

Zamislite svijet bez novca. Imate paradajz, ali vam trebaju cipele. Da biste dobili cipele, morate pronaći nekoga ko ne samo da pravi cipele već i želi paradajz zauzvrat. Ovo je neefikasnost trampi, drevnog sistema koji je funkcionisao kada su društva bila mala i relativno samodovoljna.

Novac je riješio ovaj problem služeći kao sredstvo razmjene. Umjesto oslanjanja na trampu, koja je nezgrapna i nespretna, novac omogućava da se transakcije odvijaju bez poteškoća. Ne morate da tražite nekoga ko tačno želi ono što vi nudite – jednostavno razmijenite novac i transakcija je gotova. Novac je, jednostavno rečeno, ulje koje omogućava da ekonomski motor funkcioniše glatko.

Obračunska jedinica

Ako je novac ulje u motoru, on je takođe i lenjir kojim se sve mjeri. Novac djeluje kao jedinica obračuna, standardizovana mjera koja društvu pomaže da uporedi vrijednost dobara i usluga. Lako je znati da je knjiga od 20 eura skuplja od čokolade od pet eura jer su obje cijene izražene na isti način.

Bez ovog zajedničkog imenioca, ekonomski obračuni bi bili haotični. Zamislite da pokušavate da izračunate cijenu kuće ne u terminima novca, već u broju konja ili džakova žita koji bi bili potrebni da je kupite. Novac pojednostavljuje poređenje vrijednosti, omogućavajući finansijsko planiranje, budžetiranje i investiranje.

Čuvar vrijednosti

Pored olakšavanja transakcija, novac igra ključnu ulogu kao čuvar vrijednosti. Za razliku od kvarljivih dobara poput voća ili čak fizičkih dobara kao što su kuće, koje su vezane za lokaciju, novac je u ovom smislu znatno praktičniji. Iako se njegova vrijednost vremenom mijenja, on ipak zadržava vrijednost znatno duže od namirnica, a prenosiv je za razliku od nepokretne imovine.

Ova funkcija je posebno važna u ekonomiji u kojoj pojedinci i preduzeća teže da akumuliraju bogatstvo i odlažu potrošnju. Bez toga da novac služi kao pouzdan čuvar vrijednosti, koncept dugoročne štednje, investicija ili planiranja penzije bio bi neizvodljiv.

Sredstvo odložene isplate

Ako ste nekada uzeli kredit za kupovinu automobila, stana ili za školovanje, oslonili ste se na ulogu novca kao sredstva odložene isplate. Ova funkcija omogućava ljudima i preduzećima da pozajme danas uz obećanje da će vratiti u budućnosti, koristeći novac kao sredstvo.

Od poslovnih poduhvata do ličnih investicija, sposobnost da se obezbijedi kredit je temelj ekonomskog rasta. Obećanje budućeg novca omogućava investicije koje bi bile nemoguće ako bi svi morali da posluju samo gotovinom raspoloživom u određenom trenutku. Hipoteke, studentski krediti i poslovni zajmovi oslanjaju se na sposobnost novca da olakša transakcije kroz vrijeme.

Standard odložene isplate

Blisko povezano sa odloženim isplatama je uloga novca kao standarda odložene isplate. Ugovori i pravne obaveze, bilo da su plate, ugovori o zakupu ili dugoročni zajmovi, često su definisani u monetarnim terminima. Ovo stvara stabilan, predvidiv okvir za ekonomske transakcije.

Znanje da će euro danas vjerovatno vrijedeti blizu eura sjutra stvara pouzdanost i povjerenje u finansijski sistem, iako pojave poput inflacije nijesu zanemarive. Ipak, bez toga, svaki zajam ili zakup bi dolazio sa neizvjesnošću neprestano promjenljivih aranžmana trampi ili brzo promjenljivih standarda.

Otključavanje potencijala

Omogućavajući efikasne razmjene, novac ljudima i preduzećima omogućava da se specijalizuju u proizvodnji onoga u čemu su najbolji. Zamislite kada bi svaki pojedinac morao sam da uzgaja svoju hranu, pravi svoju odjeću i gradi svoju kuću. Društvo bi bilo zaglavljeno na primitivnom nivou produktivnosti.

Uz novac, neko može da postane stručnjak za proizvodnju određenih predmeta, dok se drugi specijalizuje za uzgajanje hrane, a oboje imaju koristi od trgovine. Ova podjela rada – kamen temeljac ekonomske teorije – povećava produktivnost i stvara bogatstvo neophodno za poboljšanje životnog standarda. Što je razmjena dobara i usluga efikasnija, to društvo više napreduje.

Likvidnost i prenosivost

Praktičnost novca ne završava se olakšavanjem trgovine, jer je on takođe veoma likvidan i prenosiv. Likvidnost se odnosi na to koliko lako novac može da se pretvori u dobra ili usluge, a po ovom pitanju je neprevaziđen. Pokušajte brzo da prodate kuću ili automobil i shvatićete koliko su mnoge fizičke imovine nelikvidne u poređenju sa novcem.

Pored toga, prenosivost novca, bilo u obliku gotovine, platnih kartica ili digitalnih transfera, čini ga izuzetno praktičnim. Njegova sposobnost da se lako prenosi preko granica i između pojedinaca omogućava nesmetane transakcije u sve međusobno povezanijem svijetu.

Puls zdravlja države

Novac djeluje i kao mjera ekonomskih performansi. Ekonomski pokazatelji poput stope inflacije, kamatnih stopa i bruto domaćeg proizvoda (BDP) izraženi su u monetarnim terminima, a ove metrike pružaju pregled stanja ekonomije, pomažući vladama, preduzećima i pojedincima da donose odluke na osnovu informisanosti.

Inflacija, na primjer, pokazuje koliko se kupovna moć gubi tokom vremena, dok BDP otkriva veličinu i stopu rasta ekonomije jedne zemlje. Praćenjem ovih pokazatelja, donosioci odluka mogu da se prilagođavaju, a građani da planiraju budućnost. Bez novca kao mjerila, procjena ekonomskih kretanja bila bi nemoguća.

Novac, kao višestruki alat modernog društva, u srcu je toga kako trgujemo, planiramo, štedimo, investiramo i čak razumijemo zdravlje pojedinih država. On omogućava naš specijalizovani ekonomski sistem, pruža standard vrijednosti kroz vrijeme i prostor i osigurava da ljudski potencijal može biti u potpunosti realizovan.

--------------------

Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike Antena M objavljuje svakog utorka i četvrtka. Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.