ESG je mnogo više od korporativne odgovornosti – to je ključni pokretač dugoročnog poslovnog uspjeha zahvaljujući kojem kompanije imaju mogućnost da postanu otpornije, prilagodljivije i konkurentnije, što ih čini bolje pripremljenima za ekonomske oscilacije, regulatorne promjene i promjenjiva očekivanja potrošača.
Za Antenu M piše: Ana Nives Radović
Nekada su finansijski izvještaji bili jedino mjerilo uspjeha kompanija, no on se danas ne ocjenjuje samo kroz brojke, već i kroz uticaj na društvo i okolinu – kako zbog sve složenijih tržišnih rizika, tako i zbog rastućih očekivanja investitora.
Ovaj pristup učinio je da se u poslovnom svijetu i informisanju o njemu sve češće susrijećemo sa akronimom ESG (i-es-dži) koji objedinjuje faktore koji oblikuju ključni okvir za procjenu dugoročne održivosti i otpornosti kompanija.
ESG predstavlja skraćenicu za ekološke (Environmental), društvene (Social) i upravljačke (Governance) faktore – tri ključna aspekta koji procjenjuju koliko odgovorno neka kompanija posluje. Preduzeća su se ranije ocjenjivala prvenstveno na osnovu finansijskih rezultata, ali ESG proširuje ovu perspektivu uzimajući u obzir uticaj kompanije na svijet oko sebe, zahvaljujući čemu ovaj koncept pruža širi i sveobuhvatniji okvir za mjerenje korporativne odgovornosti, upravljanja rizicima i dugoročne održivosti.
ESG je u suštini finansijski i ekonomski koncept jer direktno utiče na upravljanje rizicima, investicione odluke i poslovne rezultate kompanija. Kompanije se suočavaju s raznim ESG rizicima – poput ekoloških propisa, društvenih kontroverzi ili neuspjeha u upravljanju – koji mogu da dovedu do finansijskih gubitaka, pravne odgovornosti ili narušavanja reputacije. Snažne ESG prakse pomažu u ublažavanju ovih rizika, osiguravajući dugoročnu stabilnost i otpornost. Na primjer, preduzeća koja primjenjuju održivo upravljanje resursima mogu da smanje operativne troškove, dok su ona s jakim strukturama upravljanja manje sklona skandalima ili prevarama.
Osim upravljanja rizicima, ESG faktori takođe stvaraju ekonomsku vrijednost i oblikuju tržišno ponašanje. Kompanije s jakim ESG performansama obično privlače lojalne kupce, povećavaju mogućnost da se zaposleni u njima duže zadržavaju i ostvaruju povoljnije uslove finansiranja, što doprinosi većim finansijskim povratima. Kao rezultat toga, ESG investiranje je značajno poraslo, a strategije poput impact investiranja i ESG filtriranja oblikuju raspodjelu kapitala. Vlade i regulatori su takođe počeli da nameću obavezu ESG izvještavanja, dodatno integrišući ove faktore u finansijska tržišta.
ESG kriterijume pri donošenju odluka sve više koriste i investitori i kupci i regulatori koji prepoznaju njihov uticaj na profitabilnost, konkurentnost i rizik, polazeći od toga da kompanije s jakim ESG performansama imaju bolje izglede za budućnost, dok one koje se ne prilagođavaju mogu da snose veće troškove finansiranja ili da se suoče sa slabijim dugoročnim rastom. Upravo zbog toga ESG nije samo etički okvir – već osnovni finansijski princip koji utiče na ekonomsku održivost i investicione strategije.
ESG ima tri komponente: E – ekološku, S – društvenu i G – upravljačku.
E – Uticaj kompanije na životnu sredinu
Ekološki aspekt ESG-a procjenjuje kako kompanija utiče na prirodno okruženje, što uključuje njen karbonski otisak, potrošnju energije, upravljanje otpadom i korišćenje resursa. Na primjer, jasnija slika o ovom aspektu dobija se odgovaranjem na pitanja da li kompanija emituje velike količine gasova sa efektom staklene bašte ili ulaže u obnovljive izvore energije ili da li je posvećena smanjenju plastičnog otpada, unapređenju očuvanja voda i borbi protiv klimatskih promjena.
Usljed sve veće zabrinutosti zbog globalnog zagrijavanja i gubitka biodiverziteta, preduzeća su pod rastućim pritiskom da smanje svoj ekološki uticaj. Kompanije koje preduzimaju proaktivne korake – poput primjene održivih izvora sirovina, usvajanja ekoloških tehnologija ili postavljanja ciljeva za karbonsku neutralnost – ne samo da doprinose zaštiti planete, već i smanjuju regulatorne rizike i poboljšavaju svoj imidž među ekološki osviještenim potrošačima i investitorima.
S – Odnos kompanije prema ljudima
Društvena komponenta ESG-a odnosi se na način na koji kompanija postupa prema ljudima – svojim zaposlenima, kupcima, dobavljačima i zajednicama u kojima posluje, a uvid u stanje dobija se prikupljanjem odgovora na pitanja poput toga da li radnici primaju fer platu i rade u bezbjednim uslovima i da li kompanija daje prioritet raznolikosti, jednakosti i inkluziji, kao i da li aktivno podržava ljudska prava kroz svoj lanac snabdijevanja, budući da su to faktori koji utiču na zadovoljstvo zaposlenih, reputaciju brenda i finansijske rezultate.
Kompanije s jakim društvenim politikama privlače i zadržavaju vrhunske talente, grade povjerenje kod potrošača i održavaju bolje odnose s ključnim zainteresovanim stranama. One koje zanemaruju ove aspekte mogu se suočiti s negativnim reakcijama javnosti, štrajkovima radnika i pravnim izazovima. Etičke radne prakse, angažman u zajednici i zaštita potrošača nijesu samo moralne obaveze – one su i ključne poslovne strategije.
G – Etičko rukovođenje i odgovornost
Upravljački aspekt ESG-a odnosi se na interne politike i prakse koje osiguravaju da se kompanija vodi etično i transparentno, što uključuje korporativno rukovodstvo, plate izvršnih direktora, prava akcionara, raznolikost u odboru direktora i mjere protiv korupcije. Snažno upravljanje smanjuje rizik od prevara, finansijskih malverzacija i neetičkog ponašanja.
Kompanije s transparentnim procesima donošenja odluka, jasnim strukturama odgovornosti i posvećenošću etičkom poslovanju obično ostvaruju bolje rezultate na duže staze, jer investitori i regulatori sve više zahtijevaju veću korporativnu odgovornost, pa one koje daju prednost dobrom upravljanju grade povjerenje i stabilnost u nepredvidivom poslovnom okruženju.
--------------------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike Antena M objavljuje dva puta sedmično.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Mila K
Kakav suštinski tekst. hvala