Za Antenu M piše: Ana Nives Radović
Pored onoga što u međunarodnim transakcijama označava SWIFT u dokumentaciji nailazimo i na IBAN. Dok SWIFT identifikuje banku kroz koju prolazi transakcija, IBAN identifikuje tačan račun primaoca unutar te banke. Drugim riječima, bez IBAN-a bi međunarodne uplate bile kao slanje pošiljke samo sa nazivom pošte, ali bez precizne adrese primaoca. IBAN rješava taj problem uvođenjem jedinstvenog i standardizovanog formata broja računa koji smanjuje greške i ubrzava obradu plaćanja.
IBAN (skraćeno od International Bank Account Number – međunarodni broj bankovnog računa) je standardizovani međunarodni format broja bankovnog računa koji olakšava i unapređuje tačnost prekograničnih transakcija. IBAN ne zamjenjuje broj računa, već ga proširuje dodatnim podacima koji pomažu u preciznoj identifikaciji računa u međunarodnom platnom prometu.
Evropsk komitet za bankarske standarde (ECBS) uveo je IBAN 1997. s ciljem da se smanji broj grešaka u unosu podataka prilikom međunarodnih uplata. Prije toga, banke su koristile različite sisteme označavanja računa, što je često dovodilo do kašnjenja, pogrešno usmjerenih uplata i dodatnih troškova.
Rješenje ovog problema je IBAN jer uvodi jedinstven format broja računa koji je lako čitljiv i automatski provjerljiv. Svaka zemlja koja koristi IBAN ima tačno definisanu dužinu i strukturu, a ukupna dužina može biti do 34 znaka.
IBAN ima nekoliko elemenata – dvoslovni kod države (npr. ME za Crnu Goru), dvije kontrolne cifre koje služe za provjeru ispravnosti IBAN-a i smanjuju rizik od grešaka, identifikator banke, koji omogućava sistemu da prepozna banku u kojoj se vodi račun, kao i broj računa koji banka dodjeljuje klijentu. Za razliku od SWIFT-a, koji služi za komunikaciju između banaka, IBAN se koristi isključivo za identifikaciju računa unutar platnih sistema.
Kako funkcioniše IBAN
Kada neko želi da pošalje novac na strani račun, IBAN omogućava sistemu da automatski provjeri da li su unijeti podaci ispravni. Ukoliko postoji greška u broju, transakcija može biti odmah odbijena, čime se izbjegavaju pogrešno usmjereni transferi i dodatni troškovi.
Da bi uplata bila uspješno izvršena, potrebno je unijeti IBAN primaoca, SWIFT/BIC kod banke i ostale relevantne podatke. Zbog toga se IBAN često koristi sa SWIFT-om kako bi međunarodni transferi bili brži i sigurniji.
Danas više od 80 zemalja širom svijeta koristi IBAN standard. Evropska unija i zemlje SEPA (Single Euro Payments Area) uvele su IBAN kao obavezan format za sve domaće i međunarodne transakcije u eurima. Pored Evrope, IBAN se koristi i u mnogim drugim zemljama, uključujući Bliski Istok i Karibe, dok ga SAD, Kanada, Australija i Kina još nijesu u potpunosti usvojile.
U Evropi i SEPA zoni, IBAN je neizostavan za sve transakcije unutar SEPA sistema, bilo da su domaće ili međunarodne. Nekada je za međunarodna plaćanja unutar SEPA-e bio potreban i SWIFT kod, ali je 2016. godine počelo njegovo postepeno ukidanje za standardna SEPA plaćanja u eurima, zahvaljujući pravilu poznatom kao "IBAN-only". Međutim, kada se novac šalje iz SEPA zone u zemlju koja nije dio tog sistema, SWIFT kod je i dalje neophodan – uz IBAN, ako ga banka primaoca koristi.
IBAN donosi brojne prednosti za međunarodni platni promet. Zahvaljujući kontrolnim ciframa, smanjuje greške u unosu jer sistem automatski prepoznaje nepravilnosti prije nego što transakcija bude obrađena. Takođe, omogućava brže procesuiranje uplata, budući da banke lako prepoznaju ispravne podatke, čime se smanjuje potreba za ručnim provjerama. Tačnost IBAN-a doprinosi i nižim troškovima, jer smanjuje dodatne naknade za korekciju pogrešnih transakcija, a kao univerzalni standard, olakšava identifikaciju računa širom svijeta, što poboljšava sigurnost i efikasnost plaćanja.
Ipak, iako znatno poboljšava tačnost međunarodnih uplata, IBAN nije univerzalno prihvaćen u svim zemljama, posebno u državama koje koriste sopstvene sisteme identifikacije računa. Takođe, IBAN ne zamjenjuje SWIFT kod, već ga dopunjuje – dok IBAN identifikuje pojedinačni račun, SWIFT identifikuje banku kroz koju se transakcija obavlja.
--------------------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike Antena M objavljuje dva puta sedmično.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR