Kamatne stope – saveznik ili neprijatelj u štednji i zaduživanju

Kamatne stope igraju ključnu ulogu u svakodnevnom životu, iako često ne razmišljamo o njima na taj način, jer nevidljivo oblikuju našu finansijsku stvarnost.

Za Antenu M piše: Ana Nives Radović

Kamatne stope su u našim životima prisutnije nego što nam se na prvu misao čini, jer bilo da uzimate pozajmicu, koristite kreditnu karticu ili čuvate novac na štednom računu, one su dio mnogih procesa, bilo da „rade“ za vas ili drugu stranu.

Mnogima djeluju komplikovano, a njihovo pominjanje nikad dovoljno jasno, ali kamatne stope zapravo su ključ za razumijevanje načina na koji novac cirkuliše kroz ekonomiju – i u ili iz vašeg džepa. Bilo da pozajmljujete, štedite ili investirate, kamatne stope utiču na sve.

Jednostavnije rečeno, kamatna stopa je poput naknade koju plaćate za pozajmljivanje novca ili nagrade koju dobijate jer pozajmljujete. Na primjer, ukoliko pozajmite 1.000 eura od banke po kamatnoj stopi od 5% na kraju godine dugovaćete banci 1.050 dolara – vaših prvobitnih 1.000 dolara plus 50 dolara kamate. S druge strane, ako stavite tih 1.000 dolara na štedni račun koji zarađuje 3%, zaradićete 30 dolara do kraja godine, samo zbog toga što ste pustili svoj novac da stoji u bankci. No, u praksi najčešće sve izgleda mnogo složenije.

Kamatne stope su poput nevidljivih ruku koje dodiruju sve u finansijama, a odnose se na kredite, hipoteke, štedne račune, ali i na finansijske aktivnosti koje obavlja država. Zajmodavci naplaćuju kamate jer ipak novac ne dolazi besplatno. Oni koji ulažu dobijaju kamate kao nagradu za povjerenje koje ukazuju pomoću svog novca, kao i kompenzaciju za to što taj novac ne koriste za nešto drugo.

Plaćaju se doslovno oduvijek 

Iako mogu izgledati kao tekovina modernih finansija, kamatne stope stare su koliko i plaćanja, jer su ljudi u drevnoj Mesopotamiji, dakle oko 2,000 godina prije nove ere, naplaćivali kamate na stvari poput žita i srebra, jer pozajmljivanje novca nije bilo baš sigurno u to vrijeme – naplaćivanje kamata bio je način da se uzme u obzir rizik od neplaćanja. Pored toga, ako neko mora da čeka čitavu godinu da bi vratio svoju imovinu, zar ne bi trebalo i da bude nagrađen za strpljenje...

Različita društva imala su različite poglede na kamate. Neki drevni vjerski pokreti smatrali su da je u redu naplaćivati kamate strancima, ali ne i svojim ljudima, pa čak i danas islamske finansije zabranjuju kamate (koje se zovu „riba“) i podstiču kreativnije modele dijeljenja profita. U srednjem vijeku, Katolička crkva je zauzela strogu poziciju protiv visokih kamatnih stopa, nazivajući to lihvarstvom.

Do 17. vijeka, kako su ekonomije rasle i trgovina cvjetala, kamatne stope su postale normalan dio finansijskog života, a danas su motor koji pokreće ekonomiju - od ličnih štednih računa do multimilijarderskih korporacija i državnih politika, kamatne stope utiču na sve.  

Dakle, kamatne stope su oduvijek prisutne i veoma su važne, ali zašto bi one trebalo da interesuju nekoga ko se ne bavi finansijama? Prvo, kamatne stope utiču na vaš novčanik. Više kamatne stope znače da pozajmljivanje novca (pri čemu se misli na kreditne kartice i kredite) postaje skuplje. Kada su kamatne stope niže – ne zarađujete mnogo, ali pozajmljivanje postaje jeftinije.

Na višem nivou, kamatne stope su takođe najbolji prijatelj – ili najgori neprijatelj – ekonomije. Centralne banke širom svijeta prilagođavaju kamatne stope kako bi ekonomiju držale na pravom putu. Ako inflacija izlazi iz kontrole, one bi mogle povećati kamatne stope kako bi smirile stvari. Ako se ekonomija bori, smanjiće stope kako bi podstakli potrošnju i investiranje.

Važnija tema nego što se čini

Razlog zbog kojeg pozajmljivanje novca košta više vam se možda čini kao to što štednja donosi malu nagradu od banke ili kao način na koji centralne banke kontrolišu ekonomiju jednostavnim podešavanjem kamatnih stopa. Bilo da aplicirate za kredit, stavljate gotovinu na štedni račun ili pokušavate da shvatite inflaciju, kamatne stope su uvijek prisutne, tiho oblikujući ekonomiju, uz uticaj na vaš finansijski život.

Rizik od mogućnosti da pozajmica ne bude vraćena je razlog zašto banke i investitori naplaćuju kamate, želeći kompenzaciju za preuzimanje rizika da možda neće ponovo vidjeti svoj novac. Što je rizik veći, to je viša kamatna stopa. Na primjer, ako ste propustili nekoliko uplata u prošlosti, banka vas vidi kao rizičnijeg klijenta i zato će vam naplatiti više kamate kako bi pokrila mogućnost da možda nećete vratiti kredit.

Ako vam neko ponudi 100 eura danas ili 100 eura za pet godina, šta biste izabrali? Novac danas vrijedi više jer možete da ga investirate, potrošite ili učinite da od njega dobijete novi izvor prihoda. Vremenska vrijednost novca je takođe razlog zbog kojeg povjerioci naplaćuju kamate, odričući se prilike da koriste taj novac danas. Dakle, kada pozajmljujete, plaćate im dodatno, odnosno kamatama, da nadoknadite ono što propuštaju. To je takođe razlog zašto banke plaćaju kamate na vašu štednju. Dok koriste vaš novac za finansiranje kredita, a kamate su njihovo „hvala“ za to što im omogućavate da ga pozajmljuju.

Kamatne stope ne utiču samo na pozajmljivanje – one vas takođe motivišu da štedite. Kada stavite svoj novac na štedni račun, banka vam daje kamate kao nagradu. To ne pomaže samo vama – pomaže i ekonomiji. Banke koriste vašu štednju da pozajmljuju novac preduzećima i drugim ljudima. Dakle, kada kamatne stope porastu, to podstiče više ljudi da štede, što može pogurati širu ekonomsku ekspanziju.

Ne zaboravimo i inflaciju – tog krivca koji čini da sve, od kafe do vožnje, postane skuplje tokom vremena – a koji predstavlja veliki razlog zabrinutosti za za centralne banke. U ovoj situaciji kamatne stope imaju ulogu tajnog alaa za kontrolisanje inflacije.

Kada inflacija počne previše da raste, centralne banke povećavaju kamatne stope, što pozajmljivanje čini skupljim jer smanjuje potrošnju i dovodi do smanjenja tražnje za robom i uslugama. Kao rezultat, to pomaže usporavanju inflacije, no ako je, s druge strane, inflacija preniska, centralne banke mogu smanjiti kamatne stope, čineći kredite jeftinijim. To podstiče potrošnju, što zagrijava ekonomiju i održava inflaciju na zdravom nivou.

Takođe, kamatne stope nijesu samo nasumičan broj, već jedan od najmoćnijih alata koje centralne banke koriste za upravljanje ekonomijom. Kada je ekonomija spora i treba joj podsticaj, centralne banke snižavaju kamatne stope. Ovo čini pozajmljivanje jeftinim, podstičući preduzeća da investiraju, a potrošače da više troše. Međutim, kada stvari postanu previše vruće – kada inflacija divlja i ekonomija preti da pregreje – centralne banke povećavaju kamatne stope da ohlade situaciju, a to podiže cijenu pozajmljivanja, usporava potrošnju i konačno pomaže da se ekonomija održi u ravnoteži.

Utiču na sve oko nas

Upravo ovakva pravila omogućavaju praćenje „signala“ koje promjene kamatnih stopa šalju, pa su za preduzeća one poput semafora – kada su niske, to je zeleno svijetlo za ulaganje u nove projekte – bilo da se radi o širenju operacija, kupovini nove opreme ili istraživanju. Pozajmljivanje novca je jeftinije, pa su kompanije sklonije da preuzmu rizik i rastu. Međutim, kada stope porastu, zeleno svijetlo se pretvara u žuto, a preduzeća počinju da usporavaju, odlažući ili smanjujući ulaganja, dok prečeste situacije poput ove usporavaju ekonomiju.

Na ličnom nivou, kamatne stope pomažu da se odredi da li možete priuštiti kupovinu stana, automobila ili neki drugi veći trošak za koji je potrebno finansiranje pozajmljenim sredstvima. Niže stope znače da je pozajmljivanje novca jeftinije, tako da su ljudi skloniji da uzimaju kredite za velike kupovine. Zbog toga ovo možemo zamisliti i kao neku vrstu „sniženja“ na novac – dobijate više za manje. Međutim, kada stope porastu, pozajmljivanje postaje skuplje, a uzimanje kredita pretvara se u noćnu moru. I ovdje kao rezultat dobijamo usporavanje ekonomije, jer bez podignutih sredstava za kupovinu takođe dolazi do usporavanja ekonomije.

Tržište nekretnina je posebno pod uticajem kamatne politike, pa kada su stope hipotekarnih kredita niske, više ljudi može da priuštiti kupovinu stana, što povećava tražnju i gura cijene nekretnina naviše, ali kada stope porastu, troškovi stambenih kredita se povećavaju, čineći nekretnine manje pristupačnim i često uzrokujući usporavanje tržišta. Ovo posljedično dovodi do nižih cijena nekretnina – ili barem otežava prodaju po planiranim cijenama.

Oprez pri donošenju odluka vezanih za kamatne stope ne očekuje se samo od domaćinstava ili kompanije – i vlade su te koje na ovo moraju da obrate pažnju. One pozajmljuju novac putem obveznica kako bi finansirale stvari kao što su izgradnja puteva, poboljšanje zdravstvene zaštite ili obrazovanje. Kada su kamatne stope visoke, pozajmljivanje postaje skuplje, što može značiti da vlade moraju da smanje troškove ili akumulirati više duga. Niske stope, međutim, daju vladama prostor da više ulažu u javne projekte bez prevelikog opterećenja budžeta.

Takođe, kamatne stope mogu da utiču i na vrijednost valute korišćene u nekoj zemlji. Više stope obično privlače strane investitore koji traže bolje prinose, što može da poveća vrijednost valute. Snažnija valuta čini uvezene proizvode jeftinijim, ali takođe otežava preduzećima iz zemlje da prodaju robu u inostranstvu, pošto njihovi proizvodi postaju skuplji za strane kupce.

--------------------

Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike Antena M objavljuje svakog utorka i četvrtka. Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.